Moldavski sud osudio je čelnicu autonomne regije Gagauzija, Evgeniju Guțul, na sedam godina zatvora zbog usmjeravanja ruskih sredstava ilegalnoj stranci Shor između 2019. i 2022. godine.
Guțul je osuđena za redovito usmjeravanje ruskog novca proruskoj stranci Shor, dok je radila kao njezina tajnica od 2019. do 2022. godine, kao i za koordinaciju stranačkih aktivnosti i plaćanje prosvjednika. Stranku je Ustavni sud zabranio 2023. godine zbog napora da destabilizira zemlju, samo nekoliko tjedana nakon što je EU sankcionirao njezinog čelnika zbog njegovih veza s Moskvom. Suđenje u utorak završilo je dan nakon što su moldavske vlasti upozorile da Rusija pojačava napore da utječe na Moldavce koji žive diljem Europe, s ciljem utjecaja na ključne parlamentarne izbore sljedeći mjesec. Rusija i njezini posrednici sada aktivno usmjeravaju svoje napore na moldavsku dijasporu“, rekao je za Politico savjetnik za nacionalnu sigurnost Stanislav Secrieru.
„Optužnica protiv Guțul jedan je od rijetkih primjera uspjeha unutar šireg trenda čišćenja moldavskog javnog prostora od korumpiranih dužnosnika“, rekao je Oktawian Milewski, politolog sa sjedištem u Varšavi. Prema njegovim riječima, Guțul je došla na vlast u Gagauziji nakon namještenih izbora 2023., gdje su političari dijelili takozvane izborne darove koji su sadržavali prehrambene proizvode i osnovne potrošne potrepštine.
„Gagauški izbori u travnju-svibnju 2023. poslužili su kao poligon za ono što je trebalo doći u Kremljevom planu masovnog pokušaja podmićivanja na izborima u ljeto-jesen 2024. u većim razmjerima, odnosno na ostatku teritorija Moldavije“, rekao je Milewski. „Unatoč tome što nije imao prethodnog političkog iskustva, Guțul je postala jedan od glavnih glasova i lica kremaljske propagande u Gagauziji, ali i proruske oporbe u Kišinjevu“, dodao je stručnjak. Guțul je nakon presude odvedena u zatvor, prema izvješćima lokalnih medija. Međutim, njezin odvjetnik, Sergiu Moraru, planira podnijeti žalbu.
Europsko vijeće prošle je godine nametnulo sankcije Guțul zbog promicanja separatizma u Gagauziji, čime je pokušala srušiti ustavni poredak i ugroziti suverenitet i neovisnost Moldavije. Rusija je prethodno poticala separatizam, a zatim ga koristila kao izgovor za pokušaj invazije i aneksije dijelova drugih zemalja, poput ukrajinskog poluotoka Krim i gruzijske regije Južna Osetija. Moldavske vlasti će Guțulovu presudu predstaviti kao primjer uspjeha u borbi protiv oligarhijskih mreža koje podržava Kremlj u Moldaviji, rekao je Milewski.
Moguć je državni udar
„Činjenica da je kazna izrečena kada je Moldavija već u punom izbornom procesu također daje nadu u ohrabrenje proeuropskom biračkom tijelu“, dodao je Milewski. Moldavija nema nikakva sigurnosna jamstva. Rusija bi, naveo je u u lipnjnu u analizi za Express Robert Barić, profesor na FPZ-u i vojno-politički analitičar, mogla metodama hibridnog ratovanja potaknuti državni udar i zatim vojno intervenirati onako kako je to učinila na Krimu 2014. Moldavski premijer Dorin Recean u lipnju je u intervjuu za Financial Times kazao kako Rusija planira rasporediti 10.000 vojnika u Pridnjestrovlje i uspostaviti prorusku vladu u Moldaviji kako bi time ostvarila svoje ciljeve. Pridnjestrovlje je proruska, odcijepljena regija Moldavije pod ruskom kontrolom od ranih 1990-ih, međunarodno priznata kao dio Moldavije, a graniči s ukrajinskom Odeskom oblasti.
"Žele konsolidirati svoju vojnu prisutnost u regiji Pridnjestrovlja", rekao je Recean, dodajući da je cilj Rusije povećati svoj utjecaj ne samo blizu jugozapada Ukrajine, već i u blizini Rumunjske, članice NATO-a. Iako Rusija od 1990-ih održava ograničenu vojnu prisutnost u Pridnjestrovlju, danas je tamo ostalo tek 1000 do 1500 vojnika, što Recean smatra gotovo beznačajnim. Premijer je upozorio da bi proruska vlada u Kišinjevu mogla odobriti veliko povećanje broja ruskih vojnika, pozivajući se na procjene moldavske obavještajne službe o cilju od 10.000 vojnika.
Ruski novac primilo je 130.000 birača
Recean je također optužio Rusiju za miješanje u predstojeće parlamentarne izbore u Moldaviji putem propagande, ilegalnog financiranja i trošenja iznosa ekvivalentnog 1% moldavskog BDP-a na operacije utjecaja u 2024. godini. Moldavske vlasti su, prema njegovim riječima, presrele građane s velikim količinama ruskog novca i otkrile da je 130.000 birača na prošlim izborima primilo novac iz ruskih izvora. Recean je naglasio da je riječ o velikom pokušaju potkopavanja moldavske demokracije i potvrdio da Moldavija ostaje predana članstvu u Europskoj uniji.
