Top News
3647 prikaza

On je čista suprotnost Kolindi i planira je pobijediti

Ante Simonić
Borna Filić/PIXSELL
Znanstvenik, sportaš, diplomat, političar, a sad i profesor na 15 sveučilišta u Kini, Ante Simonić u 10 točaka objašnjava gdje smo

Bio je saborski zastupnik, potpredsjednik Vlade i veleposlanik u NR Kini. Jednako tako, najmlađi dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci. Danas predaje na petnaestak sveučilišta diljem Kine

1. O našoj znanosti i visokom obrazovanju

Moramo modernizirati znanost i obrazovanje znatno većim ulaganjima u znanja za budućnost. Sinergijski, primjenom najnovijih tehnoloških rješenja. U znanost jako malo ulažemo, svega 0,8 BDP-a. Tolika ulaganja ne ostavljaju prostora za praćenje svjetskih trendova. Znanost nam je zanemarena, a kroz obrazovni sustav naše mlade učimo znanjima koja su zastarjela jer nisu dostatna ni za sadašnjost, a kamoli za budućnost. Našim stručnjacima i radnicima trebamo u Hrvatskoj osigurati uvjete za rad i dostojanstven život.

2. O stanju hrvatskog zdravstva

Hrvatski građani ne dobivaju odgovarajuću zdravstvenu skrb, duge su liste čekanja, neadekvatne nagrade zdravstvenim djelatnicima, spora je i integracija novih tehnologija. Imamo velik odljev stručnjaka, a ogroman dug hrvatskog zdravstva od osam milijardi kuna galopirajuće raste te će sve više opterećivati kućne budžete građana. Sustav je velik, skup i neučinkovit, i zato ga treba hitno mijenjati. Našem zdravstvu treba cjelovita reforma u području upravljanja i financiranja kako bismo osigurali odgovarajuću zdravstvenu skrb našim građanima, jednaku za sve. Na prevenciju se deklarativno stavlja naglasak, ali ne postoje strategije u području prevencije - od mijenjanja navika nacije do rane dijagnoze bolesti, što treba mijenjati.

Zoran Milanović, Kolinda Grabar Kitarović, Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić Ultimativna dvojba Top News Glasati za onoga koji laže ili za onoga koji je šarmantan?

3. O privatnoj zdravstvenoj praksi i zdravstvenom turizmu

Dva su osnovna problema privatnih praksi. Stvaraju se pritisci na hrvatske građane i usmjerava ih se na privatne prakse jer, kad si bolestan, zadužit ćeš se kako bi dobio kvalitetnu skrb. To opterećuje naše građane, ali i baca ljagu na naše stručne zdravstvene djelatnike koji rade u javnom sektoru. S druge strane, vrhunske privatne zdravstvene prakse opterećene su davanjima, a ne promovira ih se dovoljno na stranim tržištima. Tu smo značajno podbacili jer ne koristimo dovoljno znanje naših stručnjaka za razvoj zdravstvenog turizma koji odolijeva sezonskim oscilacijama.

4. Istočnjačka medicina kao prilika za naše zdravstvo

S jedne strane imamo zapadnu medicinu, utemeljenju na znanstvenim dokazima, a s druge strane komplementarnu medicinu, primjerice tradicijsku kinesku medicinu ili indijsku (ayurveda). Hrvatskim građanima su dostupne usluge obiju medicina, no komplementarna nije zakonodavno uređena, što postavlja pitanje kakvoće usluga i dostupnosti. Integrirana medicina spaja najbolja rješenja zapadne i komplementarne medicine. Kad bismo se, poput Amerike, okrenuli takvoj medicini, i u većim bolničkim centrima pružali zakonodavno uređena rješenja suvremene i komplementarne medicine, osigurali bismo učinkovitiju, jeftiniju zdravstvenu skrb te personalizirani pristup oboljelom. Mogli bismo kroz gospodarstvo, poglavito zdravstveni turizam, generirati dodatne izvore prihoda, i to tijekom cijele godine, na moru i kontinentu. Hrvatska bi Centrom integrirane medicine sinergijski mogla objediniti zdravstvo, znanost, obrazovanje, tehnologije.

5. Što je naučio u kini, a može biti i hrvatsko

Ono što je Kina napravila u 40 godina malo je koja svjetska velesila napravila i u znatno dužem periodu. Jačanje odnosa s Kinom kroz kvalitetnu razmjenu znanja i iskustava jedan je od oblika na koje možemo kapitalizirati naše odnose s Kinom. Primjerice, s predstavnicima Sveučilišta i Medicinskog fakulteta u Rijeci uspostavio sam most suradnje s Peking University Health Science Centerom, vodećom znanstveno-nastavnom biomedicinskom institucijom u Kini, kako bismo osigurali razmjenu studenata i ojačali suradnju na području razvoja zdravstva i obrazovanja. Kinu treba razumjeti, što trebaju znati naša diplomacija, političari, kao i gospodarstvenici. Time možemo uspostaviti bolje i učinkovitije odnose. Upravo zato često držim predavanja o Kini, što je više moguće.

6. Hrvatski potencijal za suradnju s kinom

Potencijal je ogroman, a malo iskorišten. Hrvatskoj trebaju strateški pametni i veliki projekti za strana ulaganja, pa i kineska. Primjerice, jedan takav projekt je stvaranje jakih luka sjevernog Jadrana - Rijeke, Trsta, Venecije, Kopra i Ravene, koje se mogu specijalizirati za pojedine vrste tereta, i time svaka može generirati značajno veće prihode. Spajanjem luke Rijeka na Dunav revitalizirali bismo Slavoniju, gradeći, primjerice, Vukovar u snažnu luku i polugu za bolju budućnost. To znači i bolji fokus umjesto dosadašnjeg. Za ovakve projekte Kinezi su dobri, radili su takve projekte, i brzi su. Kina je gospodarska sila, tehnološki iznimno napredna, a posebno je poznata po svome načinu i brzini rada.

Zoran Milanović, Kolinda Grabar Kitarović, Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić Predsjednički izbori Top News Kolinda će sa Škorinom taktikom ući u drugi krug

7. O preusmjeravanju obaveza iz NATO-a u investicije, što to znači?

Povećanje ulaganja u znanost, tehnologiju i proizvodnju vojne opreme rezultirat će izvozom proizvoda vojne tehnologije i izvozom znanja. Dogovor je članica NATO-a da do 2024. godine izdvajanja za obranu dostignu dva posto BDP-a. To se može postići kako kupnjom oružja i opreme, tako i ulaganjima u razvoj i istraživanje. Biram ovo drugo. Povećavanjem troškova obrane u prilici smo ostvariti prihode od izvoza i doprinijeti napretku Hrvatske.

8. O pravosuđu bez stranačke iskaznice

Sadašnji pravosudni sustav ne funkcionira, a nama treba jako pravosuđe. Za početak treba postaviti stranački neovisno tijelo koje će nadzirati postupke u kojima bi moglo doći do favoriziranja privatnih interesa. Sustav sankcioniranja i nagrađivanja učinkovitosti unutar pravosuđa je mehanizam koji će obrnuti trendove, što će se reflektirati i na borbu protiv korupcije . Na nju "odlazi" 13,5 posto BDP-a, novac kojim se mogu osigurati sredstva za naše zdravstvo, obrazovanje i znanost.

9. Stanje diplomacije i njene prilike u svijetu

Jaka diplomacija je prva linija komunikacije Hrvatske sa svijetom. Naše diplomate treba obučiti te im treba postaviti prioritete, ali i sustav sankcioniranja i nagrađivanja. Ne smiju nam se dešavati gafovi u međunarodnoj komunikaciji. Obuka diplomata treba ići u više smjerova, a posebno u smjeru obuke o gospodarskim prioritetima Hrvatske. Sport je dobra poluga u promociji zemlje, kao i kultura, koja je u potpunosti zanemarena. Primjerice, uspjeh "vatrenih" trebalo je kapitalizirati za promociju u turizmu.

10. Hoće li hrvatska biti sve bolesnija?

Trenutačni demografski trendovi pokazuju razoran utjecaj, bit ćemo sigurno stariji, a to znači da će nam trebati i više učinkovitije zdravstvene skrbi. Trendove možemo mijenjati poticanjem gospodarstva, stvaranjem prilika za nove, veće projekte koji će generirati nova, bolje plaćena radna mjesta. Poglavito, u razvojne projekte trebamo integrirati politički zaboravljene krajeve, kao što su Slavonija, Gorski kotar, Moslavina, dalmatinsko zaleđe, otoke.

  • Avatar maks20022
    maks20022 18:39 07.Ožujak 2020.

    Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site

  • BlackRaven 11:44 28.Studeni 2019.

    cudo prirode, lik krsi osnovni zakon fizke da jedno tijelo moze biti samo na jednom mjestu u isto vrijeme a vidi on je na 15 sveucilista cak u isto vrijeme.

  • vjaco 07:26 26.Studeni 2019.

    koda ima ovakve protukandidate kole može mirno spavati