Hoće li izbori biti u prvom ili drugom vikendu srpnja (5. ili 12.), u drugom ili trećem vikendu rujna - (13. ili 20.) ili će se održati u krajnjem zakonskom roku - u prosincu?
Teoretski, postoji i opcija da se - ako vladajuća stranka odluči igrati na prosinac, a epidemija se vrati u jednako razornom ili još gorem pohodu nego sad - prebace u sljedeću godinu. O datumu će odlučiti Andrej Plenković.
U dogovoru s njim izbore će raspisati predsjednik Milanović. Oni moraju biti održani 60 dana nakon raspuštanja Sabora, što znači da bi Sabor - ide li se na izbore u srpnju - mogao završiti s radom 15. svibnja. Donekle je upitno može li Plenković skupiti dovoljno ruku za samoraspuštanje Sabora. Svaki zastupnik tim će potezom, naime, ostati bez šest ili sedam plaća (stotinjak tisuća kuna) koje bi primio ako bi Parlament radio do kraja godine. Mnogima će to biti i oproštaj s velikom politikom, no ipak je teško povjerovati da će u ovakvoj situaciji bilo tko riskirati dovesti u pitanje politički interes zajednice zbog nekoliko plaća, makar većina i nema nikakav dublji motiv od njih.
Ustav predviđa sve opcije. Ako bi Sabor na zimu zbog epidemije bio prisiljen prestati s radom, a izbori ne bi mogli biti održani, članak 101. Ustava predviđa rješenje: “...kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom”.
Načelno, to može trajati ad infinitum, dok se Sabor ne bi mogao sastati. Može li Milanović opstruirati Plenkovića pa recimo raspisati izbore u krajnjem ustavnom roku, dakle od 60 dana, kako bi se održali 15. srpnja, skoro usred ljeta?
“Mislim da do toga neće doći. Nema razloga da ne prihvati premijerov prijedlog i ne vjerujem da će do nečega takvog doći”, kaže dr. Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci.
Plenki i Zoki su, zasad, kao Andrija i Anđelka - nema tu dubokih nesuglasica, samo verbalna prepucavanja. Zamisliva je ipak drugačija situacija - ako nakon izbora dulje ne bude moguće formirati većinu koja tvori vladu, predsjednik - prema članku 109. b - ima pravo formirati privremenu nestranačku vladu koja će voditi zemlju.
Ona ima ograničene ovlasti, izvršavanje proračuna, ne može se zaduživati, vremenski je ograničena, ali kao i svaka vlada, može značajno utjecati na političko stanje u zemlji.
Tim Orešković, koji je dugo bi na čelu tehničke vlade, nije se smio zaduživati, pa je smanjio deficit i uravnotežio proračun. No ono što se u njegovu slučaju pokazalo korisnim za zemlju u ovoj bi situaciji moglo, smatraju u oporbi, biti kamen oko vrata Plenkoviću.
“Koliko znam, nijedna tehnička vlada dosad nije izdavala euroobveznice”, kaže nam sugovornik upućen u državne financije.
“Ako premijer Plenković raspusti Sabor u svibnju i raspiše izbore za srpanj, vlada mu postaje tehnička. To znači da se, dok nemamo pravu vladu, nije moguće zaduživati. Ako se razdoblje pregovora o novome mandataru otegne, pa potraje, recimo, do zadnjega kvartala, država će biti u ogromnim problemima. Već sad ponestaje novca. Kada dođete na road show, na plasman obveznica radi zadu- živanja, prvo što vas kreditori pitaju jest – koliko imate ruku u Saboru? Kolika je vaša snaga da provodite mjere potrebne za uredno vraćanje duga? Ni jedan kreditor neće dati jeftin kredit vladi koja ovisi o tome je li Saucha taj dan zdrav ili nije mogao doći u Sabor. Nema šanse. Oni temeljem toga, i ne samo toga, naravno, određuju cijenu kapitala. Kreditori pitaju za proračun. Tehnička vlada ne može donositi proračun. Vlada će uskoro morati predati Europskoj komisiji program konvergencije, ide EU semestar, morat će napraviti rebalans do kraja godine, s predviđenim padom BDP-a.
Zdravko Marić može izdržati još malo, ali oni nemaju novca dalje od srpnja. Tad se neće moći zaduživati. Dosad je dotok novca postojao, ali Marić će tek u svibnju vidjeti kakvo je pravo stanje. Pao je PDV, porez na dobit, manje je novca od trošarina itd. Bit će to vrlo depresivna slika. Otvoreno je pitanje kakav će dogovor postići sa sindikatima. Uskoro dolaze na red obećane povišice prosvjetarima. Odakle novac? Zar će sindikati htjeti pregovarati s tehničkom vladom o smanjenju plaća? Živo sumnjam. Po mome mišljenju, bilo bi mu najbolje da je izdao euroobveznicu na dvije milijarde eura, zadužio se i onda išao na izbore u rujnu. Tad mu do kraja godine ostaje još jedan kvartal, može raspisati izbore i mirno održavati hladni pogon.
U lipnju će vjerojatno na burzu doći novi kontingent nezaposlenih, kojima tehnička vlada ne može pomoći. Što ako do početka srpnja na burzi bude 300.000 ljudi? Kad su počeli govoriti o 5. srpnja kao datumu izbora, mene je oblio hladan znoj…”
Ali rujan je za Plenkovića, kako se čini, još riskantniji. Financijski dio problema je možda rješiv.
“Banke u Hrvatskoj imaju oko 30 milijardi kuna koje još mogu uzajmiti državi i time su se pokrili”, kaže naš sugovornik blizak Vladi.
“Tako neće biti rezova, neće nikome ništa uskratiti, dogovorit će se sa sindikatima, a poslije - kako bude. Vidi se po Stožeru da im je odluka o srpnju bliska.”
Uvaženi članovi stranke smatraju da je početak srpnja idealan datum za HDZ. Kažu da je vrh stranke odlučio pomno pratiti razvoj događaja epidemiološke slike do 11. svibnja te da se, ako sve bude u redu, ide definitivno na raspuštanje Sabora.
- Kreće kompletno otvaranje ekonomije i nakon toga raspuštanje Sabora. Nama ide na ruku i to što izbori u srpnju sprečavaju da država dođe u ustavnu krizu ako epidemija opet bukne na jesen - govori nam sugovornik koji je visokopozicioniran u HDZ-u i objašnjava kako bi se svim zastupnicima, u slučaju da epidemija ponovno eskalira na jesen, produljio mandat.
A to bi, napominje, bilo vrlo loše jer je to pogubno za demokraciju i pitanje je za kad bi se izbori onda uopće raspisali. Spominje se 2021. ako epidemija potraje. Naš sugovornik ističe da je sasvim sigurno kako će HDZ imati dovoljan broj ruku za raspuštanje Sabora jer bi bilo nerazumljivo da oporba ne glasa za izbore. Pa glasali su za 72 neuspješne interpelacije i zašto bi sad glasovali za nastavak HDZ-ove vladavine? Pa ispali bi smiješni - nastavlja naš sugovornik, no istodobno problematizira kako je moguće da se izborni proces, koji je već počeo u HDZ-u zaustavlja, opći sabor stranke odgađa, a istodobno se organiziraju parlamentarni izbori. “To je doista nelogično”, zaključuje naš sugovornik.
Andrej Plenković se, otkad je postao premijer, našao u vrtlogu gorućih problema u državi - od Agrokora, štrajka prosvjetara, rušenja unutar vlastite stranke te naposljetku onog najvećeg - suočavanja s epidemijom korona virusa. No iz svega, paradoksalno, izlazi još jači. Njegova vlada uspješno je odgovorila na izazov stoljeća, pandemiju virusa, koja mu doslovno pomaže na putu da dobije drugi mandat. U izbornoj godini, prema svim anketama i nakon svih afera s ministrima u Vladi, HDZ ima prednost, prvi je izbor građana. Oporba je zašutjela, SDP-a od ožujka nije bilo nigdje (osim dobro odrađene pobune protiv praćenja mobitela), baš kao ni Miroslava Škore. Ali zato Nacionalni stožer civilne zaštite postaje predizborni stožer, lovci na koronu postaju lovci na glasove.
Stožer se pojavljuje dva puta na dan na TV-u, puni novinske stupce te narodu ulijeva nadu i povjerenje. Nikada dosad djeca nisu crtala likove političara kao što je slučaj s Berošem, Božinovićem, Capakom i Alemkom Markotić.
Također, ministar zdravstva Vili Beroš ima najbolji rejting koji je možda ikad u povijesti Hrvatske imao jedan ministar, tu je i Davor Božinović, koji također sve više ubire simpatije, Capak sve više govori poput pravog političara, a Alemka Markotić ionako je još ranije stala uz HDZ.
Naime, postoji videosnimka na kojoj šefica Imunološkog zavoda na Kolinda TV-u poziva da se glasuje za HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović. Nacionalni stožer građani su vidjeli kao apolitično tijelo te mu je, kako kažu politički analitičari, zbog toga i rastao rejting iako je bilo jasno da je ono političko tijelo koje izvršava odluke Vlade. To je i predsjednik Vlade jasno rekao:
“Oporba očito ima puno razloga da bude nesretna, ja to razumijem. Ista oporba je puno puta željela srušiti Vladu, pokrenuti inicijative izglasavanja nepovjerenja, nije bilo mjeseca kad nismo imali takvu inicijativu. Sad vide kako se nosimo s bitnim izazovima i onda ih to malo čini nezadovoljnima. Što se stožera tiče, njega je imenovala Vlada, u njemu sjede predstavnici resora. Teze o politiziranju rada stožera ne stoje. Tu su i stručnjaci, njihove preporuke imaju svoju glavu i rep, nisu improvizacije već popuštanje sukladno okolnostima. Mi smo u izbornoj godini, bili izbori u lipnju, srpnju, kolovozu ili rujnu, to su male nijanse. Želim da osiguramo dobar trend, da smo u ovoj fazi pobijedili virus, da gospodarski najučinkovitije reaktiviramo zemlju. Manje je bitno koji će datum biti”.
“Plenković se pokazao kao izvrstan komunikolog. Komuniciranje s narodom prepustio je Stožeru, kojemu se zbog stručnosti i bijelih kuta bezrezervno vjeruje”, govori nam sugovornik iz vrha HDZ-a uvjeren da je sad vrijeme za izbore i ubiranje plodova onoga što je Stožer dobro odradio.
No pita se kako se uopće moglo gledati na Stožer kao na apolitično tijelo kad su dio njega dva HDZ-ova ministra i šefica Zavoda koja na Kolinda TV-u podržava HDZ-ovu kandidatkinju za predsjedničke izbore. Usput rečeno, danas je Alemka Markotić jednako popularna kao Kolinda Grabar Kitarović u najboljim danima. Stožer civilne zaštite zbog nekih je “čudnih” mjera postao predizborni stožer. Zabrana rada nedjeljom primjer je takve odluke.
Ako je matematička i epidemiološka logika ta da manja gužva znači manji rizik, onda je jasno da ćemo manju gužvu imati ako isti broj kupaca rastegnemo na sedam dana, umjesto da ga (zabranom rada dućana nedjeljom) sabijemo na šest. Logika je očito politička – nedjeljom će, ne budu li išli u šoping centre, ljudi više ići u crkvu, a od toga HDZ računa na dvostruku dobit.
S jedne strane, s oltara će mase od lokalnih župnika zacijelo dobiti preporuku da glasaju za demokršćanske stranke, a s druge, Kaptol će im honorirati ispunjenje davne želje, makar i privremeno (Željka Markić već je iskazala ushit ovim potezom). Iza sebe premijer ima i niz drugih nezanemarivih uspjeha – sanirao je Agrokor, Petrokemiju, riješio, ovako ili onako, brodogradnju, progurao Istanbulsku konvenciju i Marakeš kompakt, kroz vladu mu je prodefilirala vojska tvrdih desničara (Kuščević, Kujundžić, Medved), u stranku je nakon greške s EU izborima kooptirao Zdravku Bušić i Tomu Medveda, ali je istodobno sačuvao neupitnu podršku manjinaca (to je osam ruku u Saboru).
Za izbore, moćniji no ikad, Plenković će po svom ukusu, iz pozicije favorita, krojiti izborne liste, pa će istesati HDZ po svojoj mjeri. No zabranu rada nedjeljom podržavaju i neki sindikalci, kao i dio ljevice, koji smatra da je to bar djelomično ukidanje eksploatacije. Demantiji Capaka i Božinovića o nedjelji nisu uvjerljivi, korona još nije ljudima uništila zdrav razum. Andrej Plenković nije hazarder: on uvijek igra na sigurno.
Poteškoća je što je ovog puta igra na sigurno teško zamisliva. Kad je, svojedobno, izbacio Most iz Vlade, stvar se činila riskantnom, ali on je već imao dogovorenu većinu; dogovor s Ivanom Vrdoljakom u tajnosti je postignut prije no što je tajnici u Vladi izdao čuveni javni nalog da mostovcima ispiše razrješnice, što je na njih djelovalo kao hladan tuš.
Ulazak HNS-a u Vladu nije bio nikakav hir nego izraz dubokih energetskih, financijskih, političkih i geopolitičkih silnica. I prije no što se Plenković odlučio na taj potez, u HDZ-u je već bilo zagovornika koalicije s tom strankom, koju većina HDZ-ovaca doživljava kao oličenje zla i antihrvatstva, ali ovdje nije bilo hazarda. Plenkovićevu povratku iz Bruxellesa također je prethodila “artiljerijska priprema”
- Milijan Brkić odustao je od Ivane Maletić, a Šeks je gurao Plenkovića, pa su dva najjača pozadinska igrača u neprincipijelnoj koaliciji rukopoložili novog vođu. Ispred kojeg sad stoji minsko polje politike kao “iracionalnog manevarskog prostora”, kako je politiku definirao njemački filozof Karl Mannheim. Sigurnosti, jamstva, više nema, samo račun vjerojatnosti. Čini se, doduše, da Andrej Plenković u ruci opet ima dobitnu kartu – ali to tako samo izgleda, nije sigurno.
I Kolinda je bila favoritkinja prije izbora, osobito kad ju je izazvao autsajder Milanović, no stvari su se preko noći promijenile. Kolinda je, doduše, trendovski padala – a trend je gospodar priče, kako tvrdi Boris Malešević - dok je Milanovićev trend bio uzlazan, kao i sad Plenkovićev, no izbori za Sabor i izbori za predsjednika nisu jedno te isto, a trend se može i preokrenuti.
Uostalom, da bi mirno spavao, trebao bi imati jamstvo da će imati dovoljnu većinu za sastavljanje vlade, a to mu jamstvo u ovom trenutku može dati samo jedan čovjek u Hrvatskoj - Davor Bernardić, čovjek koji je nekoliko puta prisegnuo kako se “gnuša” koalicije s HDZ-om. Upotrijebio je, svaki put, baš tu riječ - gnušanje… HDZ i SDP imali bi dvije trećine ruku, moć da ostvare što god se dogovore, i začepljene nosove sljedbenika, ali mandat od četiri godine bio bi praktički siguran. I oba lidera mogla bi reći da ih je na to natjerala epidemija, odnosno recesija. “Iskoristit će epidemiju da opravdaju nešto do čega bi došlo i bez epidemije”, kaže jedan naš sugovornik.
Hoće li Covid-19 na Markov trg prvi put u povijesti dovesti HDZ i SDP kao koalicijske partnere? Ne dobije li HDZ uvjerljivu pobjedu pa sam, ili s manjinama, ne bude mogao sastaviti Vladu, to bi mogao biti vrlo vjerojatan ishod.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Рogledajte mojе videozарisе о mastuгbaciji nа wеb kаmeгu ––– www.kisstok.com
Mary, 27. ww︅︆w.lo︅︆vexx.c︅︆lub
Boк! Posjеtitе mоju stгаniсu u Sex Сlubu – www.kisstok.com