Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, ovih dana našao se u, metaforički govoreći, neobranom grožđu. Portal Autograf objavio je dokumente gdje se Šeparoviću nedvosmisleno stavlja na teret grubo kršenje pravila o citiranju izvora u doktorskom radu. Pojednostavljeno, plagiranje značajnih dijelova rada.
Daleko od toga da je to mala stvar, ali Šeparoviću to nije čak ni važnija crtica biografije. Razumljivo je to kad se uzme u obzir da je on nekad bio šef Hrvatske izvještajne službe, nesretne agencije koju je osnovao i godinama vodio Miroslav Tuđman.
Kažemo nesretne zato što je bila opterećena brojnim aferama i sumnjivim poslovima pa je čitava država bila uvjerena da oni služe samo za ispunjavanje želja i potreba predsjednika Franje Tuđmana, a ne za nekakve obavještajne poslove. U doba dok je Šeparović upravljao HIS-om, isplivala je afera s namještanjem nogometnog prvenstva Hrvatske. Naime, pokojnom Ivi Pukaniću neimenovani netko dostavio je povjerljive podatke koji su prokazivali da je čitavo nogometno prvenstvo namješteno.
Ovako je Nacional opisao događaje tog proljeća i ljeta 1999. godine kada je namješteno prvenstvo:
"Završnicu hrvatskog nogometnog prvenstva u cijelosti je lažirao Pantovčak. Prema osobnoj naredbi predsjednika Tuđmana, Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) i Hrvatska informativna služba (HIS) prisluškivale su, špijunirale i pratile nogometne suce, sportske novinare, nogometne funkcionare i navijače te podnosile izvještaje predsjedniku države. Sve je bilo usmjereno samo jednome cilju – NK Croatia, omiljeni klub predsjednika Tuđmana, morala je biti prvak države po svaku cijenu.
Stoga je potkraj travnja i početkom svibnja u SZUP došla naredba da se krene s operativnom akcijom, čiji je cilj bio da se u potpunosti kontrolira kraj nogometnog prvenstva. Naredba je odmah provedena. Iako nisu bili izdani službeni zahtjevi za prisluškivanje telefona, akcija je krenula i već nakon nekoliko dana SZUP je imao pod kontrolom sva zbivanja.
Kraj prvenstva pokazao je da je SZUP odlično obavio posao. Redatelji igrokaza zvanog "Nogometno prvenstvo Hrvatske 1999.", bili su u sjedištu SZUP-a u Zagrebu, a akciju je, po naredbi s Pantovčaka, vodio sam šef Službe Ivan Brzović. Za glavne izvršitelje lažiranja prvenstva izabrana su dva suca koje je SZUP mogao u potpunosti kontrolirati. Prvi je Alojzije Šupraha, glavni sudac na utakmici Rijeka – Osijek i pomoćni na finalnoj utakmici kupa Osijek – Cibalija, koji je inače šef Centra SZUP-a Split.
Za drugog glavnog izvršitelja izabran je Reno Sinovčić iz Novigrada, za kojeg su u SZUP-u tvrdili da je čovjek s bogatim kriminalnim dosjeom. Unatoč svemu Sinovčić je sudio glavne utakmice Croatije i njenih suparnika za naslov te utakmice Finala kupa između Osijeka i Cibalije na kojoj se trebala osigurati pobjeda Osijeku, zato jer je Osijek pustio prvenstvenu utakmicu Croatiji."
Prozvani Sinovčić ubrzo je krenuo u obračun s Nacionalom, ali to je priča za neko drugo vrijeme.
Šeparović je promptno smijenjen, a ubrzo se našao i u policijskoj postaji u Đorđićevoj kao osumnjičeni za odavanje tajne. Vjesnik je, u broju s kraja lipnja 1999. godine, zabilježio njegovo obraćanje medijima.
"Razgovor je, prema njegovim riječima, trajao samo pet minuta, a djelatnike Policijske uprave zagrebačke zanimalo je »kolanje pošte u HIS-u«. Šeparović kaže kako im je rekao da na takva pitanja ne želi odgovarati jer saznanja o tome mogu dobiti od desetak djelatnika HIS-a. Prema Šeparovićevim riječima, on nije oslobođen čuvanja državne i ostalih tajni te se ne želi dovesti u položaj u kojem bi neku od tajni mogao odati. Nakon toga, u policiji smo izmijenili još nekoliko kurtoaznih rečenica i na tome je sve završilo, kazao je Šeparović.
Kako je istaknuo, "budu li ga i dalje zvali u policiju više se neće odazivati pa i pod cijenu privođenja". Dodao je da je prije desetak dana dobivao poruke "da će biti izvrgnut dugotrajnom procesu u kojem će izgubiti svaku volju za obranu« što se, kako je rekao, "sada i događa". Kazao je i da "više ne želi dopustiti da ga kao običnog kriminalca zovu u policiju", objavio je Vjesnik.
Zbog tog otkaza, u vrijeme najvećih društvenih promjena u Hrvatskoj, Šeparović je bio junak onog dijela nacije koji je htio modernu, uređenu, na kraju krajeva i pravnu, državu. Međutim, kako će vrijeme kasnije pokazati, njegova slava nije dugo trajala.
Šeparovićeva karijera, kao i njegov sporni doktorski rad, usko su povezani i sa kontroverznom obiteljašicom Dubravkom Hrabar, do prošle godine dekanicom Pravnog fakulteta. Ona je Šeparoviću bila mentorica koja je branila njegov način citiranja iako uzusi akademske zajednice zahtjevaju da se jasno odredi gdje završava misao autora, a gdje citat nekog drugog, što kod Šeparovića nije slučaj.
Nije to prvi puta da su Hrabar i Šeparović zajedno u središtu skandala. On je svojedobno kao sudac Ustavnog suda sudjelovao u suspenziji Obiteljskog zakona 2015., a Hrabar, kao savjetnica udruge "U ime obitelji" najžešća kritičarka donesenog zakona. Međutim, Šeparović nije našao za shodno da se izuzme.
Pokušali smo kontaktirati neke njegove bivše kolege kako bi nam razjasnili rad i odluke suca Šeparovića no oni su nas odbili mahom rekavši 'da ne žele komentirati čovjeka iza čijeg rada ne stoji ništa'.
Ustavni sud je 2017., nakon što se Šeparović već povlačio po sudu radi optužbi za plagijat, odlučio ograničiti rad Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.
Ustavni sud je još 25. travnja 2017. uz moje izuzeće donio odluku kojom je ukinuo ovlasti koje je taj Odbor sam sebi dao da odlučuje o pojedinačnim slučajevima kršenjima Etičkog kodeksa i rekao je da su samo sveučilišta i fakulteti nadležni za donošenje takvih mišljenja, a da Odbor nema tu ovlast.
"Oni su to znali, jer ja sam ih o tome obavijestio, no oni su usprkos tome donijeli mišljenje u kojem su rekli da sam nekorektno citirao izvore. Kada sam to saznao odmah sam podnio kaznenu prijavu protiv svih članova tog Odbora jer su zlouporabili svoj položaj i ovlast odlučujući o nečemu o čemu nisu nadležni", rekao je Šeparović za HINA-u.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
nažalost sve je po zakonu a po zakonu ste i opljačkali hrvatsku.