Prema dokumentu koji je elektroničkom poštom prošli mjesec poslan jednom od novinara NYT-a, Trump je 1995. u svojoj poreznoj prijavi naveo gubitak od skoro 916 milijuna dolara.
Pitanje plaćanja poreza tog milijardera iz New Yorka je vrlo važno i istovremeno vrlo osjetljivo, tvrdi AFP, dodajući da Trump opetovano odbija objaviti svoju imovinsku karticu, kršeći tako dugu tradiciju američkih predsjedničkih kandidata. Za razliku od njega, njegova suparnica Hillary Clinton to je učinila.
Prema pisanju New York Timesa, prijava kolosalnog gubitka od 916 milijuna dolara bila je dovoljna da Trumpu omogući da na sasvim legalan način od svojih prihoda koji su podložni oporezivanju odbije svake godine 50 milijuna dolara tijekom 18 godina, tj. do 2013.
Trumpov politički tabor odmah je objavio priopćenje, ali u njemu ne spominje gubitak od 916 milijuna dolara. U priopćenju stoji da je NYT došao u posjed spomenutog dokumenta na "ilegalan" način, nazvavši NYT "produženom rukom kampanje Hillary Clinton, Demokratske stranke i njihovih posebnih globalnih interesa".
U priopćenju se također dodaje da je Trump "vješt poslovni čovjek" koji poznaje poreznu politiku bolje od bilo koga tko se ikada kandidirao za američkog predsjednika.
Nastavlja se tako katastrofalni Trumpov tjedan koji je počeo predsjedničkom debatom u kojoj je njegova protivnica zasluženo pobijedila.
Ona je uoči prvog direktnog sučeljavanja imala podršku od 46 posto, on 44. Nju je opasno uzdrmalo skrivanje svog zdravstvenog stanja nakon što je kolapsirala na obilježavanju obljetnice terorističkog napada 11. rujna i afera s curenjem mailova. Njemu su nabijali na nos da prikriva svoju poreznu karticu i blagonaklon odnos prema Vladimiru Putinu. Predsjednički kandidati u debati su se žestoko sukobili, upadali si uzajamno u riječ i sve skupa je na trenutke djelovalo kaotično. Taman po mjeri spektakla za nešto više od 80 Amerikanaca koji su ga pratili uživo.
Započeli su s ekonomijom. Clinton je zastupala više poreze za najbogatije i najavila iskorjenjivanje poreznih smicalica kroz koje se provlače velike kompanije. Trump je nasuprot tome najavio bitno manje poreze za sve i upozorio na osipanje radnih mjesta iz SAD-a u zemlje brzo rastućih ekonomija, od onih na dalekom istoku do Meksika. I tada je krenula prepirka. Clinton mu je predbacila da je masno zaradio na nekretninskom biznisu koji je doveo do prsnuća balona i nekretninske krize.
On je uzvratio tako što ju je prokazao kao osobu koja zastupa, kako Trump smatra, po SAD štetne trgovinske sporazume primjerice s dalekim istokom, situaciju sličnu kao što je sporazum TTIP EU i SAD-a koji je praktično na ledu. Pa je postalo i osobno. Ona mu se smijala da živi u nekoj svojoj realnosti, a on njoj da naprosto nema plan. Smijala mu se i kad je Trump rekao da Clinton neprijateljima SAD-a običava otkrivati povjerljive državne informacije.
Clinton mu je predbacila to što klimatske promjene smatra lažima, na što je Trump rekao da to nije istina. Istina je, međutim, da to itekako jest istina, da su se mediji po Zapadu ne tako davno zezali kad je izgradio zaštitni zid od utjecaja rastućeg mora na njegove golf terene u Škotskoj upravo zato što je negirao klimatske promjene. Jedno od najvažnijih Trumpovih mjesta bilo je konstatiranje da SAD nije u dobrom stanju, a da je Clinton za to, kao donedavna državna tajnica, direktno odgovorna. "Na kraju ću ispasti kriva za sve", kazala je Clinton, a Trump je uzvratio: "Zašto ne?"
