Rezultati ankete koju je organizirala novina Die Welt pokazuju kako čak 46 posto birača želi da njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je trenutačno u pregovorima kako bi složila koaliciju, odstupi prije no što joj 2021. istekne četvrti mandat. U anketi je svoj glas dalo 5,120 građana, a desno orijentirani su najžešći kritičari Angele Merkel i njezine politike.
Dodatnih 17 posto smatra da ako propadnu pregovori između njezine Kršćansko-demokratske unije (CDU), Kršćansko-socijalne unije (CSU) i Socijaldemokratske stranke (SPD) Merkel odmah treba odstupiti.
Sličnu anketu je tjedan dana ranije napravila novina Bild, a rezultati su bili vrlo slično - 47 posto želi da Merkel odstupi.
Za pet dana početi će novi krug pregovora o koaliciji između CDU, CSU i SPD-a nakon što su u studenom propali pregovori između CDU, CSU, zelenih i liberalne Slobodne demokratske stranke.
Zašto su se okrenuli protiv kancelarke?
Novinar njemačkog političkog časopisa Der Spiegel analizira trenutno političko stanje u Saveznoj Republici Njemačkoj.
- Era Angele Merkel, koja traje od 2005. godine, obilježena je težnjom za stabilnošću, no godine s Merkel dovele su do ove faze nestabilnosti te mnogi građani smatraju kako je vrijeme da Merkelizam završi - piše Dirk Kurbjuweit za Der Spiegel.
Navodi kako je nerealno očekivati da će se kancelarka u skorije vrijeme odreći vlasti no da je Njemačka sasvim sigurno ušla u posljednju fazu vladavine Merkel.
- Merkel je mir, tišinu i konsenzus stavljala ispred svega. Udovoljiti glasaču i izbjeći 'svađe' bio je prioritet. Upravo je zato Merkel politički centrist, jer je tamo prostora za konsenzus najviše. Malo ili ništa pažnje se posvećivalo 'političkoj periferiji ili rubovima spektra'. Sigurno je da je Njemačka profitirala za vrijeme vladavine Angele Merkel - država je samo 'proklizala' kroz financijsku krizu koja je većinu Europe bacila na koljena, no usprkos tome Merkel nikada nije napravila ključne reforme jer se bojala talasati biračko tijelo. Demokracija je odumirala jer je ugašeno ono od čega ona najviše raste i buja - politički sukob i borba suprotstavljenih ideja -piše Kurbjuweit i navodi dva osnovna razloga zašto je Merkel na zalasku.
Nestala su, kaže, dva osnovna preduvjeta za uspješnu vladavinu. Prvi je društvena klima koja podržava sistem političkih konsenzusa, a drugo je jaka i moćna figura kancelarke. Merkel je, za razliku od mnogih, preživjela ekonomsku krizu no glave će je doći izbjeglička kriza, politički problem koji je krila dao populističkoj desnoj stranci Alternativa za Njemačku. Oni su iskopali rov između Merkel i ostatka, učinivši konsenzus nemogućim.
Žrtvovala karijeru radi uvjerenja?
Angela Merkel upravo je zbog svoje politike prema izbjeglicama 2015. bila u užem krugu za Nobelovu nagradu za mir. O kancelarki su američki i europski mediji pisali kao o jedinstveno pozitivnom primjeru politike prema izbjeglicama.
- Merkel će povijesno biti pamćena upravo zbog svoje politike prema izbjeglicama. Kancelarka je zaobišla europska pravila te prihvatila izbjeglice iz Sirije umjesto da ih šalje u zemlje EU koje su ih prve primile tj. na čije su tlo prvo stupili. Milijarde eura koštali su napori kancelarke kako bi izbjeglice u Njemačkoj pronašle novi život i kako bi se smanjile birokratske prepreke na tom putu. Pri ostvarivanju tih ciljeva Merkel je vrlo vjerojatno žrtvovala svoju političku budućnost. U sljedećih nekoliko godina Njemačka će se, kao prva zemlja imigracije, susresti s nizom problema vezanih uz integraciju, a ojačati će populističke desne alternative. Za razliku od Obame koji je Nobela dobio kao avans za buduća velika djela od kojih se većina nije realizirala, Merkel je svojeg Nobela itekako zaslužila - napisao je 2015. Leonid Bershidsky za Bloomberg. Merkel Nobela nije dobila.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
a koliko je to njih u citavoj Evropi koji zele dase rese Merkele i njene bande u Briselu? pogotovo kad vide sta '"izbeglice"" rade a od stvarnih izbeglica je manje od 1/5 ostale su bista drugo nego bagra koju niko nece.