"Onaj trenutak kada je premijer Plenković pomislio da može razdvojiti sebe od Martine Dalić, jer njih su dvoje sa svojih formalnih pozicija u Vladi sve zajedno radili vezano za Agrokor, bio je njegova velika pogreška. Pa zar itko u ovoj državi može pomisliti da bi se u Vladi i uime Vlade išta radilo bez premijerova znanja?! Svi su mislili da će se spasiti kada spale vješticu na trgu... Martina Dalić ljutita je na Plenkovića samo u kontekstu toga što je dopustio da se upropasti njihov najveći uspjeh, odnosno najveći uspjeh ove Vlade. Politika, i Vlada i HDZ (umjesto što su se u HDZ-u tukli za prevlast), taj su uspjeh trebali transformirati u svoje postignuće. Ali sada se pokazalo, a to je primjenjivo na cijelu proteklu godinu, da Ivica Todorić može raditi što hoće jer je uspio nametnuti svoj stav o tobožnjem kriminalu u slučaju Agrokor. Lijepa je priča za narod s govornice HDZ-a o borbi protiv ortačkog kapitalizma, ali u naravi ona izgleda ovako, da iskaz dan Uskoku od riječi do riječi izađe u javnost. A gdje je tu država?", rekao je u četvrtak izvor Večernjeg lista blizak Martini Dalić, nakon što je N1 televizija objavila iskaze koje su Dalić, Ante Ramljak i Zoran Besak dali Uskoku.
Očito je da je Martina Dalić odlučila da neće pasti bez ispaljenog metka, jer kako donosi Večernji, ona sredinom rujna planira objaviti svojevrsnu knjigu u kojoj će opisati svoju istinu, odnosno svoju stranu priče u slučaju Agrokor. Tom će knjigom nastojati raščistiti svoju poziciju jer smatra da je napravila odličan posao, no premijer Plenković i politika dopustili su da on bude upropašten. Ukratko, Martina Dalić će u toj knjizi iznijeti nove kompromitirajuće detalje oko Agrokora.
Martina Dalić, kako pričaju kuloari, još uvijek smatra da nije bilo nikakvih etičkih i moralnih dvojbi u angažmanu savjetnika koji su pisali lex Agrokor na poslovima restrukturiranja tog koncerna. Izvori bliski njoj kažu da i dalje smatra da su ti ljudi angažirani jer imaju odlične reference i zato što su bili upoznati s problemom Agrokora. Uostalom, bili su i ljudi od povjerenja na koje se moglo osloniti u vremenskom tjesnacu spašavanja Agrokora.
Iz iskaza koji su procurili vrlo je jasno da je premijer Plenković, kao i vrh HDZ-a, bio upućen u sve faze pisanja lex Agrokor, kao i biranja savjetnika koji su Vladu konzultirali u pisanju tog zakona, ali i da je ministar financija Zdravko Marić sudjelovao na više sastanaka o Agrokoru nego što su on i Davor Božinović, tada šef premijerova kabineta, svjedočili pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa.
U iskazu kojeg je Martina Dalić dala Uskoku posebno se ističe činjenica da nije rekla tko je angažirao odvjetnika Šavorića (također savjetnik). Njoj bliski izvori tumače da je to zato što ona nikada nije ni pitala premijera je li zaista on pozvao Šavorića jer je to besmisleno pitati ako se sastanci održavaju u Vladi, u premijerovoj nazočnosti.
Ona, tvrdi izvor Večernjeg, može samo pretpostavljati čiji je Šavorić bio izbor, ali ne i tvrditi u iskazu jer to nikada nije izravno pitala niti je o tome imala konkretnu informaciju.
Premijer Plenković od četvrtka potpuno odbacuje bilo kakve nepravilnosti oko Agrokora, lex Agrokora i svega onoga što je u vezi iskaza objavljeno. Čak navodi kako bi svi trebali biti zahvalni njemu i Martini Dalić jer je, kako je rekao, izbjegnut ekonomski slom hrvatskog gospodarstva.
Na neki način Plenković je možda i u pravu da se izbjegao puno veći problem, ali na novinarska pitanja jesu li potezi kako bi se izbjegao totalni kolaps gospodarstva bili transparentni nije odgovorio. Odnosno, je u svom stilu, da je riječ o recikliranju i da je o tome već govorio. Ukratko, ništa.
No, s druge strane, Plenković i njegovi ministri, ali i Božo Petrov, imaju puno toga za objasniti.
U nastavku donosimo detaljnu analizu tko je što rekao prije odlaska Martine Dalić iz Vlade, a što su sudionici rekli Uskoku u međuvremenu.
Otkako su procurili transkripti iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka pred USKOK-om, opet se otvorilo nekoliko starih pitanja:
Najprije - tko je sve znao za situaciju u Agrokoru prije no što je afera dospjela u medije, odnosno, koliko je aktualni ministar Zdravko Marić, kao bivši djelatnik Agrokora, utjecao na pregovore s Todorićem.
Nadalje, pitanje je tko je sve znao za osnivanje tzv. grupe Borg - odnosno, je li premijer Andrej Plenković bio upućen u pisanje Lex Agrokora i je li znao da je njegova desna ruka Martina Dalić okupila neformalnu skupinu sastavljenu od stručnjaka koji su pisanjem Lexa Agrokor stekli značajnu osobnu korist.
I na kraju, tko je sve tajio od javnosti kako se zapravo odvijala cijela operacija preuzimanja odgovornosti za Agrokor.
Martina Dalić
Bivša potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva zapravo je potvrdila da je premijer Andrej Plenković bio upoznat sa svime, pa i osnivanjem tzv. grupe Borg.
Nadalje, Dalić je u USKOK-u ispričala da je i politički vrh HDZ-a također znao za događanja u vezi Agrokora, jer je u središnjici HDZ-a održan sastanak na kojem su sjedili uz premijera Plenkovića i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, zatim Milijan Brkić, aktualni ministar policije Davor Božinović, ministar prometa Oleg Butković, zatim Tomislav Čuljak, Ivo Stier i Snježana Maletić, te drugi istaknuti članovi HDZ-a.
“Tada je predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković, predočio i objasnio problem Trgovačkog društva Agrokor kao i tehnologiju rješavanja tog problema… Nakon završetka ovog sastanka nazvao me zamjenik predsjednika HDZ-a, Milijan Brkić te mi rekao da ja imam političku podršku da riješim ovaj problem”, stoji u iskazu bivše ministrice.
No, premijer Andrej Plenković je prije tri i pol mjeseca tvrdio drugačije. Kad je početkom lipnja bio u posjetu Sofiji, novinarima je na upit, je li znao za detalje vezane uz Lex Agrokor, kad je portal Index otkrio 'aferu hotmail', odgovorio:
"Ne, nisam imao sve te detalje. U krajnjoj liniji to je vidljivo iz ove korespondencije. Međutim, to na kraju nije ni bitno. Ono što jest bitno, da je Ustavni sud rekao da je zadnja verzija zakona kakav je donesen u skladu s Ustavom i to je najvažnije."
Zoran Besak
Na prijedlog Bože Petrova u izradu lex Agrokora uključen je Zoran Besak, bivši financijski direktor Zadruge za etično financiranje (ZEF). Sumnja se kako je upravo on dostavio medijima mailove koji su se razmjenjivali između Dalić i njene stručne skupine. Pred USKOK-om je izjavio:
“Kada smo radili na rješavanju problematike TD Agrokor, odnosno mogućim rješenjima, nisu bili prisutni predstavnici TD Agrokora, međutim, koristili smo se mišljenjem i saznanjima ministra Zdravka Marića obzirom da je isti bio dugogodišnji zaposlenik TD Agrokor te bi nam on govorio o eventualnim reakcijama Ivice Todorića za naše prijedloge za rješavanje problematike.”
Zdravo Marić
Poznato je da je uloga ministra financija Zdravka Marića bila pod posebnim povećalom, budući da je 2016. godine došao u Vladu iz Agrokora, gdje je od 2012. do 2016. bio izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala - odgovoran za međunarodno financiranje i odnose s investitorima. Zbog toga je već morao i odgovarati na pitanja pred Povjerenstvom za sukob interesa.
Ministar je sve do nedavno uporno tvrdio da je bio tek na dva sastanka vezana uz Agrokor i da se izuzimao iz diskusije upravo zbog potencijalnog sukoba interesa. Tako je u svibnju, kad je portal Index otkrio 'aferu hotmail', Marić izjavio:
'Ja sam na samom početku kad su se događale stvari bio malim dijelom i vrlo brzo sam se isključio iz komunikacije, pa nemam nikakve komunikacije niti saznanja oko toga'.
Nakon Besakovog iskaza pred USKOK-om, saznalo se da je ipak bilo i više tih sastanaka oko Agrokora na kojima je sjedio i Marić. U četvrtak, na pitanja o broju sastanaka, Marić je relativizirao svoj odgovor:
"Možda ću sada dati usporedbu s aktualnim slučajem Uljanika gdje je ako me pitate koliko je danas već održano tih sastanaka, internih i s predstavnicima Uljanika, teško bih mogao odgovoriti koliko ih je bilo. Suočeni smo s nekakvom problematikom kao što je u tom trenutku bilo. Moja je dužnost bila kao ministra financija da ako me netko pozove i nešto pita, da to i kažem. Ja mislim da sam na Povjerenstvu pokazao da je moja uloga bila isključivo iz perspektive ukupnog gospodarstva i nacionalnih interesa, odnosno interesa poreznih obveznika. Niti u jedan konkretan detalj nisam ulazio niti sam na bilo što utjecao", kazao je Marić.
Božo Petrov
Suprotno onom što tvrdi, predsjednik Mosta u sve je bio upućen od samog početka. To se pokazalo i u slučaju odvjetničkog društva Šavorić i partneri, koji su pisali lex Agrokor. Za to se saznalo tek kad je procurilo da je tadašnji izvanredni upravitelj Ante Ramljak imao otvorenu mail adresu u tom društvu. Petrov je tvrdio da sve do te spoznaje nije imao pojma kako Šavorić nije tek obični pravni savjetnik Vlade, kako ga je predstavio Andrej Plenković. Petrov je inzistirao da je čitav posao na izradi zakona odrađen bez znanja njegove stranke, ali činjenica je da nije reagirao kad je postalo jasno da je Ramljak angažirao Šavorića u Agrokoru i da su se sve Agrokorove tražbine slale na Šavorićevu mail adresu.
Osim toga, Petrov je predložio da u radnu skupinu oko izrade lex Agrokora uđu njegovi favoriti - Branimir Bricelj i njegov partner u tvrtki Altera Savjetovanje Marko Delić. Petrov je predložio i Tonćija Korunića, jednog od osnivača investicijske kuće InterCapital, a kako su kasnije pokazali objavljeni mailovi Martine Dalić, bio je aktivno uključen u izradu lex Agrokora. To je potvrdila i Martina Dalić pred USKOK-om.
“Iste te večeri održan je sastanak na kojem su bili prisutni premijer Plenković, ministar Marić, Božo Petrov i ja ispred državnog vrha te stručnjaci Matić, Bricelj, Korunić, Ramljak i Besak, ali i četiri osobe Vitoria Savić, Danijel Klobučar, Boris Šavorić i Goran Ilej za koje sam saznala da su pravnici. Nemam saznanja po čijem nalogu i iz kojeg razloga su pozvani niti sam isto propitivala obzirom se sastanak održavao u sobi užeg kabineta Vlade RH pod predsjedanjem premijera koji je za te osobe naveo da su to pravni stručnjaci. Tema tog sastanka je ponovno bila rasprava o stanju u TD Agrokor te sam tada shvatila da su Vitoria Savić i Goran Ilej i bivši zaposlenici tog društva te se raspravljalo kako spašavati poslovanje TD Agrokor, ali ne i Ivicu Todorića.
Općenito sve do sredine ožujka na sastancima se raspravljalo na koji način održati poslovanje društva i spriječiti nelikvidnost društva. Također se vrtjelo više scenarija gdje država financijski intervenira, tražila se dodatna dokumentacija, zanimala nas je struktura u Nizozemskoj, tko je vlasnik i koji su to problemi obzirom je Ivica Todorić tvrdio da nitko drugi ne može biti predsjednik Uprave Agrokora obzirom da je tako ugovoreno s kreditorom. Navedenu dokumentaciju sam primila od Ivana Crnjca, a sukladno ranijem dogovoru s Ivicom Todorićem.”
Andrej Plenković
U listopadu prošle godine Andrej Plenković smatrao je da sastanci Martine Dalić i Zdravka Marića s Ivicom Todorićem na inicijalnim sastancima oko Agrokora, nisu bili ni po čemu sporni. Plenković je tada rekao da je to potpuno nebitno:
"Ne vidim što je to nerazjašnjeno, što je sporno? Što vi očekujete od vlade Republike Hrvatske u trenucima kada sve više i više informacija upućuje na to da postoje ozbiljni problemi u najvećem koncernu, od toga da se prije nego što se donose bilo kakve mjere, zakoni i odluke, razgovara i nastoji utvrditi činjenice.
Ta mistifikacija sastanaka, tko je, gdje, s kime bio i razgovarao je u biti u potpunosti nebitna. Jedino što je bitno je to da je naša vlada u tom trenutku pokazala dalekovidnost i odvažnost. Povukli smo potez koji je jedini bio moguć, a to je ne prepuštanje stihiji, nacionalizaciji, već smo na temelju komparativnog iskustva, i u skladu s hrvatskim Ustavom, pronašli zakonsko rješenje koje nam je omogućilo to da sada razgovaramo o tome kako dalje rekonstruirati kompaniju i doći do nagodbe, a bez bilo kakvog troška za hrvatske porezne obveznike."
U svibnju, dakle prije tri mjeseca, na pitanje o aferi 'hotmail' Plenković je uporno tvrdio da nije znao za detalje i da nije odgovoran.
"Niti jedan mail nije poslan meni."
Pritom je istaknuo da je postignut dogovor o nagodbi, da je Ustavni sud odbacio sve inicijative za ocjenu ustavnosti lex Agrokora te da je u Bruxellesu odlučeno da taj zakon bude dio uredbe koja se odnosi na insolvencijske ili stečajne zakone ili predstečajne zakone u državama članicama i da time postaje posredno dio pravne stečevine.
"Na tim faktima treba graditi pozitivnu priču o Agrokoru, koja je, ponavljam, jedno od najvećih restrukturiranja u Europi za koje je potrebno imati određena znanja i ekspertizu, a takva vrsta znanja nije baš na klik u državnoj upravi", rekao je Plenković tada.
Ovih dana bio je mnogo nervozniji. Na ponovna pitanja o njegovoj odgovornosti za lex Agrokor i aferu hotmail, kad je na vidjelo izašlo da je znao i za Šavorića i da je bio upućen u sve faze izrade zakona, Plenković je u četvrtak prilično nervozno odgovarao na novinarska pitanja:
"Mislim da bi cijela javnost, pogotovo ona ekonomska i politička, trebala biti zahvalna vladi, pa i bivšoj potpredsjednici vlade Dalić, jer smo izbjegli ekonomski slom hrvatskog gospodarstva. Sve što smo radili - radili smo u interesu kompanije i to sve bez angažmana novca iz državnog proračuna."
Smatra da su ovi napadi orkestrirani od strane onih koji ga žele smijeniti i potpuno negira vlastitu odgovornost:
"Ako hoćete igrati igru nekih strančica koje više sliče na klaune nego stranke, vi se igrajte, ja za to nemam vremena. Sve su to dezinformacije koje šire neki mediji. O tome smo već toliko puta raspravili. Povjerenstvo za sukob interesa je donijelo svoje zaključke. Sve su to završene priče. Imate te pitalice koje vam stoje u mobitelima pa ih pitajte", odgovorio je ljutito Plenković.
