Dok se Hrvatska bavi pločama, Slovenci rade punom parom. Nakon što su prošlog tjedna, 6. rujna zastupnici Državnoga zbora, članovi slovenskog Odbora za obranu održali svoju hitnu sjednicu i to o nabavi novih oklopnih vozila, predsjednik tog Odbora, Žan Mahnič, je za 14. rujna sazvao novu sjednicu i to na temu koja se tiče i Hrvatske, piše Obris.
Slovenci bi tako ovog četvrtka iza zatvorenih vrata trebali raspravljati o spremnosti slovenske vojske za moguće sukobe oko implementacije arbitražnog sporazuma.
Na sjednici će biti i njihova ministrica obrane Andreja Katič, glavni vojni načelnik Andrej Osterman, te ured predsjednika, ured predsjednika Vlade, slovenska obavještajno-sigurnosna agencija, te Obavještajno sigurnosna služba Ministarstva obrane Slovenije.
Sudeći prema prvim reakcijama, Mahnič, inače član Janšinog SDS-a je sjednicu sazvao na svoju ruku, pa su ga analitičari optužili da slovensku vojsku koristi za političke manipulacije. Također su ga optužili da djeluje zlonamjerno i huškački.
Slovenski premijer Miro Cerar pozvao ga je da otkaže sjednicu u četvrtak, a Mahnič mu je odgovorio preko Twittera.
"Ne čudi me da bivši jugo oficiri ne razumiju ulogu parlamentarnog odbora za obranu u demokraciji. Da ne razumije ustavni pravnik Miro Cerar - to me šokira."
Predsjednik Borut Pahor je poslao poruku koja između redaka znači "ne bih se štel mešati", te naveo da je sazivanje sjednice u nadležnosti Odbora.
Žan Mahnič je inače pomalo incidentan slovenski političar, rođen 1990. godine. Često se na društvenim mrežama obračunava s onima koji mu nisu naklonjeni, a u siječnju ove godine bio je u slovenskom izaslanstvu u SAD-u povodom inauguracije Donalda Trumpa.
Mahnič će ostati upamćen i po širenju histerije u jeku migrantske krize kada je izjavio da je Slovenija glavni koridor na putu islamskih ekstremista iz Beča prema BiH i dalje prema Siriji. Mahnič je naveo kako su džihadisti u Sloveniji zakupili stanove u kojima bi prespavali na putu prema Siriji. Također je govorio da se u Sloveniji obavlja regrutacija islamista.
No, vratimo se na njegovu sjednicu.
Pitanje je s čim bi to Slovenci krenuli 'u rat s Hrvatskom'.
Nije ovo prvi put da Slovenci spominju oružje zbog Piranskog zaljeva. Među prvima se u lipnju ove godine javio Dimitrij Rupel, bivši šef slovenske diplomacije. On je kad se donosila odluka o Piranskom zaljevu izjavio da Slovenija u zaljev mora poslati vojni brod Triglav i kupiti još nekoliko novih vojnih brodova, koji bi trebali "braniti slovenske teritorijalne vode".
Međutim, nije jasno zašto bi država s dva ratna broda, Ankaran i Triglav, ulazila u bilo kakvo nadmetanje s državom koja ima višestruko veću mornaricu. Počnimo s nekim konkretnim brojkama. Triglav je patrolni brod ruske proizvodnje kojeg su dobili na račun starog dugovanja.
Projekt 10412, kako je naziv te klase brodova, namijenjeni su za patroliranje priobalnim područjem, a sukladno tome su i naoružani. Triglav ima AK630m sustav za obranu koji se sastoji od 6 cijevi kalibra 30 milimetara i najsličniji je američkom Vulcanu. Primarna namjena sustava je uništavanje nadolazećih protubrodskih projektila, a može se koristiti i za napade na neke druge ciljeve. Na brodu se redovito nalazi i 16 ručnih lansera raketa Igla dometa nešto više od pet kilometara.
Ankaran je izgrađen u Izraelu, a bio je prvi ratni brod u Sloveniji nakon isteka embarga na uvoz oružja po završetku Domovinskog rata.
S druge strane, hrvatska ratna mornarica raspolaže s četiri raketne topovnjače naoružane daleko moćnijim Saab Bofors sustavima RBS15 dometa devedesetak kilometara. Osim svog dometa, RBS15 poseban je i po tome što koristi sea-skimming putanju leta tek nekoliko metara iznad morske površine.
Spada u fire-and-forget sustave gdje nije potrebno dodatno navođenje projektila nakon lansiranja. Hrvatska mornarica ima i četiri patrolna broda i sva četiri su veća i bolje opremljena od Ankarana.
Nekad ugledni slovenski političar i čovjek koji je kao ministar vanjskih poslova predvodio napore za međunarodno priznanje Slovenije već dulji niz godina ispaljuje razne provokacije na račun Hrvatske, a ostat će zapamćena i izjava iz 2007. kada je za slovenske medije rekao: "Hrvatska više treba nas nego mi nju jer Slovenija, među ostalim, odlučuje o hrvatskoj budućnosti kao članica Europske Unije".
Naravno, ovakve razmirice nisu pretjerano neuobičajene među nominalnim saveznicima. Grčka i Turska u Egejskom moru redovito upadaju jedni drugima u zračni prostor ili teritorijalne vode.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Molim, ubuduće NE pisati o temama vezanim uz vojsku i naoružanje, jer je očito da nemamo pojma o tome o čemu pišemo... onda u tekstu osvanu nebuloze tipa "glavni vojni načelnik" (načelnik glavnog štaba, stožera, generalštaba) i najblaže rečeno, sumnjive ... prikaži još! TT karakteristike pojedinih oružja. Ne se petljat' u to Merita!
Dečec, da si proživio rat 1991. godine, sada ne bi niti spomenuo rat, u bilo kojem kontekstu. Žalosno da netko priželjkuje konflikte.
Izgleda i Slovenija ima svog Trumpa, samo ovaj je nesposobniji