Gdje su tu domaće banke, ali i ruski Sberbank kojem Agrokor duguje 1,1 milijardu eura i koji se, izgleda, ipak odlučuje sudjelovati u nagodbi? Domaće banke su uglavnom osigurane nekretninama i to ih stavlja u znatno bolju poziciju i od Sberbanka i od dobavljača. Predloženim nacrtom nagodbe “po sistemu vodopada”, prvo bi novac odlazio za one koji su u roll-upu, zatim za osigurane banke, pa tek zatim za neosigurane dobavljače i Sberbank.
"Ako je vrijednost Agrokora 2,5 milijarde eura, milijarda ide kreditorima iz roll-upa. Još milijarda za osigurane vjerovnike u vrijednosti nekretnina. Dio osiguranih tražbina iznad vrijednosti nekretnina prelazi u neosigurani razred s dobavljačima i Sberbankom i svima njima ostaje tek 500 milijuna eura. Jasno je zato zašto toliko nezadovoljstvo i da svi neosigurani mogu računati tek na 25 posto svog duga", objašnjava Grubišić.
To nam potvrđuju i neki od dobavljača koji su ostali zatečeni nakon Ramljakove prezentacije. Osim što traži od njih da otpišu dio duga prema snazi, problem je i u dodatnih 180 milijuna eura. Taj dug je nastao prije stupanja na snagu Lex Agrokora, ali je dospijevao(morao se platiti) nakon stupanja na snagu zakona. Sada Ramljak kaže da će se on tretirati kao stari dug iako je trebao kao novi.
"Taj dug ne može biti stari. Ako bi prošao nacrt nagodbe s otpisima po kompanijama i da se graničnih 180 milijuna eura pretovori u stari dug, gubici su enormni jer su otpisi i viši od onoga što se govori u medijima", kaže nam taj sugovornik.
Dobavljači i izvanredna uprava su ukupani u rovove, no konzultant Grubišić ističe i važnu činjenicu da su dobavljači jedini sad već dobili do 250 milijuna eura staroga duga (svi zajedno), pa gubici i neće biti tako veliki. Nadalje, kaže da su sve ove godine, svi dobavljači poslovali s Agrokorom i sudjelovali u njegovu stvaranju, ali na tome i dobro zarađivali. To što Agrokor nije plaćao na vrijeme, kompenziralo se višim cijenama i sigurnim plasmanom roba.
"To su sve njihove poslovne odluke. Oni su svi dobro poslovali i nisu se orijentirali na izvoz oslanjanjući se na Agrokor", kaže Grubišić. On i među njima vidi različite pozicije jer Adris ili Atlantic grupa gledaju drugačije na Agrokor. Oni, naime, ne doživljavalju priču samo kao osiguranje polica za proizvode. Grubišić vjeruje i da će nagodba uspjeti zbog načina odlučivanja.
Moguće je da se banke (zbog toga što im također ne treba suvlasništvo u kompanijama), orjentiraju da si osiguraju otplatu duga, a dobavljačima ostave da restrukturiraju kompanije. Sve je to još u sferi nagađanaj i vidjet će se kako će se nagodba odviti, ali Grubišić je uvjeren da će nagodba na kraju ipak biti potpisana jer dobavljači koji se sada bune i nemaju previše izbora. Možda samo uspiju izboriti koji ustupak.
I u samom glasovanju o nagodbi, uglavljen je sustav odlučivanja koji omogućuje da tek oni s 20-ak milijardi kuna duga izglasaju cijelu nagodbu. Priznate tražbine (bez Sberbanka) sada su 41 milijardu, ali od toga odlučuju tek oni kojima se duguje 29 milijardi kuna jer potraživanja unutar koncerna nemaju pravo glasa. A od tih 29 milijardi, dovoljno je da ih podrži 67 posto i ona će biti izglasana. Banke i obvezničari vjerojatno imaju dovoljno snage da u toj priči pregaze dobavljače.
Plan nagodbe je javnosti predstavljen veoma kompliciranim riječnikom. Oko 149 zaposlenih u raznim savjetničkim timovima će na kraju ubrati (za upravljanje Agrokorom u Ramljakovo vrijeme) oko 500 milijuna kuna - ako nagodba bude uspješna! To je izuzetno visok iznos, a svaki mjesec na savjetnike odlazi 30-ak milijuna kuna.
"Nagodba nije ništa revolucionarno niti posebno. U biti se radi o zamjeni dugova za vlasništvo nad kompanijama. Do toga je mogao doći i svaki stečajni upravitelj. Kada Lex Agrokor istekne, Ramljak će otići, otići će i skupi savjetnici izvan zemlje, ali problemi Agrokora će i dalje ostati u zemlji", zaključuje Grubišić.
U zemlji zasad nije niti Ivica Todorić koji napada vladu da su mu uništili tvrtku. Međutim, Dubravko Grgić, vlasnik koncerna Agram kojeg zovu i kralj osiguranja čini se igra za njega. Grgić je pokrenuo tužbe protiv Agrokora i Knightheada vrijedne više od 28 milijardi kuna. Grgić je posuđivao novce Todoriću, međusobno su poslovali preko Kreditne banke, a kada je kriza počela, tvrtke iz Grgićevog koncerna su naglo počele povećavati udjele u nekad Todorićevim tvtkama.
Ispostavilo se da je imao specijalne ugovore, pa je svoje dugove Grgić zamijenio za udjele u Belju, Agrolaguni, Vupiku... No, sada su ti udjeli bezvrijedni ako prođe nacrt nagodbe. Kao i Todoriću, i svim ostalima koji su na bruzi ulagali u Agrokorove tvrtke, Grgić se može pozdraviti sa svojim ulaganjima i posudbama.
Umjesto njih novi će vlasnici biti vjerovnici, ali po modelu koji smo ranije opisali. Grgiću i manjinskim dioničarima, pa čak i Todoriću nije preostalo ništa drugo nego tužiti, ali stručnjaci smatraju da je promašeno tvrditi da trebaju dobiti odštetu jer navodno nisu znali za ogromna jamstva za dugove. Osim ako se pokušavaju opravdati pred investicijskom javnosti i svojim vlasnicima da su nešto poduzeli. I uvijek mogu tužiti državu jer je donijela Lex Agrokor.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ponuda zajma !!! Mi smo zajam usluga Stephen Williams Dajemo financiranje dugoročnih i kratkoročnih kredita. Nudimo sigurne i povjerljive kredite po vrlo niskoj kamatnoj stopi od 2% godišnje, osobni zajmovi, debt consolidation, poduzetnički kapital, komercijalne zajmove, poslovne zajmove, hipotekarni kreditiiti ... prikaži još!i i krediti za bilo kojeg razloga! Ako ste zainteresirani, ne ustručavajte se kontaktirati nas s informacijama u nastavku e-pošte, kontaktirati stephenswillsloan@gmail.com
krasno su to odigrali krupni igrači 130 tisuća mjesečno i 140 savjetnika.... ha.. pametnom dosta...spašavali radna mjesta- moš smislit...... eee koga će prevariti..radnika i seljaka...iskreno rečeno- čudim se da netko nije napravio kakvu glupost...u vidu pretvaranja nekoga u nekretninu...
a kao da se to nije znalo i prije glupi dobaljači možda su prije i mogli nešto spasit ali sad sigurno sve ode u K.