Danas ističe rok za javno savjetovanje u koje je Ministarstvo financija uputilo izmjene zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, dakle onaj na koji građani primaju plaću ili mirovinu. Njime je propisano da banka ne smije potrošaču, kojemu vodi račun, naplatiti uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa, uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice te izvršenja plaćanja debitnom karticom. Prijedlogom predviđa da se potrošačima bez naknade omogući pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija. Ministar Marko Primorac stava je da će zakonski prijedlog pridonijeti daljnjoj zaštiti potrošača, što su građani pozdravili, No još nije poznato koliki će biti financijski udar na banke tog zakona o besplatnom računu. Analiza utjecaja zakonskog prijedloga na poslovanje banaka trebala bi se znati početkom tjedna, a do tada će biti izbrušen i zajednički prijedlog banaka te upućen u javno savjetovanje.
Hrvatska udruga banaka (HUB) upozorila je ranije da bi predložene izmjene mogle predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja banaka.
- Preliminarna analiza ukazuje na to da predložene izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja. Naime, uvođenjem širokog raspona usluga koje se ne naplaćuju, dok istovremeno postoje značajni troškovi njihovog pružanja i razvoja, uvelike se utječe na dosadašnji koncept bankarskog poslovanja, održivost kao i mogućnosti daljnjeg razvoja. Ovakav prijedlog predstavlja temeljnu prekretnicu, zahtijevajući duboku transformaciju poslovnih modela i strateško planiranje budućih investicija.
Prema našim saznanjima, trenutno ne postoji niti jedna djelatnost i poduzeće – bilo u javnom ili privatnom sektoru – koja nudi širok spektar svojih usluga besplatno jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo. Početna intencija zakonodavca bila je omogućiti građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama bez naknade, osobito za dio građana kojima naknade mogu predstavljati značajniji trošak, kako bi mogli podići gotovinu i slobodno s njom raspolagati. Međutim, ovim prijedlogom zakona bez jasnih kriterija nudi se širok raspon usluga besplatno svim klijentima banaka, što predstavlja do sada nezabilježenu praksu.
U ovom trenutku banke detaljno proučavaju prijedlog zakonskog rješenja te će aktivno sudjelovati u procesu javnog savjetovanja. Nakon provedene detaljne analize bit će moguće preciznije utvrditi konačni utjecaj na poslovanje banaka u Hrvatskoj.
Bankarske usluge u Hrvatskoj spadaju među najpovoljnije u usporedbi s državama Europske unije, a također u samom su vrhu što se tiče pružanja kvalitete i razine usluga. Banke su do sada, u skladu sa zakonom, nudile socijalno osjetljvim skupinama besplatno ili uz simboličnu naknadu korištenje osnovnog računa socijalno osjetljivim skupinama što je uobičajena praksa u državama EU-a. Istovremeno, važno je naglasiti da banke kontinuirano ulažu značajna sredstva u razvoj i digitalizaciju svojih usluga kako bi pravovremeno odgovorile na potrebe svojih klijenata. Ta ulaganja obuhvaćaju digitalnu transformaciju, optimizaciju internih procesa te osiguranje visoke razine kibernetičke sigurnosti, što je ključno za zaštitu imovine. Sva ta područja zahtijevaju sofisticirana i visoko stručna znanja, čija provedba i unapređenje podrazumijevaju značajna financijska ulaganja.
Nužno je voditi računa o tome da uvjeti poslovanja budu usklađeni s praksama državama EU-a kako bi banke u Hrvatskoj bile konkuretne i nadalje mogle svojim klijentima nuditi usluge na najvišoj razini kvalitete - priopćili su ranije.
Bankari u neslužbenim razgovorima napominju kako ulaganja u sigurnost dijelom financiraju prihodima iz naknada, dok dio spomenutog troška banke pokrivaju iz ostalih prihoda.
Također, neslužbeno se iz bankarskih krugova može čuti kako su, budući da je bankarski sektor u većinskom inozemnom vlasnistvu, i sve matice banaka vrlo negativno reagirale na najave besplatnih servisa jer to, kažu, urušava konkurentnost i tržišno natjecanje. Kažu i kako će to sigurno utjecati na smanjenje broja bankomata, poslovnica i generalno kvalitetu servisa što, dodaju, na kraju utječe i na sve klijente. Na sve to nadovezuje se i aktualna situacija u svijetu: Hrvatska, kažu u bankarskim krugovima, treba jak bankarski sektor u periodu kada se Europa značajno naoružava i jača svoju samoodrživost, a to će biti izazovno postići bez podrške banaka matica.
