Top News
1034 prikaza

Mađari ne daju Hernadija, bliži se zastara predmeta

Zsolt Hernadi
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zsolt Hernadi je 2013. optužen da je od početka 2008. do kraja 2009. s 10 milijuna eura podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera

Mađarski sud odbio je hrvatski zahtjev za izručenjem Zsolta Hernadija, javlja Bloomberg.

Podsjetimo, Europski sud u Luksemburgu krajem srpnja objavio da Mađarska nije smjela ignorirati europski uhidbeni nalog u Hernadijevu slučaju samo na temelju odluke njihovog državnog odvjetništva o obustavi kaznene istrage u okviru koje je Hernadi ispitan u svojstvu svjedoka.

Predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi je 2013. u odsutnosti na Županijskom sudu u Zagrebu optužen da je od početka 2008. do kraja 2009. s 10 milijuna eura podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera kako bi MOL dobio upravljačka prava u Ini. Dogovoreno je, opisuje se u istražnom zahtjevu poslanom austrijskom pravosuđu 2011. godine, da nakon promjene međusobnih odnosa MOL stekne prevladavajući utjecaj u upravljanju Inom.

Ivo Sander na utakmici Hrvatska Francuska Sve zbog licence Top News Bošnjakovićev plan za spas Sanadera i Mamića

Osim toga, navode istražitelji, dogovoreno je da će hrvatska Vlada izdvojiti plinski biznis iz Ine tako što će na upravljanje MOL-u ostaviti profitabilni dio plinskog biznisa, a neprofitabilni dio izdvojit će izvan Ine i njime će upravljati Vlada, objavio je tada Večernji list.

Zahtjev za proširenje istrage protiv Sanadera poslan je u Austriju jer je bivši premijer tada ležao u austrijskom zatvoru nakon bijega pred hrvatskim pravosuđem.

Nakon početka suđenja Hernadijevi branitelji su od suca Ratka Šćekića zatražili da se dokumentacija prevede na mađarski.

Sudac je smatrao kako za tim nema potrebe u tom trenutku, na što se obrana žalila Vrhovnom sudu. Tamo su godinu i pol dana razmišljali te na kraju zaključili da je Hernadijeva obrana u pravu i da nešto treba prevesti, no nisu precizirali što. Tako je o tome trebao odlučiti sudac.

Poslije je spis zbog drugih razloga još godinu dana bio na Vrhovnom sudu. Kad su ga vratili na Županijski sud, sudac Šćekić je izabran za suca Vrhovnog te je predmet dobila sutkinja Maja Štampar Stipić. Nakon što na jesen odluči što će se prevesti na mađarski, Hernadijeva obrana se, ako bude smatrala kako treba prevesti još neke dokumente, ponovno može žaliti Vrhovnom sudu, a ako on precizno ne odredi što se treba prevesti, takav postupak može se, teoretski, razvlačiti unedogled. Sve to ide na ruku Hernadiju kome zastara u ovom predmetu nastupa krajem 2019.

Ako sud do tada nekim slučajem donese nepravomoćnu presudu, bilo osuđujuću, bilo oslobađajuću, rok za zastare se produljuje za još dvije godine.

Ivo Sanader USTAVNI SUD Top News Oslobodio Sanadera, no misli da to 'ipak nije trebalo'

Slučaj Hernadi ozbiljno je ugrozio odnose Hrvatske i Mađarske zbog upornog odbijanja tamošnjih vlasti za izručenjem jednog od šefova MOL-a. Hrvatskom pravosuđu možda i najteži udarac su zadale brojne članice Europske unije kad su najavile da neće izručiti Hernadija po Europskom uhidbenom nalogu.

Vrhunac teatra apsurda dogodio se prošle godine kad je Hernadi tužio Hrvatsku da mu je povrijedila pravo na kretanje zbog izdavanja istog tog uhidbenog naloga. Žalio se da mu je ograničena mogućnost kretanja jer se boji da će ga netko uhititi i izručiti Hrvatskoj. 

Kako je to napisao Večernji list, Interpol je Hernadija u studenome 2016. izbrisao s liste traženih osoba. Hernadi je tužbu podnio nakon što je iscrpio pravni put u Hrvatskoj, gdje su i Vrhovni i Ustavni sud odbili njegove žalbe. Šefica Ureda zastupnice RH pred ESLJP-om Štefica Stažnik obrazložila je kako će Hrvatska morati obraniti postupanje svih svojih nadležnih pravosudnih tijela, kojima je stoga i poslala dopis vezano za EUN protiv Hernadija. Stoga ih poziva na intenzivnu suradnju da bi ESLJP-u obrazložili zakonitost EUN-a, legitiman cilj njegova izdavanja, nužnost u demokratskom društvu i da to za Hernadija nije predstavljalo prekomjeran individualan teret, što su standardni testovi kroz koje prolazi svaki državni akt pri ocjeni na ESLJP-u. To je drugi takav zahtjev protiv RH zbog europskog uhidbenog naloga pa je Stažnik skrenula pozornost na senzibiliziranost ESLJP-a po pitanju primjene prava EU u slučaju sumnje o povredi ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Konvencijom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.