Top News
3465 prikaza

Njih troje reklo je odlučno 'ne' Plenkiju i lex Agrokoru

Lovorka Kušan, Goran Selanec, Andrej Abramović
1/3
Express.hr
Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec odbili su glasati za ustavnost 'lex Agrokora'

Ustavni sud objavio je da je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatiji kao "lex Agrokor", u skladu s Ustavom.

Za ovu odluku troje ustavnih sudaca glasalo je protiv. Sve troje u Ustavni sud je došlo s liste SDP-ove koalicije, a to su Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec. U izdvojenom mišljenju, naveli su, pored ostalog "da značajan broj odredbi Zakona, nije u skladu s Ustavom RH". 

"Slažemo se s većinom u ocjeni da je s ustavnog aspekta cilj radi kojeg je Zakon donesen legitiman, no bez obzira na pitanje ustavne legitimnosti cilja, Zakon predstavlja nerazmjerno ograničenje ustavnog jamstva poduzetničke slobode, odnosno temeljnog prava na djelotvornu sudsku zaštitu (pravni lijek) kojeg nije moguće opravdati ciljem radi kojeg je zakon donesen", navode u Izdvojenom mišljenju Lovorka Kušan i Goran Selanec. 

Evo tko su troje sudaca Ustavnog suda koji smatraju da Lex Agrokor nije u skladu s Ustavom RH.

Goran Selanec

U srpnju prošle godine predsjednik SDP-a Davor Bernardić izjavio je da će stranka podržati kandidata za ustavnog suca, Gorana Selanca. U to vrijeme ovaj 42-godišnjak bio je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Postao je jedan od najmlađih ustavnih sudaca u Hrvatskoj. 

U njegovoj profesionalnoj biografiji piše da je diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu 2000. godine, a već dvije godine kasnije magistrirao je na temu Europske konvencije o pravima čovjeka i njezinu utjecaju na hrvatski pravni sustav.

Miroslav Šeparović PORTRET SUCA Top News Sudac Šeparović: Špijun, odvjetnik i plagijator

Magistrirao je i doktorirao na jednom od najprestižnijih američkih sveučilišta - University of Michigan - a uz putovnicu tamo je ponio i preporuku Siniše Rodina, svog mentora i jednog od najvećih stručnjaka za europsko pravo. Selanec je odabrao Michigan iako je mogao birati između Harvarda, Northwesterna, Stanforda i Chicaga, budući da je imao uvjete da bira neko od tih sveučilišta.  

Potkraj magisterija počeo je raditi na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao na Katedri za ustavno pravo, a 2004. prešao je na Katedru za europsko javno pravo.

Za kandidaturu na Ustavni sud prošle je godine zbog svoje profesionalne biografije imao veliku podršku nevladinih udruga. Naime, 2009. do 2012. radio je pri Mreži nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova Europske komisije, a 2012. postaje i prvi hrvatski predavač na Akademiji europskog prava - Europäische Rechtsakademie, koju je osnovala Europska unija.

Goran Selanec | Author: Sanjin Strukic/PIXSELL Sanjin Strukic/PIXSELL
Kad se prvi put kandidirao za suca Ustavnog suda 2016. godine, na pitanje zašto to želi, rekao je da je cijelo njegovo školovanje išlo u tom smjeru, te se osvrnuo na rad ove institucije:

'Ustavni sud na samom je vrhu ustavnog poretka RH i oni koji su zainteresirani biti dio te institucije prate kako ona radi, živi i razvija se. Što se tiče ovog Ustavnog suda, sigurno da ima i dobrih i loših strana. Zadnjih je godina bilo dosta kontroverzi, no ovo je klasičan sustav za ovaj dio Europe.'

Dodao je da Ustavni sud RH radi bez velike doktrine i da to znači kako se ne može s visokom vjerojatnošću predvidjeti kako će sud odlučiti. 

Martina Dalić i Andrej Plenković Napokon Ekonomix Dalićka priznala: "Odgovorna sam za lex Agrokor"

"Ne postoji dakle jasan smjer u kojem sud ide i prema kojem bi se mogle predvidjeti odluke. Ovdje ne znate koji glas je na kojoj strani, pa je Sud teško pratiti. S druge strane, vole koristiti taj baršunasti jezik, bogate pojmove koji puno obećavaju, i onda pogledate to sve i pitate se kako to da u konkretnom slučaju te reference ne odgovaraju. Pitanje je zašto se recimo tada citirala odluka nekog drugog visokog suda, ako se ona kasnije ne koristi?" 

Poentirao je ocjenom pravosudnog sustava:

"Mi danas imamo prilično slabo povjerenje u čitav pravosudni sustav, ali mislim da je to vezano uz ovo o čemu smo već razgovarali. Kada gledate odluke naših sudova, one su često jako suhoparne i formalne. Ljudi kada ih pročitaju ne mogu do kraja shvatiti zbog čega je sud stao na jednu ili drugu stranu. To je i zato što se sudovi ponašaju kao da ne mogu tumačiti odredbe. Ako ne objasnite ljudima zbog čega je izabrano jedno, a ne drugo tumačenje, onda niste uvjerljivi većini" 

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.