Stotinama kilometara od gusto naseljenih kineskih obala, oštar zavoj zabačene himalajske rijeke postat će središte jednog od najambicioznijih i najkontroverznijih infrastrukturnih projekata današnjice. Kina je ondje, duboko u tibetanskoj autonomnoj regiji, započela izgradnju hidroenergetskog sustava koji bi trebao postati najmoćniji na svijetu.
Projekt vrijedan više od 150 milijardi eura trebao bi proizvoditi tri puta više električne energije od brane Tri klanca, trenutačno najveće na svijetu. Za Peking je to ključan korak prema energetskoj neovisnosti i ostvarenju klimatskih ciljeva u budućnosti kojom će dominirati električna vozila i umjetna inteligencija gladna energije. No, za milijune ljudi u susjednoj Indiji i Bangladešu, kao i za krhki ekosustav, on predstavlja golemu prijetnju, a cijeli je plan obavijen velom tajnosti koji samo produbljuje strahove, objavio je CNN.
Inženjersko čudo ili tempirana bomba?
Hidroelektrana Medog, poznata i kao Motuo, gradi se na donjem toku rijeke Yarlung Tsangpo, na mjestu poznatom kao "Veliki zavoj". Tu rijeka, obilazeći masivnu planinu Namcha Barwa, u samo 50 kilometara gubi nevjerojatnih 2000 metara nadmorske visine. Kineski inženjeri planiraju iskoristiti taj golemi hidropotencijal odvažnim planom: bušenjem četiriju tunela dugih i do 20 kilometara kroz planinu kako bi preusmjerili dio rijeke u sustav od pet kaskadnih podzemnih elektrana.
Službeno, radovi su započeli u srpnju 2025., a puštanje u pogon planirano je za 2033. godinu. Očekuje se da će postrojenje godišnje proizvoditi oko 300 milijardi kilovatsati električne energije. Stručnjaci projekt opisuju kao inženjerski podvig bez presedana.
- Ovo je najsofisticiraniji, najinovativniji sustav brana koji je planet ikad vidio. Također je i najriskantniji i potencijalno najopasniji - rekao je Brian Eyler, direktor programa za energiju i vodu u washingtonskom Stimson Centeru.
Rizici su golemi. Cijelo područje nalazi se na spoju dviju velikih tektonskih ploča i jedno je od seizmički najaktivnijih na svijetu. Upravo je ovdje 1950. zabilježen razoran potres magnitude 8,6. Geolozi upozoravaju da bi sama težina akumulirane vode u golemim rezervoarima mogla izazvati potrese, dok bi iskopavanje tunela u nestabilnom terenu moglo pokrenuti smrtonosne odrone.
Strah od "vodene bombe"
Rijeka Yarlung Tsangpo sveta je za Tibetance, no ona je i izvor života za desetke milijuna ljudi nizvodno. U Indiji postaje moćna Brahmaputra, a u Bangladešu Jamuna, hraneći poljoprivredu i osiguravajući vodu u gusto naseljenim regijama. Zbog toga su New Delhi i Dhaka izrazili duboku zabrinutost.
Indijski mediji projekt su već prozvali potencijalnom "vodenom bombom". Strah je da bi Kina, kontrolirajući tok rijeke, mogla steći golemu geopolitičku moć. U vrijeme suše mogla bi zadržavati vodu, a tijekom monsuna naglim ispuštanjem izazvati katastrofalne poplave.
- Brana će predstavljati egzistencijalnu prijetnju našim plemenima i našem načinu života. Prilično je ozbiljno jer bi Kina ovo mogla iskoristiti i kao neku vrstu vodene bombe. Pretpostavimo da je brana izgrađena i da odjednom puste vodu, cijeli naš pojas Siang bio bi uništen - upozorio je Pema Khandu, glavni ministar indijske države Arunachal Pradesh, koja se nalazi tik uz spornu granicu.
Indijsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da "pažljivo prati" situaciju i pozvalo Peking na transparentnost i dijeljenje hidroloških podataka, što je Kina u prošlosti često izbjegavala.
Slične zabrinutosti dolaze i iz Bangladeša, čija je vodoopskrba u sušnom razdoblju kritično ovisna o protoku ove rijeke. Analitičari povlače paralele s kineskim branama na rijeci Mekong, gdje je kontrola uzvodnog toka povezana s učestalim sušama u Vijetnamu, Tajlandu i Kambodži.
Cijena 'zelene' energije
Kineski državni mediji projekt predstavljaju kao ekološki osviješten potez koji će pomoći zemlji u postizanju klimatske neutralnosti i potaknuti gospodarski razvoj Tibeta. No, kritičari upozoravaju na strašnu cijenu koju će platiti priroda i lokalno stanovništvo.
Područje "Velikog zavoja" smatra se jednim od najvažnijih žarišta bioraznolikosti na svijetu. To je netaknuti ekosustav u kojem žive ugrožene vrste poput snježnih leoparda, bengalskih tigrova i crvenih pandi. Izgradnja brana i rezervoara potopit će goleme površine šuma i trajno uništiti njihova staništa.
Projekt će također zahtijevati raseljavanje lokalnih zajednica, uključujući autohtone narode Monpa i Lhoba. Organizacije za ljudska prava tvrde da lokalno tibetansko stanovništvo nije konzultirano te da se njihovi kulturni i vjerski lokaliteti, smješteni uz svetu rijeku, nalaze pod prijetnjom uništenja. Aktivisti ističu da je ovo samo još jedan primjer iskorištavanja tibetanskih resursa, pri čemu će većina proizvedene energije biti poslana tisućama kilometara daleko, u industrijska središta na istoku Kine, u sklopu politike "slanja struje sa zapada na istok".
