Opcije za Todorića: Evo kako imovinu sklanja na sigurno

Koje su mogućnosti da Ivica Todorić izigra hrvatsko pravosuđe i može li saborsko povjerenstvo početi s radom, pitanja su koja smo postavili neovisnim pravnim stručnjacima. 

Prema njihovom mišljenju, Todorić, ukoliko je u Londonu, mogao bi biti izručen Hrvatskoj jer iako je u procesu izlaska iz Europske unije, Velika Britanija još uvijek poštuje njezine zakone. To znači da priznaje i Europski uhidbeni nalog, pa ukoliko ga prihvati, Todorić bi u roku 60 dana mogao biti isporučen hrvatskom pravosuđu. Isto tako, mogao bi izbjeći izručenje ukoliko se odluči za investiranje u neku od udaljenih oaza, te zatraži njihovu putovnicu i državljanstvo. 

Nije politički progon

Na pitanje ima li Todorić argumente da dokazuje kako je riječ o političkom progonu, dobili smo ovakav odgovor:

Krunoslav Petric (PIXSELL)

- Hrvatska već odavno nije na listi zemalja koje vrše političke progone, tako da se na to ne bi mogao oslanjati. Čak i ako bi pokušao dokazivati da ga je kazneno prijavio predsjednik Sabora Božo Petrov, njegovi argumenti ne bi prošli jer to nije jedina kaznena prijava koja je protiv njega podnesena. Osim toga, kaznenu prijavu može podignuti bilo tko. 

Ovih dana bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt dobila je slično pitanje na Televiziji N1. Naime, budući da je Vlada RH financirala DORH s 5.000.000 kuna za rad na slučaju 'Agrokor', čak se ni to, kako je u emisiji rekla Škare Ožbolt, ne bi moglo nazvati političkim progonom:

Jurica Galoic (PIXSELL)

- Državno odvjetništvo ima jako skromne resurse na koje ukazuje politici kroz saborska izvješća već godinama, tako da to nije utjecaj na sudsku vlast, nego je ovim potezom Vlada samo omogućila normalno funkcioniranje DORH-a kod ovakvog zahtjevnog predmeta u smislu povlačenja ljudi iz drugih odjela, smještajnih i informatičkih kapaciteta..

Oduzimanje privatne imovine

Budući da se već sada počelo sumnjati kako Todorići sklanjaju svoje nekretnine na sigurno, pitanje je može li im se oduzeti i privatna imovina, ukoliko se dokaže da je stečena kriminalnim radnjama, za što ih se i tereti? Pravni stručnjaci kažu da može.

PIXSELL

- Od 2010. godine postoji Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi, međutim on je kao poseban zakon prestao s važenjem, pa je oduzimanje imovinske koristiti stečene kaznenim djelom vraćeno u Kazneni zakon. Ovakav postupak daleko je slabiji od onog kojeg imaju primjerice u Velikoj Britaniji gdje se puno brže i lakše oduzima imovina stečena kaznenim djelom. Kod njih se prati trag novca i kad osoba izađe iz zatvora. Još se nekoliko godina promatra kako bi se utvrdilo da li još ima skrivenog novca koje je stečeno kaznenim djelom za koji je osuđena. Od oduzete imovine formiran je fond iz kojeg se plaćaju odštete žrtvama kaznenog djela.

Njihov zakon je rigorozan, ali i efikasan jer su smanjili korupciju i organizirani kriminal za 30%.

Nemamo dobre zakone

Nažalost, kod nas takav Zakon nije nikad u pravom smislu riječi zaživio. Procedura oduzimanja imovinske koristi je spora i slabija po efektu. Daleko jače odredbe o oduzimanju imovinske koristi ima primjerice susjedna Srbija. O slučaju Ivana Todorića, koji je u ožujku hitno prodao vilu u Dubrovniku snahi bivšeg premijera Nikice Valentića, Iris Valentić, od koje ju je i kupio 2011. godine, pravni stručnjaci kažu da bi se i u tom slučaju moglo ići na poništavanje takvih ugovora, ali bi proces trajao godinama jer bi se pravda utjerivala građanskom parnicom. Inače, kako piše Index, najmlađeg sina Ivana Todorića i Iris Valentić povezuje kumstvo.

I na kraju, zanimalo nas je kako struka tumači Čl. 4 o radu saborskog istražnog povjerenstva, odnosno - može li povjerenstvo krenuti s radom unatoč sudbenom postupku koji se vodi?

Marko Lukunić (PIXSELL)

- Problem je u tome što je Zakon o radu saborskog povjerenstva donesen davne 1996. godine i otad se nije mijenjao, dok su se Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku u međuvremenu mijenjali više puta. Dakle, Zakon o radu saborskog povjerenstva je zastario. No, analizirajmo što kaže famozni čl. 4: On kaže da se "istražno povjerenstvo ne može osnovati za pitanja o kojima je pokrenut sudbeni postupak tako dugo dok taj postupak teče." No, u slučaju Agrokor, istražno povjerenstvo je oformljeno prije no što je krenuo sudbeni postupak.

Povjerenstvo nema smisla

Dalje, čl. 4 kaže: "Ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom." Ali, ovaj postupak je pokrenuo DORH, što nije bio slučaj 1996. godine kad su takve postupke pokretali sudovi. No, s druge strane, može se tumačiti da je DORH dio pravosudnog sustava.

U svakom slučaju, rad povjerenstva nema smisla dokle god pred njega ne dođe Ivica Todorić, što se neće ni dogoditi jer, ako idođe u Hrvatsku, čeka ga istražni zatvor, a zatim suđenje. Povjerenstvo nema nikakve mehanizme da ga dovede na saslušanje, a sud ih ima.