Top News
576 prikaza

Najpoznatiji svjetski granični zidovi: Dijele bogate od siromašnih

Izraelska granica
Jens B?ttner/DPA/PIXSELL
Kad se nečega boje, ljudi grade ograde, samo što postoji razlika između zaštite svoje kuće i cijele države

Kad je SAD počeo graditi ogradu duž granice s Meksikom, mišljenja su bila podijeljena. Nimalo drugačija situacija nije ni danas na granici Mađarske i Srbije.

Dok mnogi desničari uzdižu pravo na zaštitu naroda, ostali ukazuju na širenje ksenofobije koje slijedi nakon takvog ograničavanja ulaska strancima. Pogotovo kad je, kao u najnovijem susjedskom slučaju, riječ o naviranju izbjeglica.

No građenje zidova nije novitet 21. stoljeća, a mi vam donosimo neke od najpoznatijih primjera:

Veliki zid od pijeska

2.400 km dug zid izgradila je 1980-ih godina marokanska vojska kako bi se obranila od napada Narodne fronte za oslobođenje Sagija el Amre i Rio de Oroa (Fronta Polisario), gerilaca koji su željeli nezavisnost zapadnog dijela Sahare. Tijekom ratovanja, budući da je marokanska vojska napredovala, nekoliko puta su rušili i pomicali zid. Postoji i danas i prostire se na južnoj granici Markoa s Mauretanijom.

Izraelska sigurnosna ograda | Author: Wikipedia Wikipedia

Izraelska sigurnosna ograda

Ova 650 km duga kombinacija zidina i ograde dijeli Izrael od palestinskog dijela na Zapadnoj obali. Izraelska vlada počela je s gradnjom 2002. godine, a tijekom godina gradnje bila je i ostala jedna od najkontraverznijih 'sigurnosnih' granica na svijetu. Izrael je granicu prozvao 'sigurnosnom barijerom' koja bi ih trebala obraniti od palestinskih terorista, dok je Palestinci nazivaju 'zidom apartheida'.

Korejska demilitarizirana zona

Iako nije riječ o pravom zidu i proziva se demilitiraziranim, riječ je o granici s velikim brojem policajaca pod teškim naoružanjem, bodljikavoj žici i brojnim miniranim površinama. Zona je duga više od 250 km i široka četiri kilometra, a uspostavljena je nakon završetka korejskog rata 1953. godine, kako bi se spriječilo pretjerano zbližavanje oružanih snaga Sjeverne i Južne Koreje.

Berlinski zid

Tijekom 1950-ih godina, 3.5 milijuna nezadovoljnih građana Istočne Njemačke prebjeglo je iz komunističke zemlje u zapadni dio Berlina. Istočnonjemačka vlast reagirala je na situaciju tako što su krenuli graditi Berlinski zid 1961. godine. Tijekom 28-godišnjeg postojanja, procjenjuje se da je zid pokušalo ilegalno prijeći oko 5.000 ljudi, a povjesničari procjenjuju da je pritom poginulo najmanje 600 ljudi.

Zidovi mira u Belfastu | Author: Wikipedia Wikipedia

Zidovi mira u Belfastu

U glavnom gradu Sjeverne Irske postoji više od 50 zidova koji dijele katoličke i protestantske zajednice. Ova mreža barijera duga je oko 20 km, a počela se graditi još 1969. godine, nakon niza pobuna koje su uzrkovale višegodišnje konflikte između dvije vjerske frakcije. Mnogi građani i dalje strahuju od svojih susjeda neistomišljenika i žele da zidovi ostanu na mjestu.

Hadrijanov zid

Ovaj 120 km dug rimski zid dijelio je sjevernu Englesku na pola. Izgrađen je u 2. stoljeću, a dok neki povjesničari vjeruju da je trebao služiti kao oblik obrane od škotskih plemena, drugi smatraju da je izgrađen kako bi rimska vlast mogla lakše oporezivati dobra koja su izlazila i ulazila iz ovog udaljenog dijela njihova carstva.

Kineski zid

Riječ je o 'kapitalcu' među zidovima, iako nije riječ o samo jednom zidu, nego o nizu utvrda koje su gradile različite kineske dinastije, od 8. stoljeća prije Krista do 15. stoljeća naše ere. Zidine duge 8.851 km trebale su obraniti zemlju od invazija sjevernih naroda poput Mongola, iako nisu uvijek uspjevali u tome, piše ABC News. Svejedno, ovaj veliki zid dovoljno je impresivan da se od 2007. godine nalazi na popisu sedam novih svjetskih čuda.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.