Nova runda mirovnih pregovora na visokoj razini između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država trebala bi započeti sutra u Abu Dhabiju, no diplomatski optimizam zasjenjen je jednim od najžešćih ruskih zračnih napada ove godine. Dok američki predsjednik Donald Trump iz Ovalnog ureda poručuje kako bi uskoro mogle stići "dobre vijesti" o okončanju rata, stanovnici Kijeva i drugih ukrajinskih gradova zbrajaju štetu i žrtve nakon masovnog raketiranja koje se dogodilo u ranim jutarnjim satima, pri temperaturama koje su se spuštale do minus dvadeset Celzijevih stupnjeva.
Napad se tumači kao jasan pokušaj Moskve da ojača svoju pregovaračku poziciju uoči ključnih razgovora, demonstrirajući vojnu silu dok diplomati pripremaju teren za mogući mirovni sporazum. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je njegova zemlja spremna za "sadržajnu raspravu" koja bi donijela "stvaran i dostojanstven kraj rata".
Pregovori zakazani za srijedu i četvrtak, 4. i 5. veljače, nastavak su diplomatske inicijative koju snažno gura Trumpova administracija. Ovo je drugi trilateralni susret u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nakon što je prva runda u siječnju ocijenjena iznenađujuće pozitivnom. Američki dužnosnici tada su izjavili da su razgovori "nadmašili očekivanja" te da je atmosfera bila "vrlo konstruktivna".
Američko izaslanstvo ponovno predvode specijalni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, ključni ljudi administracije zaduženi za rješavanje ukrajinske krize. Ukrajinsku stranu predstavlja tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov, dok je Kremlj, prema dostupnim informacijama, poslao delegaciju s "snažnim mandatom" za rješavanje vojno-političkih pitanja. Na stolu će se naći najteže teme: definiranje budućih granica, sigurnosna jamstva za Ukrajinu i poslijeratna obnova u sklopu takozvanog "Prosperity Package" plana. Unatoč optimizmu, temeljni problem i dalje ostaje pitanje teritorija, posebice kontrole nad regijom Donbas.
Napad uoči pregovora
Samo dan prije početka pregovora, Rusija je izvela masovni kombinirani napad na ukrajinske gradove. Rano ujutro, dok su se temperature u Kijevu spuštale na arktičkih minus dvadeset stupnjeva, zračne uzbune oglasile su početak napada u kojem je, prema prvim informacijama ukrajinskih vlasti, korišteno oko sedamdeset projektila različitih tipova, uključujući balističke, te gotovo 450 dronova dugog dometa.
U glavnom gradu oštećene su stambene zgrade u najmanje pet okruga, pogođen je i jedan dječji vrtić te poslovni objekti, uglavnom na područjima istočno od rijeke Dnjepar. Svjedoci su opisivali snažne eksplozije i požare koji su zahvatili više katove stambenih blokova. Napadi su bili usmjereni i na Harkiv, gdje je ponovno ciljana energetska infrastruktura s očitom namjerom da se grad ostavi bez grijanja u najhladnijem dijelu zime. Mete su bili i Dnjipro, Sumi te regije Černihiv, Poltava i Odesa. Ukrajinske vlasti tvrde da je cilj napada jasan: izazvati maksimalnu štetu i terorizirati civilno stanovništvo kako bi se izvršio pritisak na Kijev uoči pregovora.
Kraj 'energetskog mira'
Napad je uslijedio nedugo nakon što je isteklo kratkotrajno i neslužbeno primirje na napade na energetsku infrastrukturu, koje je dogovoreno na Trumpov zahtjev. Rusija je objavila da je primirje završilo u nedjelju, a jutrošnji napad potvrdio je da je zatišje gotovo. U potpunom kontrastu sa slikama razaranja iz Ukrajine, američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je izrazio optimizam.
- Mislim da nam ide jako dobro s Ukrajinom i Rusijom. Prvi put to kažem... Mislim da ćemo, možda, imati neke dobre vijesti - izjavio je Trump novinarima u Ovalnom uredu.
Njegova administracija vrši snažan pritisak ne samo na zaraćene strane, već i na europske saveznike, od kojih traži da preuzmu veći financijski teret pomoći Ukrajini. Kao dio šire strategije, Trump je nedavno objavio i trgovinski sporazum s Indijom, tvrdeći da je premijer Narendra Modi pristao prestati kupovati rusku naftu, što Washington vidi kao ključni korak prema ekonomskom iscrpljivanju Moskve i prisiljavanju na mir.
Pitanje teritorija ostaje ključna prepreka
Iako američka diplomacija ulaže velike napore, najteži dio pregovora tek slijedi. Kremlj i dalje inzistira na svojim zahtjevima da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donjecke i Luhanske oblasti koje Rusija još uvijek ne kontrolira, a koje je ilegalno anektirala 2022. godine. Kijev takve ustupke kategorički odbija, smatrajući to izdajom suvereniteta i nagradom za agresiju. Kako su potvrdili američki dužnosnici nakon prošlog sastanka, ovo pitanje ostaje središnja točka spora.
Što ako Rusija prekrši primirje?
Ukrajina je, prema navodima Financial Timesa, postigla dogovor sa zapadnim saveznicima prema kojem bi svako sustavno rusko kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre izazvalo koordinirani vojni odgovor Europe i Sjedinjenih Američkih Država.
Prema prijedlogu, svako kršenje primirja od strane Rusije pokrenulo bi reakciju u roku od 24 sata, počevši diplomatskim upozorenjem, a po potrebi i djelovanjem ukrajinskih oružanih snaga s ciljem zaustavljanja kršenja, navodi se u izvješću.
Ako bi se sukobi nastavili, plan predviđa prelazak u drugu fazu koja uključuje intervenciju snaga tzv. "koalicije voljnih", u kojoj sudjeluju brojne države članice Europske unije, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Island i Turska.
U slučaju šire eskalacije sukoba, dodaje se, koordinirani odgovor snaga koje podupire Zapad, uključujući i američku vojsku, uslijedio bi 72 sata nakon početnog kršenja primirja.
