Prvo je u doba Georga Busha mlađeg prije 15 godina invazija na Irak bilo ono što je stalo između EU-a i SAD-a. Deset godina poslije između dva velika, tradicionalna saveznika ispriječilo se otkriće da je SAD prisluškivao mobitel Angele Merkel. Foreign Policy podsjeća da dvije sile, dva nosiva stupa svjetskog poretka, uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, nisu uvijek slijedili isti politički put, što se ogledalo i u praksi.
No, nikada do sada rascjep nije bio tako dubok kao odluka Donalda Trumpa da povuče SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom i da stane uvoditi protekcionističke trgovinske mjere čak i svojim bliskim saveznicima. Ovaj put raskol je toliko dubok da je u pitanje doveo desetljećima dugo razdoblje stabilnosti i prosperiteta na Zapadu, a dovodi već i do toga da iz toga profitiraju druge dvije svjetske sile; Rusija i Kina. U korijenu svega su odluke Bijele kuće s Trumpom unutra, ali to ide i dalje.
Dvije strane se sukobljavaju oko osnovnih principa, dovodeći u pitanje zajedničke vrijednosti i pristup svijetu koji je definirao odnose Europe i Washingtona od 1940-ih. "U ranijim razmimoilaženja oni se nisu slagali oko načina za postizanje cilja", kaže Charles Kupchan, koji je bio zadužen za praćenje europske politike u Nacionalnom sigurnosnom vijeću u Obaminoj administraciji.
"Ovo je prvi put da se razmimoilaze oko ciljeva", kazao je. Europski državnici Trumpom su bili zabrinuti još od dana njegove kandidature za predsjedničke izbore, kada je propitivao NATO savez i bunio se protiv onoga što je nazivao nepoštenom trgovinom europskih zemalja. No, tijekom prve godine njega u uredu ipak je po EU vladao osjećaj olakšanja da njegovi postupci nisu slijedili njegovu retoriku.
A onda se dojam normalnosti raspao nakon poruka potpredsjednika Mikea Pencea, ministra obrane Jamesa Mattisa, pa i bivšeg državnog tajnika Rexa Tillersona i bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost H. R. McMastera. Orijentacija administracije, ispostavilo se, odlaskom Tillersona i McMastera postala je još i agresivnija. Europljani, koji sada rade na krpanju iranskog nuklearnog sporazuma, ostali su, kažu, zatečeni Trumpovim naglim povlačenjem iz sporazuma i uvođenjem ekonomskih sankcija Teheranu, sve to unatoč tome što se Iran potpuno pridržavao uvjeta iz sporazuma iz 2015.
"S ovakvim prijateljima, kome trebaju neprijatelji?", napisao je na Twitteru prije nekoliko dana predsjednik Vijeća Europe Donald Tusk. Julianne Smith, koja je potpredsjedniku Joe Bidenu u njegovo vrijeme bila zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost, a sada je među vodećim ljudima u Centru za novu američku sigurnost, kaže da se europski saveznici osjećaju izdanima i da su gnjevni. "Neki od njih sada već drže posmrtna slova odnosima SAD-a i EU-a", kazala je.
U četvrtak su državnici Velike Britanije, Njemačke i Francuske istaknuli svoju potpunu odlučnost da se i dalje pridržavaju sporazuma s Iranom i obećali su da će nastaviti raditi s preostalim sudionicima sporazuma kako bi ga držali na životu. To su poručili jedan dan nakon samita EU-a o tome da se sporazum zaštiti unatoč povlačenju SAD-a. Europa se, čini se, priprema na još dramatičnije poteze protiv onoga što mnogi državnici vide kao jednostrani američki pokušaj da usmjeri cijelu svjetsku diplomaciju.
Predsjednik EK Jean-Claude Juncker kazao je da će Bruxelles u petak početi aktivirati mjere kojima će štititi europske kompanije od udara američkih sankcija zbog poslovanja s Iranom. Takve mjere aktivirale su se već i u 1990-ima kao odgovor na sankcije SAD-a Kubi i drugim zemljama, ali zapravo nikada nije bilo potrebe da se i primijene. Juncker je rekao i to da će Europska investicijska banka biti na raspolaganju kako bi pružila podršku europskim investicijama u Iranu.
Trump prijeti europskom vanjskopolitičkom suverenitetu, rekao je bivši švedski premijer i ministar vanjskih poslova Carl Bildt na konferenciji u petak. Europa je posebna ljutita i zbog toga što Trump, dok pravi probleme oko nastavka poštivanja ugovora s Iranom, istodobno navodno obećava kineskim tele-operaterima poslove, unatoč tome što su te tvrtke godinama kršile režim sankcija tako što su poslovale s Iranom. "Iranski sporazum je kap koja je prelila čašu", komentirao je Kupchan.
"Za razliku od Pariškog sporazuma, kada su Europljani naprosto rekli: 'Mi ćemo ostati', ovdje je slučaj da podrška Iranu znači postavljanje Europe protiv SAD-a", kazao je. Sukob oko Irana došao je u vrijeme kad su EU i SAD od mogućeg trgovinskog rata udaljeni samo nekoliko tjedana. To je nevjerojatno stanje, jer su Washington i Bruxelles prije samo dvije godine bili u intenzivnom pripremanju sporazuma o slobodnoj trgovini koji je sada na umoru.
Nastavak na sljedećoj stranici...
