Primjerice HAKOM, koji nadzire tržište telekomunikacija, željeznice i pošte te ima 184 zaposlena. Ali to je tek početak.
Koliko ljudi radi u državnim tvrtkama? Kaže izvješće Ministarstva državne imovine - 43.316 ljudi. I taj broj je porastao za više od 3000 ljudi u odnosu na 2016. godinu. Ali pazite sad, kad su, primjerice, Hrvatske autoceste osnovale tvrtku HAC-ONC s više od 2000 zaposlenih, oni nisu bili dio te statistike. Jer službeno, u tim tvrtkama nema država većinski udio, premda su ih osnovale tvrtke kojima je država većinski vlasnik!
Nisu ušli ni svi zaposleni u državnim tvrtkama. Primjerice, gotovo 3500 zaposlenih Fine ne vodi statistika Ministarstva državne imovine, a kako ih se ne plaća ni iz proračuna, nisu ni u toj statistici. Iz tog ministarstva potvrđuju da ni one strateške tvrtke nisu više obavezne dostaviti izvješća o zaposlenima, pa će javnost biti još manje upoznata kako se zapošljava u državnim tvrtkama. Ni zaposleni u nacionalnim parkovima nisu dio statistike.
Naravno, uz 28 milijardi kuna koji će ove godine otići na zaposlene iz proračuna nemoguće je dobiti koliko se troši na zaposlene u svim tim tvrtkama, zavodima, agencijama... Ni država ne vodi tu statistiku.
Ali pravi mrak slijedi kad se spustimo na razinu niže. Županije, gradovi i općine imali su, prema podacima Ministarstva uprave, 16.235 zaposlenih. To je oko 2000 više nego prije 10 godina, a lokalna uprava se pravda da je rast uzrokovan i javnim radovima, stručnim usavršavanjima i programima zapošljavanja koje je potakla državna vlast. Od ukupnog broja zaposlenih, čak 1322 je načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika. Na to troše oko dvije milijarde kuna godišnje. A tome treba dodati i 8354 vijećnika u lokalnim skupštinama i vijećima.
Ali 576 županija, gradova i općina osnovali su i 651 tvrtku te 2481 ustanovu. Zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina jednostavno nam nisu mogli reći koliko tu ljudi radi i koliko se troši na njihove plaće.
"Nemamo te podatke", jedinstveni je odgovor iz sve tri institucije.
Isto smo dobili i u ministarstvima. Nitko ne zna taj podatak. Radi se o čitavoj mreži koja je potpuno izvan očiju javnosti. Jedini rad na tu temu zaposlenih u javnoj upravi napravio je Ante Bajo s Instituta za javne financije prije deset godina. Tad je ustvrdio da samo u lokalnim ustanovama i komunalnim tvrtkama radi još 53.000 ljudi!
A u njih nisu bili uključeni lokalne tvrtke za nekretnine, organizaciju priredbi, tehnološki parkovi, oni koji prodaju plin, zaposleni u sajmovima, lokalnim radiotelevizijskim postajama... Već tad je Bajo rekao da je broj prevelik, da je potrebna učinkovitija organizacija, ali nitko ga nije poslušao...
"Svaka država bi trebala imati transparentne i dostupne sve podatke o zaposlenima i trošku. A svako novo zapošljavanje bi trebalo obrazložiti. Jasno je da nemamo efikasnu javnu upravu, da nam broj stanovnika pada i da ona ne obavlja kvalitetno svoje zadaće. Imamo previše državnih tijela, ali politika ništa ne mijenja", kaže Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta, koja se okušala i kao ministrica uprave. Zalagala se za manju upravu, počela je objavljivati izvješća, ali sad se malo toga mijenja.
HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević predložio je novi zakon o sustavu državne uprave. I rekao je da se bazira na tri načela: racionalizaciji, depolitizaciji i prepuštanju poslova nižim razinama uprave. Ukida se 20 ureda državne uprave i oni će biti pripojeni županijama koje ova Vlada neće micati niti provesti bilo kakav drugi teritorijalni preustroj.
Ali Kuščević je u zakon ubacio dvije vrlo sporne, već viđene stvari. Depolitizaciju je najavio tako što će pomoćnici ministara, koje je dosad imenovala Vlada redom po stranačkoj liniji, biti birani na natječaju. I to zvuči kao napredak, samo dok se ne sjetimo da je isto probao Ivo Sanader i tako u biti samo politički imenovane pomoćnike prebacio natječajem na iste pozicije kako bi ih teže smijenili.
"Nema tu nikakve profesionalizacije. Više mora znati i proći testova teta u pisarnici nego taj rukovodeći državni službenik. Dok su svim službenicima osnova za prijam testovi, njima je razgovor s nadređenima. A to je ministar s kojim je već radio", kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
I profesor upravnog prava Ivan Koprić smatra da se time neće postići nikakva profesionalizacija, nego da će se samo zacementirati postojeće stanje.
"Kušćević sad kopira Sanadera, pokazao se neinventivnim", kaže Koprić.
Ministar uprave je i u posljednji tren ubacio odredbu po kojoj će ministar sa sobom u kabinet moći dovesti suradnike, i to bez ikakvog natječaja i bez ikakvog imenovanja. To je pokušao već Zoran Milanović, ali je u konačnici Ustavni sud srušio tu odluku. Milanović je zaposlio oko 140 osoba, a Kuhar smatra da bi po ovim odredbama moglo doći još 100 do 200 ljudi, prvenstveno stranački podobnih, a ne stručnih. Oni će otići s ministrom.
"Stvara se prostor i za zapošljavanje trećeg ešalona stranačkih ljudi", kaže Kuhar.
"To će biti prava dvorska svita. Zapravo stranački poslužnici, mladi jurišnici, mladež i ostali junoši. Ukratko, to je napad na profesionalizam. I to je sporno jer je Ustav propisao da posao u javnoj službi mora biti jednako dostupan svima", zaključuje profesor Koprić.
