Top News
59499 prikaza

MiG-ovi u Oluji šokirali Srbiju - izveli nikad viđenu taktiku

MiGovi
Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Ni na jednom svjetskom ratištu MiG-21 nije se koristio na takav ingeniozan način kako su ga koristili piloti HRZ-a

Poslije Splitskog sporazuma od 22. srpnja 1995. između predsjednika RH Franje Tuđmana i predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, hrvatske snage pokrenule su akciju "Ljeto ’95.", a zatim i  "Oluju" koja je započela 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro. 

Oslobađanjem Bosanskoga Grahova i Glamoča u BiH, kao i mobilizacijom i raspoređivanjem svojih snaga, Oružane snage RH natjerale su srpsku vojsku da Bihać stavi u drugi plan i suoči se s prijetnjom hrvatskoga strateškog napada na tzv. Republiku Srpsku Krajinu (RSK).  

S obzirom na snagu njene vojske (40 tisuća vojnika raspoređenih u pet korpusa) RSK je nestala mnogo brže nego što se očekivalo. Pokazalo se da je najslabija točka RSK bio vojni vrh. Sustav zapovijedanja gotovo da nije ni postojao, a poseban problem bio je nedovoljnom broju zapovjednog kadra kao i loša stručna osposobljenost. 

Odlazak Srba iz Krajine nakon Oluje Transripti Life PAD KRAJINE Arkan Legiji: Čujem da prelazite ustašama

Operacija "Oluja" bila je klasična operacija kopnene vojske uz  učešće ratnog zrakoplovstva. Brodovi Hrvatske ratne mornarice također su bili u najvećem stupnju pripravnosti na južnom Jadranu.

Na bojišnici je upotrijebljena ofenzivna vojna taktika uz visoki stupanj koordinacije pješaštva, oklopnih snaga, artiljerije i zrakoplovstva uz brzinu, silinu i dobru usklađenost svih grana Oružanih snaga RH. Široko-krilni združeni napad odvio se prema obrascu taktike NATO saveza. 

Hrvatska vojska demonstrirala je modificiranu zapadnu doktrinu "zračno-kopnene bitke" u kojoj su, pored ostalog, pokazana i jaka artiljerijsko-raketna djelovanja po dubini, precizno djelovanje ratnog zrakoplovstva na strateške ciljeve te snažne psihološko-propagandne aktivnosti uz obavještajnu i logističku podršku potpuno na razini NATO operacija. 

U "Oluji" su, što je posve nepoznato u široj javnosti, hrvatski piloti potpuno redefinirali do tada poznatu taktiku i način borbene upotrebe lovca MiG-21, frontovskog lovca koji nije osmišljen za napade duboko u neprijateljskom području. Avion koji se koristio na svjetskim ratištima uglavnom za napade na kopnene ciljeve sa velikih visina, u "Oluji" je pod oštrim kutevima letio na ekstremno malim visinama između 25 i 50 metara, prilazivši meti u brišućem letu. 

Hrvatska vojska u netom oslobođenom Plaškom i Plitvičkim jezerima, 7.8.1995. Oluja Top News Srbija se i danas pita: Zašto je Knin pao za samo 24 sata?

Taktika niskog leta, na visinama ispod 50 metara, uz brzinu od 250 metara u sekundi (900km/h) ne samo da je sa sobom nosio prijetnju srpske PZO, nego su u tim okolnostima leta prijetnje bili i zemaljski objekti poput dalekovoda, krovovi kuća ili vrhovi stabala. 

Poslije odbacivanja bombe ili lansiranja rakete prema cilju s male visine, uslijedilo bi energično povlačenje aviona u lijevu ili desnu stranu uz samu ivicu nedozvoljenog opterećenja kako bi se zadržala mala visina, izbjegao udarni val vlastite eksplozije i izbjegle visine na kojima je djelovala neprijateljska, srpska PZO ("Strela", "Bofors" i KUB). Pri tim manevrima došle su do izražaja sve najbolje karakteristike koje su ruskih inženjeri ugradili u izuzetno izdržljivi i pouzdani MiG-21. Dodajmo da hrvatski avioni uopće nisu imali IC mamce! 

Ni na jednom svjetskom ratištu MiG-21 nije se koristio na takav ingeniozan način kako su ga koristili piloti HRZ-a koji su znali s kakvom PZO neprijatelj raspolaže  i tome su na najbolji mogući način prilagodili taktiku ratovanja MiGa-21 te do ciljeva dolazili - potpuno neprimijećeni. Šok i nevjerica među srpskim vojnicima bili su potpuni.

Milan Martić Skrivanje u Srbiji Top News Martić: "Počinje Oluja, a ja spavam u gaćama"

Obračuna aviona HRZ-a i ratne avijacije RSK nije bilo, osim što je kod Kutine hrvatski pilot Ivica Jakopčić uočio "Orla" u napadu na  "Petrokemiju". Nakon što je pilot "Orla" vidio hrvatski MiG-21, pobjegao je prema zoni sunca u zalazu, pa ispaljena Jakopčićeva raketa nije zahvatila cilj.

Samo dan kasnije sve je bilo spremno za napad hrvatskih MiGova na aerodrom kod Banja Luke s kojeg je došao taj avion. Međutim, operacija je zaustavljena na zahtjev jedne zemlje sa zapada. 

Tijekom 1994. godine posebno opremljen HRZ-ov borbeni helikopter Mi-24 poduzimao je letove termovizijskog snimanja fronta kako bi se mapirao raspored PZO-a Krajine.

Letovima na visinama od 1500 do 2000 metara, uglavnom obavljani noću, hrvatski su piloti namjerno provocirali uključenje radara neprijateljske PZO, nerijetko i nišanskih radara sustava KUB-a nakon čega bi misije bile naglo prekidane zbog sigurnosnih razloga. Tim se letovima dolazilo do informacija o položajima srpskog PZO-a.

Prije same "Oluje" hrvatski borbeni piloti uvježbavali su izvođenje više vrsta zadataka, uključujući i napadne operacije duboko u neprijateljskom području. HRZ je spriječio veće djelovanje srpskih aviona s aerodroma Mahovljani kod Banja Luke i aerodroma Udbina, tako da je u konačna uloga  avijacije i PZO-a RSK-a  za cijelo vrijeme trajanja "Oluje" bila posve minorna.

Srpske snage bile su uvjerene da će izdržati hrvatski napad 15 do 20 dana, pri čemu su očekivali uključivanje jedinica Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske. 

Evakuacija Srba iz Krajine Ostali na planini Life Srpski vojnik: "12 dana nismo znali da se dogodila Oluja"

Ali, to se nije dogodilo. Među ostalim greškama, zapovjedni kadar Srpske vojske Krajine  pretpostavljao je nastavak hrvatskih prodora prema Drvaru i Mrkonjić Gradu. Međutim, hrvatska vojna operacija zahvatila je cjelokupan zračno-kopneni prostor RSK i već prvog dana „Oluje“ izvedeno je 80 posto svih planiranih borbenih zadataka pri čemu je dubina prodora Oružanih snaga RH iznosila između 5  i 15 kilometara. Djelovanje i hrabrost pilota HRZ-a bila je važna karika pobjede u "Oluji".

Kakav nam borbeni lovac treba za budućnost? Zaštita zračnog prostora, prevlast u zračnom prostoru, napadaji na zemaljske ciljeve, elektronsko i klasično izviđanje, protuelektronsko djelovanje….Kada definiramo što nam od ovih navedenih zadaća treba u taktičkom i strateškom smislu, tada možemo  i definirati tip aviona za budućnost HRZ-a.

Jednom zgodom je junak Domovinskog rata i ludo hrabri pilot MiG Ivan Selak sve rekao u jednoj rečenici: "Nije pitanje kakav nam borbeni lovac treba, nego kada će nam zatrebati".

  • petar35 09:50 11.Kolovoz 2019.

    ha ha evo i traktoraši se javili ...

  • pollo 16:35 10.Kolovoz 2019.

    Da nije bilo "miga" iz Srbije ne bi se niti jedan digao.Priče za malu djecu.