Voditeljica Katedre za obiteljsko pravo pri zagrebačkom Pravnom fakultetu dr. Dubravka Hrabar arhitektica je novog Obiteljskog zakona - kakav god on na kraju bude, s obzirom da se ministrica Murganić distancirala od predloženog nacrta.
Dubravka Hrabar rođena je 31. srpnja 1956. godine u Trogiru. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završila u Zagrebu 1975. godine; na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirala 1979. godine. Poslijediplomski studij iz međunarodnog javnog i privatnog prava i međunarodnih odnosa na Pravnom fakultetu u Zagrebu upisala 1980. godine, a magistrirala 1986. godine s radom “Oblik oporuke u međunarodnom privatnom pravu”, stoji u njezinoj biografiji na stranicama Pravnog fakulteta.
Mediji je opisuju kao intelektualku koja "bespoštedno ulaže svoja profesionalna znanja u institucionalizaciju tzv. tradicionalnih vrijednosti kroz nacionalno zakonodavstvo ", ali i taštu osobu koju je povrijedilo što njoj nije povjerena izrada Obiteljskog zakona još dok je ministrica bila Milanka Opačić.
Na čelu radne skupine je, tradicionalno, osoba koja vodi katedru. U "ratu" s Opačić važno je ime i Ivane Milas Klarić koju je upravo Hrabar preporučila kao suradnicu na području skrbništva.
Stvarni problemi nastali su u siječnju 2013. godine kada je Milas Klarić objavila da je iz Ministarstva socijalne politike i mladih dobila poziv za sudjelovanje u radnoj skupini za izmjenu Obiteljskog zakona i to u odnosu na poglavlje o skrbništvu. Ta je informacija, kako se potvrdilo na sudu, izazvala iznimno negativnu reakciju Dubravke Hrabar.
Pred svim članovima katedre Hrabar ju je optužila da je "izdajica katedre, da je nekorektna, da će sve to ionako propasti". U tužbi je Milas Klarić navela da joj je šefica rekla kako će "Katedra obiteljskog prava popljuvati zakonske izmjene", pitala ju je zašto se upušta u projekt koji će ionako propasti...Optužila ju je i da joj je "ukrala tekicu" s bilješkama o primjedbama na Obiteljski zakon.
Zbog takvog postupanja je Milas Klarić zatražila pravnu satisfakciju da bi zagrebački općinski nepravomoćno presudio u njenu koristi i dodijelio joj 200.000 kuna odštete, uvećano za kamate, zato što Pravni fakultet nije spriječio dr. Hrabar u mobingu.
"Dragi podupiratelji Udruge u ime obitelji, dragi zagovornici obitelji, večeras smo se ovdje okupili kako bismo još jednom potvrdili koliko nam je obitelj važna. Postoje neki plemeniti i pametni ljudi koji su uvidjeli da je obitelj ugrožena, da s različitih strana biva onemogućena u ostvarenju svojega prirodnog cilja - da bude sigurno krilo, utočište i da izgrađuje zdravo društvo. Jer, bez obitelji nema nijednoga društva, pa tako ni hrvatskoga. Svatko od nas imao je svoju obitelj iz koje je potekao i znamo koliko je njezino postojanje važno", rekla je u govoru na donatorskoj večeri udruge "U ime obitelji" i napomenula kako je Hrvatska "razorena moralno i demografski" te da "obitelj mora biti cilj i sredstvo".
Ideologija temeljena na vjerskim dogmama joj je, kažu mnogi, važnija od napretka i ljudskih prava onih koji se ne uklapaju "u većinu". U jednom intervjuu o životnom je partnerstvu rekla sljedeće:
"Definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca ušla je u Ustav i postala obvezujuća za zakonodavca. Međutim, volja naroda izražena u referendumu zaobiđena je na neprimjeren način donošenjem Zakona o životnom partnerstvu koji se “narugao” braku, davši ista prava partnerima, iako ne nazivajući tu zajednicu brakom. Zakonodavac je krenuo mimo Ustavom zajamčene definicije, jer se ustavna definicija braka ne može promatrati samo kao puka forma, već je itekako bitan i njezin sadržaj.
Ako je narod na referendumu rekao da je brak životna zajednica žene i muškarca, onda sve atribute braka uz puko prepisivanje obiteljskopravnih odredaba o braku (njegovom sklapanju, prestanku, učincima i svemu ostalome) zakonodavac ne može i ne smije pripisati i nekoj drugoj zajednici. Ta, referendumsko pitanje nije glasilo otprilike “jeste li za to da životna zajednica žene i muškarca i životna zajednica partnera budu izjednačene”! Da je odgovor na to pitanje bio većinski afirmativan, zakonodavac bi bio imao pravo učiniti ono što je učinio sa Zakonom o životnom partnerstvu. Ovako, izigrao je volju najmanje 700 000 hrvatskih građana."
Godine 2011. nominirana je od strane Zagreb Pridea za jednog od deset kandidata u izboru za homofoba desetljeća, s obzirom na njenu borbu protiv minimalo progresivnog Zakona o istospolnim zajednicama koalicije Ivice Račana iz 2003.
Portal Index svojedobno je napisao kako su studenti na portalu fakulteta Hrabar opisali, između ostalog, ovako:
“Ponekad se stvarno čini da joj je Biblija znanstvena podloga. Dosta je konzervativna. Upotrebljava termine lezbijka i peder na predavanju, što je još ok, ali izjave tipa 'ne bih da je medicinska sestra koja me pere u bolnici lezbijka', uzimanje Rumunja kao primjera za džeparenje i tako…”
"Pravda – pravo – pomak prema boljem. Za vrijeme studija nisam uopće imala predodžbu što ću raditi, čime ću se baviti. Znala sam samo da želim biti pravnica, inklinirala sam više prema privatnopravnim kolegijima. Pravo sam negdje na kraju studija shvatila kao bitno sredstvo utjecaja na društvena zbivanja i na postignuće ideal-tipskog obrasca života", rekla je Hrabar u intervjuu za znanstveni časopis Pravnik.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Bravo Dubravka, samo hrabro naprijed!
Čekam zakon o učenju zemlje kao ravne ploče i to je to.. bolest krkanus homodinaridus vulgaris uzima maha