Nakon što je sinoć predsjednik njemačkih liberala Christian Lindner obznanio da njegova stranka izlazi iz koalicijskih pregovora, mnogi prognoziraju da je riječ o najvećoj krizi vlasti u toj zemlji od Drugog svjetskog rata do danas. Njemački liberali trebali su zajedno s CDU-om, CSU-om i zelenima, formirati novu njemačku vladu, no mnogi sad prognoziraju da Angela Merkel neće ostati kancelarka i da su na vidiku novi izbori.
U kraćem razgovoru za naš portal, cijelu situaciju je prokomentirao Josip Juratović, član SPD-a i prvi i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu. Njegova stranka 2005. godine koalirala je s dvije demokršćanske stranke CDU i CSU, a tad je prvi put kancelarsko mjesto pripalo članici CDU-a Angeli Merkel. Danas Josip Juratović kaže:
- Ne, ovaj put nećemo koalirati i to je odluka vrha stranke od prije sat i pol. Doduše, smatramo da je ovaj prekid pretpregovora od strane liberala vrlo neozbiljan i neodgovoran. Vjerujem da je razlog za takvu odluku njihov strah od ponovnog ispadanja iz parlamenta što im se već jednom dogodilo kad su bili u pregovorima s CDU-om.
Zašto vaš SPD ostaje pri odluci da ne ulazi u razgovore o vladajućoj koaliciji?
- Zato jer smo shvatili da biračko tijelo ne želi jake i velike stranke u koaliciji. Na ovim izborima CDU je izgubio 8,5 posto glasova. Mi smo izgubili 5 posto glasova i to nam je dobar signal što želi biračko tijelo. Osim toga, u ovoj situaciji bolje nam je da ostanemo u opoziciji i da na tom kraju ne ostane usamljena radikalna desnica jer bi joj to dalo dodatni prostor za djelovanje.
Dojam je da Europa strahuje od jačanja radikalne desnice u Njemačkoj. Postoji li ta mogućnost?
- Ne. Ali da je bilo pogrešaka, bilo je. Angela Merkel je bolji moderator nego li vizionar. Ona se trebala više posvetiti pitanjima budućnosti Njemačke unutar EU i budućnosti njemačkih građana. I SPD je tu pogriješio, jer nismo dovoljno jasno artikulirali rješenja za nastale probleme. A najveći problem je strah srednje klase od gubitka radnih mjesta i nedostatka stanova, te budućnost zapošljavanja srednje klase i siromašnijih slojeva, u nadolazećem digitalnom dobu. Mi smo istaknuli probleme, imali smo i rješenja, ali ih nismo dovoljno jasno prenijeli njemačkom narodu. I upravo to je prostor koji je iskoristila krajnja desnica, zastrašivanjem izbjeglicama koje Nijemcima otimaju radna mjesta. Problem izbjeglica u Njemačkoj više ne postoji. Postoji samo problem njihove integracije ili povratka, a na vanjskopolitičkom planu da Njemačka bude faktor stabilnosti i da se prekinu ratovi koji uzrokuju izbjeglički val.
Drugim riječima - o vama ovisi hoće li ojačati radikalna desnica?
- Upravo tako. Samo o nama ovisi hoćemo li svoje programe staviti u fokus, i ne dopustiti ono što nam se dogodilo. A to je da je kancelarka u predizbornoj kampanji odlučivala tko će se s kim sučeljavati, koje teme će se pretresati u kojim emisijama, na skupovima, s kim će se to raditi. Rekao bih da je nametnula predizbornu utrku koja je patila od - da tako kažem - balkanskog sindroma - u kojoj se većinu vremena raspravljalo o izbjeglicama, što je bila voda na mlin radikalnih desničara iz AFD-a.
Koji su onda prioriteti koji bi mogli utjecati na odluku birača u slučaju novih izbora?
- Nadam se da do novih izbora neće doći jer bi to značilo ponovno trošenje velike energije i novca, a i procedura je vrlo teška. Ali ono što je potrebno i što će biti prioritet SPD-a, su tri stvari. Prvo je društvena odgovornost, a to znači stvoriti jaku vladu za budućnost. To je ono što nedostaje sadašnjoj kancelarki Merkel - dakle vizija. Drugo je odgovornost prema demokratskom sustavu - a to znači jaki parlament, a parlament nije jak ako su na jednoj strani dvije jake stranke, a na drugoj puno malih strančica. Treće je jačanje SPD-a - što znači da moraju postojati dvije jake narodne stranke lijevog i desnog bloka. SPD-u se više ne smije dogoditi da smo neprepoznatljivi na političkoj sceni. Tri mandata kancelarka je sve dobre poteze pripisivala sebi, a sve loše prebacivala je na koalicijske partnere. SPD mora ubuduće dati odgovore na strahove srednje klase - a to je, kao što sam rekao - problem zapošljavanja u eri digitalizacije, problem jeftinijeg stanovanja i problem velikog raslojavanja bogatih i siromašnih. Njemačka je jaka i moćna članica Europske unije.
Cijela Europa budno prati što se događa u Njemačkoj jer je ona jedan od faktora stabilnosti unutar EU. Što bi značili novi izbori?
- Ništa strašno se ne bi dogodilo ni s novim izborima. Mi smo iznimno jako i stabilno društvo i ovo sve što se dogodilo nije ništa zabrinjavajuće. To je samo jedna sasvim nova situacija. Njemačka nikad nije željela ulogu lidera u Europi zbog vlastite povijesti, ali uz Francusku i Veliku Britaniju - unatoč Brexitu, te djelomično Italiju - uvijek će određivati budućnost Europske unije. Njemački narod je svjestan te odgovornosti tim više jer se Europska unija posljednjih godina počela dijeliti na interesne zone. Od Skandinavskih zemalja, preko Velike Britanije koja je, kao što sam jednom usporedio - poput Slovenije u bivšoj Jugoslaviji - koja je prva otpala jer je bila ekonomski neovisna. No, tu je i jačanje radikalnih desnih pokreta - od Mađarske i Austrije, preko Poljske, do zemalja bivšeg Istoka. Njemačka će i dalje ostati faktor stabilnosti u Europi. Oko toga se ne treba brinuti.
