Facebook je angažirao kompaniju imena Definers da istraži, između ostalog, piše Washington Post, je li George Soros financirao grupe koje kritiziraju kompaniju. Definers su direktno povezani s nizom suspektnih medija i izvora čije priče redovito prenosi, recimo, Breitbart, alt-desni projekt Stevena Bannona. Brana nakupljene gorčine se otvorila nad "savršenom" feminističkom ikonom Sheryl Sandberg - i unutar kompanije i od strane javnosti.
Odjedanput, nakon svega, sa svim implikacijama, više nije bilo "cool" biti zaposlenik Facebooka. Cijena dionice bila je najniža u dvije godine. Da se dolije još malo ulja na vatru, "procurili" su mailovi između Zuckerberga i njegovih operativaca od 2012. do 2015. godine, iz kojih se jasno može iščitati da će kompanija žrtvovati što i koga god treba u ime rasta i zarade.
Sam Zuckerberg je nakon svega toga raspisao u 3200 riječi, novi ustav koji govorio o tome kako se kompanija mora transformirati u nekoga kome je privatnost odjedanput prioritet.
Facebook bi, naime, mogao biti kažnjen s pet milijardi dolara zbog kršenja pravila privatnosti (uzgred rečeno, ima prihode od 56 milijardi dolara godišnje). To bi trebala biti rekordna kazna koju je izdala Savezna trgovinska komisija SAD-a. "To će biti smiješna kazna, zarada od dva tjedna, poput kazne za pogrešno parkiranje, a zapravo je riječ o uništavanju demokracije", kaže Matt Stoller iz Open Markets Instituta, organizacije koja je oštar kritičar tehnoloških kompanija.
Tu dolazimo do Macronova plana da popravi Facebook, YouTube i Twitter. Inspirirala ga je njegova matična okolina, a to je financijski sektor te uključuje regulacije u, kako Politico piše, srcu mašinerije koja nadgleda sadržaj platformi.
"Tretirajte ih", tvrdi Macron, "kao banke".
Ideja je da se češće rade revizije, da su procesi transparentniji i pravila protiv govora mržnje oštra. Zaključci izvještaja još nisu uneseni u zakone, nego je o njima otvorena javna rasprava, a sve to dolazi nakon mjeseci rada tijekom kojeg su francuski službenici provodili nadzor nad Facebookovim internim procesima, što je kulminiralo susretom Macrona i Zuckerberga, protiv kojeg se s obje strane Atlantika vodi niz istraga, a u SAD-u mu prijeti već spomenuta kazna. On je pozdravio francusku inicijativu.
"Osobno se nadam da ovaj regulatorni okvir neće biti samo nacionalni model za Francusku već da se može ugraditi i za cijelu EU dolaskom novog Parlamenta", rekao je tijekom konferencije za medije u Parizu.
Macron, koji je obećao Francuze učiniti "start-up" nacijom, želi kontrolu nad velikim tehnološkim kompanijama. Kada se još prošle godine susreo s Zuckerbergom jasno je rekao kako "društvene mreže i njihovi šefovi ne rade dovoljno dobrog za društvo". Osim zakona vezanih uz govor mržnje i širenje lažnih vijesti ("fake news") Francuska je pokrenula europski porez na digitalno dobro. Kada je propao na EU razini onda su to implementirali ‘samo’ kod sebe. Član Macronove stranke, pišu europski mediji gura i zakon koji bi osigurao da platforme moraju sadržaj označen kao govor mržnje ukloniti unutar 24 sata.
Zuckerbergove desne ruke su "oprezno optimistične".
"Možda imamo problem s ovom idejom 4 posto prihoda kao kazne za ozbiljne prekršaje. Čini nam se da ima više smisla tu kaznu povezati s nacionalnim okvirom negoli globalnim", rekao je Allan. To bi, naravno, značilo samo frakciju cifre na koju ciljaju Francuzi. Što se transparentnosti tiče, Allan tvrdi kako "se u teoriji slažemo, ali moramo znati konkretno što to znači".
Sljedeći je korak vjerojatno taj da Macron predloži neku verziju "zakona" pred G7 nacijama, čiji se ministri zaduženi za digitalni sektor sastaju u Parizu. Poziv da se što oštrije kažnjava bilo kakvo prikazivanje terorističkog sadržaja podržava i premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern radi napada u Christchurchu.
Neki stručnjaci kažu da su se Francuzi previše ograničili samo na terorizam kad je jednako štetan sadržaj i prikazivanje lažnih vijesti, no ta je vrsta propagande puno perfidnija te ju se teže isfiltrira i prepozna.
Govor mržnje se, barem za sada, pokazao kao gotovo nerješiv problem za sve zemlje. EU se ne može dogovoriti sama sa sobom kako taj problem riješiti. Već spomenuti zakon o uklanjanju sumnjivog sadržaja unutar 24 sata prihvatila je, za sada, samo Njemačka.
Hoće li francuski model, koji "gura" mali Napoleon, budući, smatra on, vladar EU imati učinka, ili će zavladati bezvlađe, ili scenarij Elizabeth Warren, pokazat će izbori za EU parlament, a situacija će se možda i razlikovati od kontinenta do kontinenta.
