Radovan Fuchs trebao bi postati novi šef Ekspertne radne skupine, famoznog tijela za osmišljavanje kurikularne reforme koje ne radi gotovo ništa otkako je Boris Jokić otišao s te dužnosti.
Ovih dana vodila se ekstenzivna i povremeno žučna rasprava o novom šefu ERS-a pa je dulje vrijeme bio glavni kandidat Matko Glunčić. Izrazito konzervativni kandidat premijera Andreja Plenkovića koji se javnim istupima zamjerio dobrom dijelu javnosti, a ponajviše ministrici Blaženki Divjaka pa je ona sama priznala da ga ne želi na toj poziciji.
Rasprava je prijetila i raskolom vladajuće koalicije, barem se stvarao takav privid jer svima je bilo jasno da HNS neće odstupiti od vlasti koja njima život znači.
Tako se doslovno preko noći izrodio Radovan Fuchs kao novi prijedlog premijera za šefa ERS-a, kako piše Večernji list.
Naravno, sve to je popraćeno dobrom dozom kontroverze jer Fuchs nije bio ni prijavljen na natječaj za izbor šefa ERS-a. Natječaj gdje je, vrijedi spomenuti, osvojio je najveći broj bodova osvojio upravo kontroverzni Glunčić.
Državni tajnik Glunčić najpoznatiji je po šokantnoj izjavi kada je pokušavao opravdati loše rezultate hrvatskih učenika na međunarodnim testovima. “U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Evo, kod nas su u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine”. Kazao je to čovjek odgovoran za upravo to školstvo. Poznat je i kao protivnik toga da se škola koju pohađaju njegova djeca uključi u eksperimentalnu fazu reforme.
Fuchs nije htio ni potvrditi ni demantirati svoje imenovanje mimo natječaja.
"Ne mogu potvrditi da sam novi šef Ekspertne radne skupine. Odluku o novom šefu donosi šef posebnog stručnog Povjerenstva Andrej Plenković", bilo je sve što je za Večernji list kazao Radovan Fuchs.
Možda i najbolji komentar čitave situacije s natječajima koji ništa ne znače ponudio je Ivica Puljak, ugledni znanstvenik: "Ako je ovo točno to je potpuni i konačni poraz ministrice i njene najave depolitizacije obrazovanja, transparentnosti i ozbiljnosti procesa reforme. Doduše navikli smo da pod depolitizacijom oni ne računaju svoju ekipu. A ovo je valjda nova razina transparentnosti - otvoreno i javno namještanje natječaja, čak i za one koji se na taj natječaj nisu niti javili, jer se gospodin Fuchs se nije niti javio na natječaj! Što se ozbiljnosti tiče ozbiljnija su djeca iz vrtića, oni barem razmisle o posljedicama svoji djela, a ova ekipa misli samo na sebe!"
Ali tko je Fuchs? Kakve su njegove kompetencije?
Na papiru gledano, on je jedan od najpozvanijih ljudi u Hrvatskoj za provođenje reforme školstva budući da je i sam nekad upravljao školstvom kao ministar obrazovanja u vladi Jadranke Kosor. U to vrijeme je slovio za najbogatijeg ministra, a posebno je bila impresivna njegova vila na zagrebačkim Mlinovima vrijedna, barem prema procjenama iz 2009. godine, oko pet milijuna kuna. Kako je svojedobno objavio Jutarnji, prema imovinskoj kartici vlasnik je 2/5 kuće u Zagrebu vrijedne pet milijuna kuna, zatim okućnice od dvije i pol tisuće kvadrata vrijedne milijun kuna te zemljišta od stotinu kvadrata vrijednog stotinu tisuća kuna. Vlasnik je i polovice od tri stana ukupne površine 167 četvornih metara. Imovinu, međutim, nije stekao kao novopečeni bogataš. Prekrasnu vilu sagrađenu u secesijskom stilu Fuchsu i bratu u nasljeđe je ostavio otac, a stanove očev brat koji je bio bankar, a nije imao djece.
Pogledajte galeriju
Vjerojatno najvažnija Fuchsova reforma bila je uvođenje besplatnog studija za dobre studente koji sve ispite polažu u rokovima. Imao je planove i za promjene u srednjoškolskim programima, svojevrsna kurikularna reforma prije reforme, ali čini se da takvi ambiciozni planovi nisu pali na plodno tlo.
Vrijedi spomenuti i njegov pokušaj obračuna s podmićivanjem nastavnika prilikom odabira udžbenika za osnovne i srednje škole. Naime, odabir udžbenika trebao bi biti u isključivoj domeni škola i nastavnika, ali kako brojni domaći nakladnici žive isključivo od prodaje takvih knjiga, jasno je da na sve načine pokušavaju osigurati svoju egzistenciju. Negdje u ožujku 2010. godine je Fuchs najavio istragu u stotinjak škola gdje su se pojavile sumnje u beskrupulozno ponašanje.
Tijekom svog mandata zamjerio se i rektorskom kolegiju Sveučilišta u Zagrebu pa je dobio čak i prijavu Alekse Bjeliša i 13 članova rektorskog kolegija. Svi oni potpisali su otvoreno pismo tadašnjoj premijerki zbog nacrta triju zakona iz područja visokog školstva i znanosti nastalih pod Fuchsovom upravljačkom palicom. Prozivali su ministra Fuchsa za nesposobnost, izvrtanje činjenica, zapostavljanje standardne norme akademskog ponašanja, manipuliranje medijima te pokušaj difamiranja zagrebačkog Sveučilišta i njegovih djelatnika.
Nakon odlaska s vlasti vratio se u struku i to na Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada gdje je radio u jedinici za toksikologiju. Prošle godine je potiho najavljena ogromna investicija od tridesetak milijuna eura u izgradnju nove zgrade Instituta, a gradnja bi trebala početi ove godine i trajati čak tri godine.
Kako će njegovo, izgledno, imenovanje utjecati na rad na Institutu nije jasno, ali čini se da je Plenković pomalo iz zaborava izvukao pravog asa iz rukava.
