Američka Nacionalna akademija za znanost, tehnologiju i medicinu provela je do danas najiscrpniju studiju utjecaja kanabisa na ljudsko zdravlje. Je li riječ o opasnoj biljci koja može teško oštetiti kvalitetu ljudskog života ili o čudesnom sredstvu za rješavanje niza kroničnih zdravstvenih problema... na osnovi 10.000 znanstvenih podataka iz radova od 1999. do danas stručnjaci su došli do nešto više od 100 zaključaka. Kako se marihuana u pravilu puši, oni su istražili je li istina da marihuana povećava rizik od raka pluća ili drugih karcinoma.
"Dokazi upućuju na zaključak da pušenje kanabisa ne povećava rizik od raka kod odraslih", stoji u izvještaju. Autori, doduše, ostavljaju vrlo usku mogućnost, daleko od toga da bi statistički bila i dokazana, da uživanje marihuane povećava rizik od jednog specifičnog oblika raka testisa. Nesporno je da učestalo pušenje marihuane može prouzročiti kronični kašalj i povećanu proizvodnju sluzi u dišnim putevima.
No, nakon prestanka pušenja, ili nakon prelaska na oralno uživanje tog halucinogena, u pravilu se simptomi povlače. "Nejasno je da li se redovito pušenje kanabisa može povezati s kroničnom plućnom bolesti, astmom ili s oslabljenom funkcijom pluća", zaključili su. Studija je potvrdila da se sa sve češćom upotrebom marihuane u medicinske svrhe definitivno sve više potvrđuju ljekovita svojstva tog biljnog sredstva.
Tako je potvrđeno da bolesnici koji primaju kempoterapiju, u bitno manjoj mjeri pate od mučnina i povraćanja kao nuspojavi terapije. Oboljeli od multiple skleroze uz pomoć kanabisa trpe puno manje grčeva, dok oni koji pate od kroničnih bolova, s početkom u poreabe kanabisa počinju neusporedivo manje patiti od bolova. Za tvrdnje da kanabis poboljšava imunološki sustav, znanstvenici nisu uspjeli pronaći dokaze, ali su uspjeli naići na naznake da bi biljka doista mogla imati protuupalni učinak na ljudski organizam.
Što se tiče depresije, tjeskobe ili PTSP-a, istraživanje nije uspjelo pronaći ikakav dokaz za pušenje, čak i učestalo, povećava rizik od razvoja takvih poremećaja. Ipak, teški, vrlo intenzivni pušači marihuane u nešto većem postotku od drugih spominjali su da imaju sucidialne misli. Jedini poremećaj koji je dokazano povezan s pušenjem marihuane je bipolarni poremećaj; rizik se, naime, povećava kod osoba koje puše marihuanu na dnevnoj ili skoro dnevnoj bazi.
Što se tiče intelektualnih sposobnosti i opasnosti od njihovog smanjenja ukoliko se uživa kanabis, ispalo je da se koeficijent inteligencije, učenje, pamćenje i pažnja doista smanjuju u ovisnosti o učestalosti uživanja kanabisa. Međutim, riječ je o simptomima koji nestaju tijekom 24 sata od prestanka uživanja. U odnosu na to, točnije povezano s učestalošću uživanja kanabisa, kod tinejdžera, ukoliko je riječ o vrlo učestalom korištenju biljke, ona doista može utjecati na društvene odnose, obrazovanje i slične elemente života.
Nadalje, apsolutno je nesporno da nitko nikad tijekom cijele ljudske povijesti nije umro od predoziranja marihuanom. Poznati domaći znanstvenik Ljubiša Grlić, primjerice, iznio je svojedobno podatak da bi odrasla osoba morala pojesti nešto više od tri kilograma marihuane i da bi se tek tada dovela u rizik da od toga i umre. Što se tiče vožnje pod utjecajem THC-a, djelatne tvari marihuane, ispalo je da vožnja u takvom stanju definitivno nije preporučljiva zbog izmijenjenih refleksa, pažnje i percepcije vozača, da takvo stanje povećava rizik od sudara.
Neke ranije studije pokazuju, međutim, da su u odnosu na pijane vozače, napušeni skloni voziti puno sporije i pažljivije, jer su u pravilu svjesni da nisu u dobrom stanju za vožnju. Ovisnost kanabis ne može prouzročiti, to je činjenica, ali vrlo učestalo korištenje kanabisa, posebno kod maloljetnika definitivno može dovesti do stvaranja navike.
