Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, to je točno ono što je čekao Vladimir Putin. Stvari se sad počinju odvijati prema njegovu planu.
Kad Amerikanac kaže kako ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenskij "nije anđeo" i da "snosio dio krivnje za rat", da "nikad nije smio dozvoliti da se to dogodi", Donald Trump šalje jasnu poruku. Dok javno prijeti Rusiji dodatnim ekonomskim sankcijama ne sjednu li za pregovarački stol, Trump čini točno ono što odgovara Vladimiru Putinu - prisiljava Zelenskoga da prihvati aktualnu situaciju na ratištu, koja nije nimalo povoljna za Ukrajinu, kao polaznu točku pregovora o miru.
Drugim riječima - ako mirovne pregovore želi Putin i želi Trump, tko je Vladimir Zelenskij da ih odbije?
A Vladimir Putin u petak je u svojim izjavama praktički prihvatio mirovne pregovore i čini se da u danima koji slijede valja osmisliti način na koji ih provesti, jer Putin ne smije u zemlje Zapada, odmah bi bio uhićen. Uz to, kako kaže Putin, Zelenskij je "potpisao odredbe koje predsjedniku Ukrajine onemogućavaju da prisustvuje mirovnim pregovorima za istim stolom s Putinom". Čini se da manevrom, pozivanjem na njegovu vlastitu odluku, želi izbaciti Zelenskoga sa stola.
- Vjerujemo izjavama sadašnjeg američkoga predsjednika o njegovoj spremnosti na zajednički rad. Tome smo uvijek otvoreni i spremni na pregovore. Bilo bi bolje da se sastanemo, na temelju današnje realnosti, da mirno razgovaramo - rekao je Putin u intervjuu za državnu televiziju.
Kad su ga pitali kakav je njegov odnos s Trumpom, rekao je:
- Poslovan, pragmatičan i vrijedan povjerenja.
U nečemu što se čini kao pokušaj da se dodvori Trumpu, Putin je ponovio tvrdnju američkog predsjednika da bi spriječio početak rata u Ukrajini 2022. i ponovio Trumpovu opovrgnutu tvrdnju da su američki izbori 2020. "ukradeni" od njega.
U danima nakon svoje inauguracije, Trump je u više navrata pozivao na brzo rješavanje rata u Ukrajini, koji se sada bliži trećoj godini, te je izrazio spremnost da se sastane s Putinom "odmah".
U svom noćnom video obraćanju kasno u petak, javlja Guardian, Zelenskij je bio vidno razočaran raspletom situacije i činjenicom da Trump polako okreće prst krivnje za rat prema njemu.
- On pokušava manipulirati željom američkog predsjednika da postigne mir. Uvjeren sam da nikakve ruske manipulacije više neće uspjeti - rekao je neuvjerljivo.
Trumpovi pokušaji da uvjeri Putina da pregovaraju pojačani su prijetnjama eskalacije pritiska na rusko gospodarstvo koje ionako stenje, uključujući uvođenje sankcija i carina, ako Moskva ne uspije "sklopiti dogovor" o okončanju rata.
Govoreći na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u četvrtak navečer, Trump je pozvao Opec da snizi globalne cijene nafte kao način da dođe do vitalnog toka prihoda za Kremlj.
- Trenutačno je cijena dovoljno visoka da se taj rat nastavi - rekao je.
Prihodi od nafte i plina bili su najvažniji ruski izvor gotovine, čineći trećinu do polovice prihoda federalnog proračuna u proteklom desetljeću, piše Guardian.
U petak je Putin umanjio Trumpove ekonomske prijetnje, rekavši da bi "pretjerano" niske cijene nafte bile loše i za SAD i za Rusiju. Sad već, čini se, uglavnom govorimo o biznisu u retorici dvaju najmoćnijih šefova država. Negdje u cijeloj priči nestala je Ukrajina kao žrtva ruske agresije. Vi niste anđeli, poručuje im javno američki predsjednik. Do jučer nezamislivo. I vrlo upozoravajuće.
Tijekom rata, Putin je izražavao uvjerenje da je rusko gospodarstvo izdržalo zapadne sankcije bolje nego što je očekivala većina ekonomista, unutar i izvan Rusije.
Ipak, pukotine u gospodarstvu počinju se pokazivati dok se Rusija bori s nevjerojatnom inflacijom i sipa milijarde i milijarde u obranu, piše Guardian.
Unatoč tome, mnogi u ruskoj eliti vjeruju da sposobnost Putina da izdrži barem još jednu godinu sukoba. Smatraju da Putin vjerojatno neće dopustiti da gospodarstvo utječe na njegove odluke.
Alexandra Prokopenko, bivša dužnosnica ruske Središnje banke i stručnjakinja za rusko gospodarstvo, napisala je u članku za Foreign Affairs da “gorući ekonomski problemi vjerojatno neće nadjačati snage koje drže Putina odlučnim da nastavi rat u Ukrajini”.
Rusija je postupno ali postojano napredovala u istočnoj Ukrajini unatoč rekordnim žrtvama. Kijev se suočava s kadrovskom krizom, zbog čega je dojučerašnja Bidenova administracija pozvala Ukrajinu da smanji dobnu granicu za mobilizaciju s 25 na 18 godina.
Putin je posljednji put iznio svoje stajalište za mirovne pregovore tijekom svoje godišnje konferencije na kraju godine, zahtijevajući da zapad ukine sve sankcije i da se Ukrajina povuče iz regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja.
Također je inzistirao da Ukrajina odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u, postane trajno neutralna država i drastično smanji svoje vojne snage – potezi koji bi Ukrajini zapravo oduzeli njen suverenitet i na koje Kijev, sasvim sigurno neće pristati.
Ostaje nejasno koliko je Putin fleksibilan u pogledu ovih zahtjeva. Vjerojatno jest jer cijela priča oko mirovnih pregovora u koje bi bili uključeni on i Trump ionako sve više djeluje kako biznis-deal. Uostalom, i Trump se nedavno, otvoreno govoreći o aspiracijama prema Grenlandu, postavio kao Amerikanac zainteresiran za kupnju nekretnine u Europi.
Problem je samo u tome što nekretnine kojima u ovom slučaju mešetari Vladimir Putin, prema međunarodnome pravu, pripadaju nekome drugome.
