Top News
4990 prikaza

Macron će zbog svojih ambicija upropastiti Balkan

Emmanuel Macron i Kolinda Grabar Kitarović
Ye Pingfan/XINHUA/PIXSELL
Iako je nekada zagovarao širenje EU na zapadni Balkan kao jedini mehanizam jačanja unije i demokracije Macron se, čini se, predomišlja

Europsko je vijeće došlo do dogovora da se mogu otvoriti pregovori s Makedonijom i Albanijom u lipnju 2019. godine ako se nastave reforme i nastave postizati konkretni rezultati. Europska komisija i Parlament - uključujući Grčku - dali su zeleno svijetlo procesu usprkos tome što su se tome protivile Francuska i Nizozemska.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron svoj je stav rekao na samitu u Sofiji u svibnju, rekavši kako "nema proširenja prije no što se unija prije toga ne produbi". Taj potez povezan je s brigom radi populističkih pokreta unutar njegove vlastite države. No, ta je izjava pak sušta suprotnost od onoga što je rekao u svom govoru na Sorbonnei prošle godine, kada se zalagao za ujedinjenu Europu vođenu jasnom vizijom koja ne posustaje pred anti-europskim silama. Čini se kako je službeni Pariz, kada je u pitanju pregovaranje sa Skopjem i Tiranom pao žrtvom nekoherenciji ili bojazni od populacijske politike kod kuće.

Emmanuel Macron u Davosu | Author: DENIS BALIBOUSE/REUTERS/PIXSELL DENIS BALIBOUSE/REUTERS/PIXSELL
Ono što se dogodilo da se stvori takav jaz između Sorbonne i današnjeg stava ima manje veze sa zapadnim Balkanom, posebno s obzirom na velike korake koje je u zadnjih godinu dana prošla Makedonija, piše European Council on Foreign Relations. Ima mnogo više sa stanjem u Francuskoj i pretvaranjem pitanja Balkana u temu koja će dominirati izborima za Europski parlament. 

No, otežavanje pristupnog puta Makedoniji i Albaniji teško da će istinski napraviti rošadu s glasanjem. Dapače, ovakva se strategija "ulizivanja" populistima i ekstremnim desničarima nikada nije pokazala efikasnom za pro-Europske ili centrističke stranke, bilo proteklih desetljeća ili danas. Umjesti toga, ugrožava kredibilitet vlade koja svoju platformu temelji na ujedinjenju i širenju te jačanju EU i NATO pakta. Reći Skopju da će se pregovori možda otvoriti na ljeto 2019. nakon što su oni napravili referendum o budućnosti imena države podsjeća na dobru staru taktiku na Balkanu koja glasi "glasati ćemo za opoziciju kada budu na vlasti".

Angela Merkel BUDUĆNOST Top News Angela Merkel je uspjela - totalno je rasturila EU

Na Sorbonnei Macron je svoju vjeru u demokraciju i vladavinu prava stavio u srž onoga što smatra da je projekt nove Europe. Kritizirao je inertnost i strah od toga da se izraze pro-europske ideje i vrijednosti, i zalagao se za snažnu, jaku i proaktivnu Europu koja takva može prkositi populistima. Na Balkanu posebno je podcrtao strategiju "vezanja" regije s EU i naglasio važnost demokratskih reformi. Nekoliko mjeseci kasnije u Sofiji, Macron je naglasio povezanost između nezavisne Europe i ujedinjene Europe. No, rekao je i kako jedinstvo znači da nema proširenja dok se EU ne reformira.

Zastave, zapadni Balkan | Author: gmfus.org gmfus.org
Oko toga se lome koplja, posebno zato jer je proces star barem desetljeće i nema puno smisla u tome da predsjednik blokira početak pregovora koji su početak dugačkog i zahtjevnog procesa. Osim toga, ako već govorimo o balansu unutar EU i njezinom funkcioniranju, Makedonija ili Crna Gora, države koje imaju manje od dva milijuna ljudi, ne mogu se uspoređivati s Turskom ili Rumunjskom. Je li itko zaista primijetio neki novi disbalans nakon što je Hrvatska postala dio EU 2013. godine.?

Macron je također nadodao kako "ne bi bilo ozbiljno otvoriti nove pregovore bez određenih uvjeta", nadodavši kako je Komisija rekla kako se mnogo mora napraviti na polju korupcije i migracija. Nitko još nije pristupio EU, a da prethodno nije ispunio zadane uvjete. Nadalje, Macron je dodao kako države koje mnogo rade, poput Makedonije, treba nagraditi.

Izbjeglice Dogovor upitan Top News Vrh EU napokon se okuplja riješiti migrantsku krizu

Nikada nije bilo zagarantirano da će Macron proširenje vidjeti kao put prema demokratičnijoj Europi. Bilo je nade, međutim, da će, posebno s obzirom na napretke Makedonije, politika proširenja biti utemeljena na vrijednostima i sušta suprotnost nimalo liberalnim režimima van EU. No, to se nije do kraja ostvarilo. Dakle, ono što i dalje nedostaje jest politika proširenja dizajnirana prema Macronovoj viziji Europe koju je dao na uvid na Sorbonnei gdje je rekao da širenje Europe ide ruku pod ruku s ambicijama nove i oživljene Europe, dok se god slijede pravila i radi na napretku.

Prosvjedi u Skopju radi imena Makedonija | Author: REUTERS REUTERS
Moglo bi se reći, iz liberalne perspektive, da se zemljama kojima vladaju suprotna načela, gdje postoji hegemonija, potkopani sustav vladavine prava i klijentelistički model ne smije dopustiti da se približe EU, ali pod uvjetom da suprotno pravilo vrijedi za dijametralno suprotne države (ili barem one koje se trude) - poput Makedonije. No, to je pristup o kojemu se ne razgovara otvoreno. Postoji i opasnost da se nacija koja je radi EU radila referendum o imenu države okrene ili vlada da ostavke, kao i da 2019. godina i izbori u Grčkoj dovedu nove političare koji se bune bilo kakvom dogovoru sa Skopjem. Dakle, blokiranje početaka pregovora je vrlo rizičan potez koji Macronu ne donosi nikakve političke bodove, a niti pro-EU strankama (niti samoj EU). Dapače, ako im eksplodira u lice pomagalo bi samo iliberalnim silama u Moskvi koja jača svoj utjecaj u spomenutim regijama.

Balkan je jedina regija gdje EU ima moć kreirati novu stvarnost, ali i regija gdje je Europa najviše zakazala. Referendum u Makedoniji ove jeseni i izbore u Bosni u listopadu treba pomno pratiti jer se svašta lošeg može dogoditi. U iščekivanju NATO samita i stavova predsjednika Donalda Trumpa o savezu, ako Europa želi postati moćni i autonomni faktor, uključujući i s vojnog gledišta, onda cijela stvar počinje na Balkanu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.