'Mi smo izgubili, stari i mladi, osjećaj vremena. Vidite kako naši spomenici propadaju'

Leksikografski zavod nedavno je objavio doista impresivni Leksikon utvrda Hrvatske iz srednjeg i ranog novog vijeka. Urednici ovoga kapitalnog djela su povjesničari i leksikografi Krešimir Regan i Vlatka Dugački. Od vremena prvog leksikonskog prikaza hrvatskih utvrda, koji je Matica hrvatska objavila 1920. godine, a koje potpisuje Gjuro Szabo, Hrvatska nije imala sličnog i obuhvatnijeg djela. Szabina knjiga je bila prvo veliko djelo kojim se taj čovjek, rođen u obitelji krajiškoga kapetana, upisao zlatnim slovima u hrvatsku historiografiju, tad je još bio profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a poslije će kao ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (od 1919. do 1926.) i poslije ravnatelj Muzeja grada Zagreba (od 1928. do 1943.) biti autor mnogo poznatijih djela o povijesti Zagreba, Hrvatskog zagorja i zagrebačke katedrale. Pa ipak, stoljeće kasnije pokazat će se da djelo tog iznimnog čovjeka, rođenog u Novskoj a školovanog na studijima povijesti i germanistike u Beču, ne sadrži prikaz mnogih utvrda koje su kasnije otkrivene i koje mu, stjecajem objektivnih okolnosti, naprosto nisu mogle biti poznate. Mnoge od njih opisane su u stotinama knjiga i radova objavljivanima u te 104 godine, ali nije bilo knjige ni djela koje bi sve te građevine tako precizno prikazalo kao knjiga Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".