Švicarski savezni sud odbacio je hrvatski zahtjev za odgodom izvršenja odluke arbitražnog suda u Lausannei u slučaju Ina-Mol, javlja N1. Predsjednica Prvog odjela civilnog prava Christine Kiss tako je odbila hrvatski prigovor o odgodi plaćanja arbitražnih troškova. "Ako je moje tumačenje točno, ne radi se o definitivnoj odluci, nego o proceduralnoj odluci kojom se odbija zahtjev za suspenzijom dijela koji nalaže plaćanje troškova jer je taj dio odmah na snazi", rekao je za N1 član arbitražnog sudišta HGK Miljenko Giunio.
"Valja imati na umu poteškoće u prijevodu jer je riječ o stručnim terminima, ali ne razabirem da bi se ovdje radilo o dobivanju poništaja. Po meni se ovdje radi o paralelnom zahtjevu koji prozlazi da je RH kao strana podnijela sudu zahtjev za suspenzijom odluke, a ona se može odnositi na dio koji obavezuje na plaćanje značajnih procesnih troškova, kako arbitraže, tako i odvjetničkih. To su veliki troškovi", upozorava Giunio.
Sam Giunio kaže da je teško prognozirati što to znači za žalbu koju je najavio premijer Andrej Plenković. "Hrvatska je preko svojih pravnih zastupnika i švicarskih odvjetnika koje smo angažirali zatražila poništaj arbitraže", izjavio je premijer Plenković početkom veljače ove godine odgovarajući na novinarsko pitanje je li Hrvatska zatražila poništaj spomenute arbitraže s Molom u Ženevi.
Premijer je tada ocijenio kako je riječ o "vrlo dobro potkrijepljenim argumentima za poništaj arbitraže, prije svega procesno-pravnim razlozima i nadamo se da će, u postupku koji slijedi i trajat će nekoliko mjeseci, tih nekoliko navedenih razloga, švicarski Savezni sud, na odgovarajući način sagledati". Na pitanje novinara koji su to procesni razlozi, Plenković je spomenuo kako je riječ o "određenim aspektima koji se tiču sastava suda, prava saslušanja i nekih detalja koji u ovome trenutku nisu bitni za javnost".
Međutim, kako stoji u presudi koju prenosi N1, sutkinja Kiss je rekla da predlagateljeve optužbe, u ovom slučaju Ministarstva gospodarstva zastupano po odvjetnicima Berhardu Bergeru i Marinu Mollini, nisu ničim utemeljene. Prema svemu sudeći, hrvatski zahtjev temeljio se na tvrdnjama da Jakša Barbić, jedan od arbitara, nije bio neovisan. Akademik Barbić je samozatajni stručnjak za trgovačko pravo kojeg je hrvatska strana imenovala u Arbitražni sud u Ženevi koji je donio presudu u korist MOL-a.
Barbić zbog tajnosti postupka nije hto ništa o tome komentirati za 24sata. Ako je informacija točna, onda je Barbić podupro ideju da izvršni odbor direktora Inom upravlja zakonito mimo uprave. Kad je sporni ugovor potpisan, 2009. godine, upravo Barbić je upozorio da po hrvatskom zakonu izvršni odbor ne može upravljati.
- Odbor može biti samo pomoćno tijelo. Ina ima organe društva koji nadziru i vode poslovanje, i to su nadzorni odbor i uprava. Oni se mogu upisati u sudski registar, ali ne i članovi izvršnog odbora - rekao je tada za Poslovni dnevnik Jakša Barbić.
Mađarski MOL objavio je pak 12. siječnja ove godine dijelove pravorijeka arbitraže UNCITRAL-a, uz napomenu kako je to "učinio sukladno pravilima mađarskoga tržišta kapitala te pravnim obavijestima mađarske središnje banke, kao regulatora". Među ostalim, MOL je tada priopćio kako je Sud u Ženevi presudio kako se "odbijaju svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju Inom te MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2003."
