Pariz je otvoren za razgovore o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana na svoje europske partnere, rekao je predsjednik Emmanuel Macron u obraćanju naciji u srijedu, u kojem je upozorio da je Rusija prijetnja cijeloj Europi.
Naglašavajući jedinstvenu ulogu Francuske u Europi zahvaljujući sposobnosti nuklearnog odvraćanja, Macron je rekao da je otvoren za razgovor o proširenju te zaštite na europske saveznike. Macron je još 2020. iznio ideju europskog nuklearnog odvraćanja pod vodstvom njegove države i tada je pozvao na "strateški dijalog o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u europskoj kolektivnoj sigurnosti".
No, tadašnja Njemačka pod vodstvom Angele Merkel nije prihvatila tu ponudu. Macron je istu ponudu ponovio 2022. godine Olafu Scholzu. I tada je dobio odbijenicu. Što će odlučiti izgledni novi kancelar Friedrich Merz saznat ćemo vrlo brzo. On je prije mjesec dana pozvao Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku da prošire svoju nuklearnu obranu na Europu, koja bi bila neovisna od SAD-a pod Donaldom Trumpom.
U svom televizijskom govoru, Macron je također naglasio da će Francuska morati početi trošiti više na obranu i najavio nastavak pomoći Ukrajini. Najavio je i dolazak "nove ere" zbog promjene međunarodnog poretka otkako SAD ima novu administraciju.
"Vi ste, znam, opravdano zabrinuti zbog trenutačnih događaja koji remete svjetski poredak", poručio je Macron u svom govoru.
"Rusija je postala prijetnja za Francusku i Europu", rekao je, dodavši da bi "gledati i ne učiniti ništa bilo ludost".
Raspoređivanje aviona sposobnih nositi nuklearno oružje poslalo bi signal Rusiji
Francuski dužnosnik rekao je u veljači da bi raspoređivanje aviona sposobnih za nuklearno oružje poslalo signal Rusiji. I diplomati u Berlinu sugerirali su da su izjave o mogućem raspoređivanju francuskog nuklearnog oružja u Njemačkoj element pritiska na britanskog premijera Keira Starmera da učini isto, dokazujući da ozbiljno misli pridonijeti europskoj sigurnosti.
Iako NATO i SAD ne otkrivaju točan broj, procjenjuje se da se 100 nuklearnih bombi B61 nalazi u šest baza: Kleine Brogel u Belgiji, Büchel u Njemačkoj, Aviano i Ghedi u Italiji, Volkel-Uden u Nizozemskoj i Incirlik u Turskoj. Velika Britanija nuklearno oružje drži u bazi Faslane koja je jedna od tri operativnih baza Kraljevske mornarice u Ujedinjenom Kraljevstvu. Francuska pak svoje nuklearno naoružanje drži u tri baze: Île Longue (poluotoku u regiji Bretanja), Luxeuil-les-Bains (istočna Francuska), Istres (južna Francuska).
Francuska je jedina članica EU-a koja posjeduje nuklearno oružje - oko 300 nuklearnih bojevih glava. Druga europska nuklearna sila je Velika Britanija, s nešto manje od 260 bojevih glava.
Nuklearno odvraćanje Francuske trenutno je neovisno o NATO-u, dok je nuklearno odvraćanje Ujedinjenog Kraljevstva ključni dio obrambene strategije Saveza. SAD već dugo jamči sigurnost Europe svojim nuklearnim arsenalom, čiji se najveći dio nalazi u američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, no europske zemlje se boje da će se SAD povući iz Europe ili da ta zemlja neće poštivati obvezu iz članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, odnosno da neće braniti druge članice NATO-a od napada.
Pitanje jedinstvenog europskog nuklearnog odvraćanja treba se podijeliti na tri područja: političko, ekonomsko i vojno.
Iako francusko ratno i mornaričko zrakoplovstva imaju višenamjenske borbene avione Rafale koji mogu nositi nuklearno oružje (uz tehnički upgrade francuske krstareće nuklearke mogli bi nositi i hrvatski i grčki Rafalei F3R ), ipak su glavno oružje francuskih nuklearnih snaga četiri podmornice klase Triomphant.
Rafali mogu ispaliti nuklearne projektile
Rafali su naoružani krstarećim projektilima ASMP-A, koji imaju vrlo skroman domet od tek 500 kilometara. Balistički projektili na podmornicama imaju domet od 10 tisuća kilometara. Uz to, u svakom trenutku barem jedna od francuskih strateških podmornica nalazi se negdje u oceanskim dubinama. Stoga su strateške podmornice glavno oružje odvraćanja, objavio je nedavno Index.
Posadu čini 15 časnika i 95 dočasnika. Kako bi strateške podmornice bile što više u patrolama, francuska ratna mornarica za svaku ima dvije posade - plavu i crvenu. Nema službenog podatka o tome koliko traje uobičajena patrola, no procjena je da je to oko 70 dana.
Od 2010. godine francuske strateške podmornice naoružane su balističkim projektilima M51. Projektil M51 ima najveći domet 10.000 kilometara. Može ponijeti šest do deset povratnih modula TN 75, svaki naoružan jednom termonuklearnom bojnom glavom. S deset TN 75 najveći domet se smanjuje na 8000 km. Inačica M51.2 dobila je novi povratni modul Tête nucléaire océanique (TNO). Iako tek nešto slabija od TN 75 (100 naprama 110 kilotona), TNO ima znatno veću preciznost (CEP joj je 200 metara). Uz to, pouzdanija je za uporabu i ima dulji vijek.
S deset povratnih modula po svakom balističkom projektilu svaka podmornica klase Triomphant može ponijeti 160 termonuklearnih bojnih glava i naciljati isto toliko ciljeva. Sa samo jednom strateškom podmornicom pod morem francuski kapaciteti nuklearnog odvraćanja nisu nešto, naročito ne u usporedbi s američkim, ruskim i kineskim kapacitetima.
