Čelnik UN-ova nadzornog tijela za nuklearnu energiju Rafael Grossi izjavio je da za ponedjeljak saziva hitan sastanak Upravnog odbora agencije, koja okuplja 35 zemalja, nakon što su Sjedinjene Države izvele vojne napade na iranska nuklearna postrojenja.
- S obzirom na hitnu situaciju u Iranu, sazivam hitan sastanak Upravnog odbora (Međunarodne agencije za atomsku energiju) za sutra - rekao je čelnik IAEA-e Grossi na X-u.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvijestila je u nedjelju da nije zabilježen porast razine zračenja nakon američkih napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući lokaciju Fordo.
Agencija je rekla da će daljnje procjene situacije u Iranu biti pružene čim više informacija bude dostupno.
U eri obnovljenih geopolitičkih napetosti i sukoba koji se po prvi put u povijesti odvijaju u sjeni aktivnih nuklearnih postrojenja, ime argentinskog diplomata Rafaela Mariana Grossija postalo je sinonim za kriznu diplomaciju. Kao glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, Grossi se našao u središtu najopasnijih svjetskih kriza, od ratom pogođene Ukrajine do napetog Bliskog istoka, neumorno radeći na sprječavanju nuklearne katastrofe.
Tko je Rafael Mariano Grossi?
Prije nego što je preuzeo vodstvo IAEA-e u prosincu 2019., Grossi je izgradio gotovo 40-godišnju karijeru u svijetu diplomacije, s fokusom na neširenje nuklearnog oružja i razoružanje. Bio je predsjednik Skupine nuklearnih dobavljača (NSG), predsjedavajući diplomatske konferencije o Konvenciji o nuklearnoj sigurnosti, gdje je osigurao usvajanje Bečke deklaracije o nuklearnoj sigurnosti nakon katastrofe u Fukushimi, te argentinski veleposlanik u Austriji i predstavnik pri IAEA-i.
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. stvorila je situaciju bez presedana. Grossi je odmah preuzeo aktivnu ulogu, putujući u Ukrajinu i posredujući između sukobljenih strana. Rusko zauzimanje ugašene nuklearne elektrane Černobil na samom početku invazije šokiralo je svijet. Grossi je taj čin nazvao vrlo opasnim ističući da je kretanje teške vojne opreme privremeno podiglo razinu radijacije. Ukrajinski dužnosnici kasnije su izvijestili o pljački i šteti na opremi vrijednoj više od 52 milijuna eura, uključujući uništene kompjutere i ukradene dozimetre.
Grossi u Černobilu 2023.
Grossi je posjetio lokaciju u travnju 2022. kako bi pokrenuo misiju tehničke pomoći. Od tada, IAEA održava stalnu prisutnost i u Černobilu. Krhkost situacije ponovno je potvrđena u veljači 2025., kada je bespilotna letjelica udarila u krov Novog sigurnosnog sarkofaga (NSC), probivši vanjsku i unutarnju oplatu. Iako razina radijacije nije porasla, incident je bio mračan podsjetnik na stalne rizike.
Zaporižja: Najveća europska nuklearka kao talac rata
Napad i okupacija aktivne nuklearne elektrane Zaporižja u ožujku 2022. gurnuli su svijet "opasno blizu nuklearne nesreće", kako je Grossi više puta upozorio Vijeće sigurnosti UN-a. Od tada, elektrana je u središtu stalne krize, izložena granatiranju, opetovanim gubicima vanjskog napajanja ključnog za hlađenje reaktora i problemima s vodoopskrbom nakon uništenja brane Kahovka.
Kao odgovor, Grossi je uspostavio ključna okvire za sigurnost. Predstavljeni Vijeću sigurnosti UN-a u svibnju 2023., ovi principi zabranjuju bilo kakve napade na elektranu, korištenje postrojenja kao vojne baze, ugrožavanje vanjskog napajanja i akte sabotaže.
Od rujna 2022., tim stručnjaka IAEA-e stalno je prisutan u Zaporižji, djelujući kao nepristrani promatrači i stabilizirajući faktor. Unatoč njihovoj prisutnosti, situacija ostaje iznimno napeta, s Moskvom i Kijevom koji se međusobno optužuju za napade.
Iran: Eskalacija na Bliskom istoku i nuklearna prijetnja
Scenarij napada na nuklearna postrojenja, koji je u Ukrajini postao stvarnost, ponovio se na još dramatičniji način u lipnju 2025., kada su izraelske snage izvele napade na iranske nuklearne lokacije. Grossijeva reakcija bila je trenutna i oštra. Sazvao je hitne sastanke Odbora guvernera IAEA-e i obratio se Vijeću sigurnosti UN-a.
Grossi s iranskim dužnosnicima u Fordowu u studenom 2024.
"Po drugi put u tri godine svjedočimo dramatičnom sukobu... u kojem su nuklearna postrojenja pod vatrom i nuklearna sigurnost je ugrožena", izjavio je, naglašavajući da "bilo kakav oružani napad na nuklearna postrojenja... predstavlja kršenje načela Povelje Ujedinjenih naroda".
IAEA je izvijestila o značajnoj šteti na postrojenjima u Natanzu, gdje je uništen nadzemni dio postrojenja za obogaćivanje urana, te u Esfahanu. Grossi je upozorio na rizik od raspršivanja radioaktivnih materijala, iako inicijalno nije zabilježen porast radijacije izvan lokacija. Unatoč opasnosti, naglasio je da će inspektori IAEA-e ostati u Iranu i nastaviti sa svojim mandatom čim sigurnosni uvjeti to dopuste, pozivajući na maksimalnu suzdržanost kako bi se izbjegla daljnja eskalacija.
