Top News
8603 prikaza

Plenki, da smo barem i mi državu preuzeli u stanju kao što si ti...

Nastavak sa stranice: 1

Današnja Vlada ima priliku raditi u puno boljim uvjetima, imaju prilike provesti brze i potrebne reforme u zdravstvu i mirovinskom sustavu koji mora postati održiv. Moraju se pobrinuti za demografiju, i to prvenstveno kroz ekonomski rast, a zatim i poticaje, moraju za taj problem uključiti stručnjake. Drugo polje je energetika u kojoj moramo imati održivi razvoj u skladu s europskom niskougljičnom strategijom.

Zlatko Mateša, studeni 1995. - siječanj 2000.

Prvih 100 dana mi je obilježila činjenica da je bio završetak Domovinskog rata i vrijeme potpisivanja Daytonskog sporazuma. Imali smo više od 400.000 prognanika i izbjeglica te još neriješeno pitanje Podunavlja. Suočili smo se s potrebom obnove više od 100.000 stambenih jedinica. Za to su nam bila potpuno nedostupna sredstva iz stranih izvora i sve smo morali osigurati vlastitim mogućnostima.

Olakotno je bilo što sam imao vladu kontituteta, nije povijest počela mojim dolaskom, nego se nastavio kontinuitet politike mojih prethodnika. Prvi prioritet su mi bile financije, tj. pokrivanje troškova iz Domovinskog rata, rješavanje problema prognanika i izbjeglica te njihovo izmještanje iz hotela koji su trebali biti pripremljeni za turiste. U tih 100 dana imali smo jaki psihološki moment.

Raspoloženje stanovništva nakon pobjeda otvorilo je prostor za rast gospodarstva i gradnju cestovne infrastrukture. Počeli smo pripreme za velike reforme - porezne s uvođenjem PDV-a i mirovinske reforme. Najteži mi je bio problem povratka izbjeglica i obnove jer je to bio golemi zahvat i nema premca u povijesti Europe nakon Drugog svjetskog rata. U svim poteškoćama, sjećam se jedne izuzetne suradnje, prijateljstva i stručnosti između članova vlade.

Svi su bili vrhunski stručnjaci u svojem području i upravo to se osjetilo u kasnijem u gospodarskom rastu, koji je bio između pet i osam posto. Bio je predsjednički sustav, ali nama je apsolutno bilo puno lakše zbog podrške predsjednika te zbog sustava u kojem ste imali nekoga pitati za mišljenje i stav. Najteže mi je bilo prvog dana, kad sam predstavljao vladu u Saboru. To neću nikad zaboraviti.

Predstavljam vladu, a na Markovu trgu veliki prosvjedi Posavljaka zbog Daytonskog sporazuma kojim je bosanska Posavina pripala Republici Srpskoj. Bilo mi je teško jer znate da je to nešto što je svakom Hrvatu teško palo i susjećate, ali ne možete ništa poduzeti. Kad pogledam unatrag, to vrijeme se teško može uspoređivati s današnjim. Danas slušam koliko ćemo milijardi povući od Europske unije, kako nam je dostupan novac za investicije kroz zaduživanje.

Meni je sve to bilo nedostupno. U tom smislu, bilo bi zaista lijepo tad imati brige koje more današnju Vladu. Današnjoj Vladi bih poručio da je Vlada tim. Premijer ne može ništa sam, svi moraju djelovati kao skup stručnih i povezanih ljudi. To zajedničko djelovanje s istim ciljem ključno je i za opstanak i uspjeh Vlade.

Jadranka Kosor, srpanj 2009. - prosinac 2011.

Mojih sto dana na čelu Vlade RH bilo je sto dana teških turbulencija u svakom smislu i svakom pogledu. Ni s čim što sam radila prije toga, osobito u politici, ti se dani ne mogu usporediti. Mojih sto dana zapravo je počelo odlaskom bivšeg premijera koji je 1. srpnja 2009. odjezdio bez obrazloženja. Počela je trka s prikupljanjem potpisa za većinsku potporu zastupnika u Saboru, pa glasanje o vladi i meni kao premijerki 6. srpnja.

Zbog nerazjašnjenih okolnosti, turbulencija u stranci i državi, morala sam odmah, od prve minute, raditi na nekoliko desetaka razboja istodobno. Javnost je bila nesmiljena i nezadovoljna, tražili su se odgovori koje sam (uglavnom sama) morala davati i obrazlagati. Jedna od najtežih okolnosti koju sam kao premijerka naslijedila bila je prijeteći, devetpostotni pad BDP-a. Proračun se tresao, trebalo je odmah raditi na rebalansu, smanjivati, kresati, štedjeti, racionalizirati...

Smanjivale su se plaće, dužnosničke plaće i mirovine, sve povlaštene mirovine (uključujući i braniteljske). Uslijedila je zabrana kupovanja automobila (za vladu, ministarstva), drastično kresanje reprezentacije, zabrana zapošljavanja u državnoj upravi... Rezana je upotreba službenih kartica, uvodila se objedinjena javna nabava, zabranjivao svaki luksuz (sjećate se vode s okusima?).

  • Stranica 2/3
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.