Top News
8665 prikaza

Plenković i Milanović traže pravo lice za vrhovni sud

Nastavak sa stranice: 1

Međutim, nova procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda donekle ograničava mogućnosti predsjednika države. Zato se na Pantovčaku pitaju što bi se dogodilo da, recimo, predsjednik predloži kandidata ili kandidatkinju izvan kruga onih koji su se javili na poziv, upućujući na činjenicu da je Ustav u tom pogledu nedvosmislen. 
- Tko može spriječiti predsjednika da predloži i nekoga tko se nije javio na poziv DSV-a - rekli su nam na Pantovčaku upućujući na ustavne odredbe kojima se regulira ovo pitanje. Naime, prema Ustavu predsjednik države ima pravo diskrecijskom odlukom izabrati kandidata za najvišu sudbenu dužnost i Ustav u tom kontekstu uopće ne spominje DSV, koji je uveden u postupak zakonskim izmjenama tek prije tri godine, kad je određeno da DSV raspisuje javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda. Sessa je, primjerice, imenovan 14. srpnja odlukom saborske većine nakon diskrecijske odluke tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja ga je Saboru predložila za tu dužnost. Jasno je, naime, i da predloženi kandidat mora dobiti potrebnu saborsku većinu, što onda podrazumijeva dogovor predsjednika i premijera o ovom pitanju, iako premijer formalno ne sudjeluje u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda, ali zapravo o tome suodlučuje putem saborske većine koju kontrolira. Bit će to, dakle, novi test za predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića, ali bit će to i test za samog premijera, koji i sam, doduše neusporedivo stidljivije i opreznije od Milanovića, povremeno izražava nezadovoljstvo stanjem u pravosuđu.  

Tako je Plenković samo dva dana nakon Milanovićeva obećanja o “moralno nepotkupljivoj” osobi koju će predložiti za predsjednika Vrhovnog suda u listopadu 2019., povodom Europskog dana pravosuđa, naglasio kako je potrebno podići povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe, koje, unatoč pozitivnim koracima i smanjenju broja neriješenih predmeta, još nije na razini koju bi svi ocijenili zadovoljavajućom. 
Sessa nam nije odgovorio na pitanje hoće li se javiti na poziv DSV-a i tražiti još jedan mandat, no u sudskim se kuloarima može čuti da će se on sigurno javiti na poziv DSV-a. Iako su male šanse da ga Milanović predloži, sa Sessom se nikad ne zna i naši dobro obaviješteni sugovornici sumnjaju da bi se prijavio ako ne bi imao neku svoju računicu. 

 | Author: PIXSELL PIXSELL


Sessa nije htio komentirati naše informacije prema kojima je sucima, nakon nedavnog njegova dopisa u kojem ih obavještava da će tužitelji prijavljivati predmete u kojima se nije radilo dulje od šest mjeseci, ovih dana stigao novi dopis, u kojem stoji da će takvi predmeti biti vraćeni u pisarnicu i ponovno raspoređeni drugim sucima. Sessa odgovara da nema takvih saznanja i da to nije stvar predsjednika Vrhovnog suda nego predsjednika svakog suda, koji vode brigu o ravnomjernom opterećenju sudaca. 
Na Pantovčaku, kako doznajemo, razmišljaju o kandidaturi osobe koja ne dolazi iz sudačkih redova i ne pripada sudbenoj vlasti, o kandidatu koji je dobro upućen u probleme te koji ima volje, znanja i snage za promjene, što je vjerojatno dobar put, a možda i preduvjet za bilo kakve ozbiljnije promjene u pravosuđu, iako je pitanje hoće li Milanović za takvoga kandidata ili kandidatkinju dobiti potporu premijera Plenkovića. 


Iako su dosad na tu funkciju u pravilu birani suci, zakon ne postavlja takav zahtjev. Za predsjednika Vrhovnog suda mogu se kandidirati pravosudni dužnosnici, odvjetnici, javni bilježnici ili profesori pravnih znanosti s najmanje 15 ili ugledni pravnici s najmanje 20 godina radnog iskustva, a nigdje ne piše da kandidati moraju biti suci. 
Zbog toga na Pantovčaku razmišljaju o osobi “izvan pravosudnog sustava”, koja bi bila spremna ukazati na probleme u pravosuđu i potaknuti promjene, pa čak i uz sukobe s postojećim strukturama, koji su u tom slučaju praktično neizbježni. A u tom je slučaju, kako razmišljaju na Pantovčaku, i bolje da osoba na čelu Vrhovnog suda ne bude iz sudbene vlasti. No kad je riječ o sucima s Kaznenog odjela Vrhovnog suda, taj je odjel postao irelevantan uvođenjem Visokoga kaznenog suda, pa je malo vjerojatno da bi netko s tog odjela prošao čak i da se prijavi.

 | Author: PIXSELL PIXSELL


Kako neslužbeno doznajemo, trenutačno traju razgovori s pojedinim osobama za koje na Pantovčaku misle da su spremne uhvatiti se u koštac s nagomilanim problemima, ali još je rano za konačnu odluku. Međutim, izbor je ograničen. Ako nije riječ o osobi iz sudačkih redova, onda će vjerojatno biti riječ o osobi koja dolazi iz profesorskih ili odvjetničkih redova. 
U Banskim dvorima zasad tvrde da još uopće nisu počeli razgovore o predsjedniku Vrhovnog suda u idućemu mandatu iako je predsjednik Milanović otvorio ovu temu još u jesen prošle godine. Premijer Plenković sigurno je u ovom slučaju pred velikim izazovom. Kontrolirano pravosuđe premreženo korupcijom i klijentelizmom jedan je od glavnih stupova HDZ-ove vladavine, ali i jedan od glavnih izvora nezadovoljstva i frustracija hrvatskih građana. Kad bude odlučivao o kandidatu ili kandidatkinji za najviši sud u državi - a na Pantovčaku nas uvjeravaju da će predložiti dobrog i kvalitetnoga kandidata, koji će biti sposoban potaknuti promjene - premijer Plenković neće odlučivati o samo još jednom kadrovskom pitanju. Tom će odlukom, naime, Plenković odrediti hoće li i ubuduće podupirati reprodukciju jednog od najlošijih i najkorumpiranijih pravosudnih sustava u Europskoj uniji ili će podržati promjene u pravosuđu, a time i interese hrvatskih građana.  

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.