Dvojica lokalnih krijumčara kokaina upravo su se bila vratila kući i bili su spremni za razgovor s novinarima. Iz predgrađa Tirane gdje žive, i gdje su i odrasli, u Njemačku su otputovali s kilogramom droge, a vratili su se s unosnom zaradom. Mladi Artan i Luli prebacili su svoje 'poslovanje' s kanabisom na kokain, a razlog je, kako kažu sasvim očigledan. Unosnije je, i lakše ga se prenosi preko granice. Na samo jednom kilogramu prošvercanog kokaina zarade 23.000 dolara, a europsko tržište se širi.
„Ako želite izaći iz ovog siromaštva u kakvom smo odrasli, i ako si želite priuštiti nešto, kokain je jedini način“ kaže jedan od njih.
Otkako je financijski krah devedesetih godina doveo do rasprostranjenog siromaštva i građanskog kaosa, mlađe generacije u Albaniji našle su se zarobljene u mreži siromaštva i korupcije. Za neke, trgovina drogom nudi bijeg iz sirotinjskih četvrti koje okružuju Tiranu. Ali krijumčarenje droge ovdje nije ništa novo; to je trgovina koja je u ovoj zemlji duboko ukorijenjena. Unatoč tome što je zemlja članica NATO-a i na rubu pristupanja Europskoj uniji, Albanija je u međuvremenu postala prva europska narko-država.
Izvješće američkog State Departmenta iz 2018. godine opisalo je Albaniju kao mjesto "raširene korupcije, slabih pravnih i vladinih institucija i slabih graničnih kontrola" s krijumčarenjem droge, utajom poreza, krijumčarenjem i trgovinom ljudima što su najprofitabilnija kaznena djela u zemlji. Droga je ovdje veliki biznis.
Ova mala, planinska bivša komunistička država na jadranskoj obali je najveći proizvođač kanabisa u Europi. Tijekom 2017. godine policija u Albaniji zaplijenila je 68 tona trave vrijedne oko 680 milijuna dolara. Ali trgovina kokainom je ono što Albaniji daje status narko-države. Tijekom posljednjeg desetljeća, kako otkriva portal Vice, albanska mafija i ulični prodavači postali su glavni igrači u lukrativnim poslovima sa švercom kokaina u Velikoj Britaniji i ostatku Europe. Albanske bande su stekle ugled prodajom kokaina visoke čistoće po konkurentnim veleprodajnim cijenama i pridonijele tome da se od 2012. povećala dostupnost čišćeg kokaina u Europi.
Albanski krijumčari uspostavili su izravne linije opskrbe preko Južne Amerike do velikih europskih luka u Nizozemskoj. U veljači prošle godine, policija je zaplijenila 613 kilograma kokaina skrivenog u pošiljkama banana iz Kolumbije koja je stigla u luku Drač u Albaniji. Također povećao se broj ubijenih kriminalaca albanskog porijekla u Južnoj Americi. Tijekom 2017. godine Remzi Azemi, kosovski Albanac i navodni trgovac kokainom ubijen je u atentatu dok je s obitelji putovao u blindiranom automobilu u Guayaqilu u Ekvadoru. Godinu dana ranije, u istom gradu ubijen je Ilir Hidri, još jedan Albanac osumnjičen da je umiješan u trgovinu drogom.
Albanija je jedinstvena u Europi jer njeni krijumčari nisu odmetnici. Oni su jako povezani s onima koji upravljaju zemljom i često su u sukobu s onim ljudima koji su zaduženi da ih progone. Novac od droga je bitan dio demokratskog sustava Albanije, jer je najbolji način da se tako osiguraju glasovi na izborima i da se plati u gotovini, a najbolji generator gotovine je trgovina drogom. Financijska studija koju je sastavila EU i na kojoj se radilo od 2016. do 2019. pokazala je da je čak petina Albanaca doživjela da im se nudi novac za glas na izborima. ljudi da se plati u gotovini, a najbolji generator novca je trgovina drogom.
U siječnju 2019. saznalo se da su kokainski klanovi uspješno namjestili izbore kupujući glasove. Afrim Krasniqi, šef albanskog Instituta za političke studije, izjavio je kako je uloga kriminalnih bandi u izbornoj kampanji 2017. veća od uloge političkih stranaka.
Budući da je trgovina drogom tako bliska onima na vlasti, britanske obavještajne jedinice raspoređene su u Tiranu kako bi pratile krijumčare. Jedan član tima iz Velike Britanije izjavio je za VICE da su imali jasne dokaze o tome da je albanska policija obavijestila dilere o njihovoj prisutnosti. Britancima su se pridružili timovi iz SAD-a, Nizozemske i Italije, koji su se odlučili uključiti nakon što su otkrili da informacije koje su dijelili s albanskim vlastima završavaju u pogrešnim rukama.
Posljednja dva ministra unutarnjih poslova albanskog premijera Edija Rame smijenjeni su zbog povezanosti sa švercom droge. Prvi - Saimir Tahiri trebao bi izaći pred sud ove godine zbog optužbi za trgovinu drogom i korupciju. Ime Tahirija spomenuto je u aferi o prisluškivanju talijanske policije u borbi protiv mafije i krijumčarenja kalašnjikova. Tahiri sve poriče, a zamijenio gaje Fatmir Xhafaj, čija je kratka dužnost ministra unutarnjih poslova završila prošle godine nakon što je njegov polubrat Agron osuđen na sedam godina zbog trgovine drogom u Italiji. Iako nema dokaza, Xhafaj je izravno sudjelovao u zločinima svoga brata, pa je pod međunarodnim i domaćim političkim pritiskom Rama morao smijeniti i njega.
U 2017. godini Ermal Hoxha je služio 10 godišnju kaznu za šverc 120 kilograma kokaina iz Latinske Amerike u zapadnu Europu. Ipak, Ermal ne dolazi iz predgrađa Tirane, on je unuk zloglasnog komunističkog diktatora Albanije Envera Hoxhe, koji je vladao zemljom 41 godinu do svoje smrti 1985. godine.
Ovu povezanost albanske elite i velikih trgovaca drogom najbolje dočarava Klement Balili, vlasnik luksuznog hotela i bivši državni službenik i narko-boss koji se nalazi na tjeralici u Grčkoj u kojoj ga opisuju kao balkanskog Escobara. Dosje od 10.000 stranica koje je sastavila grčka vlada, a koji je na uvid dobio novinar portala VICE, opisuje precizno njegovu pomno organiziranu, transnacionalnu imperiju vrijednu milijardu dolara, izgrađenu na kanabisu i kokainu, te švercu u zemlje poput Italije, Grčke, Njemačke i Velike Britanije.
Balili je svoje carstvo izvukao iz bezakonja nakon ekonomskog kolapsa Albanije devedesetih godina prouzročenog padom piramidalne sheme koju je podupirala vlada. Između jedne i dvije milijarde dolara nestalo je preko noći i obične obitelji su izgubile svu ušteđevinu. Prema izvješću iz 2016. godine Fondacije Otvoreno, mješavina visoke nezaposlenosti i niskih plaća znači da se albanske bande od tada šire.
Službeno, Balilijeva je djelatnost bila transport, odmor, ribolov i security. Godine 2014. imenovan je direktorom regionalnog prijevoza u primorskom odmaralištu Saranda, poznatom središtu trgovine drogom. Tijekom proteklog desetljeća Balili je izgradio niz luksuznih hotela na zadivljujućoj jadranskoj obali u Albaniji.
2015. godine, Ilir Meta, sadašnji predsjednik Albanije, došao je na otvorenje i rezao vrpcu na njegovom hotelu Santa Quaranta s pet zvjezdica. Zajedno s Balilijem na otvaranju se pridružio i tadašnji ministar financija Arben Ahmetaj i zastupnik Socijalističke Koco Kokëdhima.
Sam Balili otvoreno je govorio o bliskim vezama s glavnim političkim strankama u Albaniji – Socijalističkim pokretom za ujedinjenje ili LSI. U intervjuu za medije ranije ove godine, Balili je objasnio da je njegovo imenovanje za direktora prometa u južnom gradu Sarandi došlo u zamjenu za financijske donacije koje je on i njegova obitelj uložila u LSI. Balilijev nećak je predsjednik stranke LSI u gradu Delvini. Balili je jasno rekao da financira kampanju svog nećaka.
Grčka policija traži Balilija već desetak godina. Ali uvijek su prepreka albanske vlasti. U svibnju 2016. grčka policija uhitila je 12 članova Balilijeve bande i gotovo 700 kilograma marihuane, što je rezultat dvogodišnjeg nadzora u suradnji s američkom DEA-om.
Grčka policija izdala je tjeralicu za Balilijem, ali je albanska policija odbila potvrditi primitak naloga. Do trenutka kad su to albanske vlasti priznale, on je, kako je izvijestila albanska policija, "nestao".
Tri mjeseca nakon što je izdana tjeralica za Balilijem, on je snimljen kako na svojoj jahti uživa u društvu s visokim policijskim negdje uz albansku obalu. No to nije jedini slučaj. U to vrijeme Balilijevo nasmiješeno lice redovito se pojavljivalo na fotografijama snimljenim mobitelom u društvu albanske političke elite
U siječnju je albanska policija konačno uhitila Balilija. Neki smatraju da je njegovo uhićenje i suđenje više PR aktivnost nego kazna. Albanska vlada prikazala je njegovo uhićenje kao veliku stvar kako bi impresionirala međunarodne promatrače. U stvarnosti Balili je diktirao svoje uvjete. Ministarstvo unutarnjih poslova i Tužiteljstvo za teška kaznena djela dobilo je obavijest o njegovom dolasku od Balilijevih odvjetnika. Predao se albanskom ravnatelju policije, ali zbog ustavnih promjena nije izručen Grčkoj nego mu se sudilo u Albaniji
U veljači je Sud za teška kaznena djela prihvatio Balilijev zahtjev za "skraćenim sudskim postupkom", koji ne samo da je jamčio da mu je kazna smanjena za trećinu, već je omogućila brži postupak kojim je spriječeno da ne progovori sve što zna o prljavim poslovima albanske političke elite. Konačno je 7. svibnja osuđen na 10 godina zatvora zbog trgovine drogom, organiziranog kriminala i pranja novca. Njegov odvjetnik već je rekao da će se žaliti na presudu, a neće biti prvi put da tijekom žalbenog postupka cijeli predmet padne u vodu ili nekim čudom nestane. Balili može biti oslobođen ili će dobiti jako malu kaznu.
Nekoliko trgovaca s kojima smo razgovarali, koji su radili na Balilijevim građevinskim projektima, uključujući i Santa Quaranta, govore o njemu s puno simpatija.
" Ne znam što je Klemend učinio, ili je li ono što oni kažu doista istinito ... ali Klement je donio novac našoj zajednici," rekla je jedna osoba koja je tražila da ostane anonimna iz straha od Balilija.
"Imao je mnogo građevinskih projekata i radili smo na njima dugi niz godina. Novac je plaćen, zajednica ga je poštivala, bio je biznismen, a ne kum. "
Ali drugi, mlađi graditelj bio je manje dobronamjeran
"Plaćao je kad je htio platiti, a kad nije htio, nisi ga na to mogao natjerati. On je gospodar policije, sudova, poreznih službi… Ako ne plati račun, a ja ga tužim, ne želim ni znati što bi mi se moglo dogoditi. On sve kontrolira i zgazio bi nas kao opušak.“
Na prvi pogled, Tirana je grad koji se razvija. S brojnim kafićima i živopisnim noćnim životom veliki je novac iskorišten za uređenje okoliša dva luksuzna hotela u kojima se sastaju diplomati, strani poslovni ljudi i političari kako bi jeli sendviče i čavrljali. Unatoč tome što čine ogromnu većinu albanskog stanovništva, siromašni se uglavnom kreću podalje od središta glavnog grada u kvartovima u kojima kuće nemaju struju, vodu ni staklene prozore.
No, šverc drogom najviše košta sirotinju koja i dalje živi u blatnjavim kvartovima. Prema Gallupovoj anketi 2018. godine odrasli Albanci žele iseliti iz zemlje. U većem postotku to žele samo na Haitiju, u Liberiji i Sierra Leoneu. Albanija je četvrta zemlja na svijetu po onima koji žele otići. Srednjoškolci se već susreću s korupcijom u školama da bi dobili bolje ocjene. Onda ih to isto čeka na sveučilištima
Rudina Hajdari, čelnica albanske parlamentarne opozicije i predsjednica Odbora za europske integracije, izjavila je za VICE: "Mladi Albanci se osjećaju ljuti i prevareni od strane vlade. Imamo seizmičke, zapanjujuće probleme s korupcijom. Novac diktira odluke naše zemlje, a kako novac osiguravaju narko-karteli, svatko tko se bori protiv korupcije nailazi na veliki otpor.“
Albanci čekaju da vide hoće li EU započeti razgovore o priključenju u lipnju, te bi se uskoro moglo dogoditi da će trebati viza za ulazak u EU. Francuska i Nizozemska sada smatraju albanske krijumčare vrlo ozbiljnom prijetnjom da se protive bezviznom režimu za Albance. Nizozemci kažu da je "značajno povećanje kriminalnih aktivnosti albanske mafije u Nizozemskoj te da kriminalne organizacije zloupotrebljavaju mogućnost putovanja kroz Europu bez viza ... čime dodatno proširuju svoju mrežu.”
Premijer Rama, bivši košarkaš koji je 2013. godine stupio na dužnost na tvrdoj antikorupcijskoj listi, dobio je pohvale od međunarodne zajednice kada je razbio ozloglašeno selo Lazarat poznato po uzgoju marihuane. Ipak, teško je otarasiti se dojma da je i dalje korupcija u porastu što je rezultiralo velikim protuvladinim demonstracijama početkom lipnja u Tirani, kad su u Ramin ured doletjeli i Molotovljevi kokteli
Njegovi kritičari kažu da bi trebao otići s vlasti kako bi Albanija konačno ušla u EU. Čelnik oporbene demokratske stranke Lulzim Basha izjavio je: "Ovdje smo s misijom, osloboditi Albaniju od kriminala i korupcije, učiniti Albaniju poput ostatka Europe."
U tome leži problem za EU. Koncept narko-države uvijek se činio kao nešto daleko, što pripada nekom drugom kontinentu i nije njihov problem. No, pozicioniranje Albanije kao glavnog proizvođača i trgovca drogama približilo je ovaj problem baš u vrijeme kad se Albanci nadaju da će se čvršće povezati s EU i njezinim financijskim mehanizmima. To je i najtragičnija stvar s narko-državom. Jer financiranje elita od trgovine drogom nema toliki utjecaj ni na koga drugog osim na njezine vlastite građane.
