Prošle godine "Hod za život" u Splitu i Zagrebu pao je na dan izborne šutnje, pa su ga mnogi nazvali i predizbornim "Hodom za život". Na prvom "Hodu", koji su građani drugačijih nazora nazivali i "katoličkim Prideom", pojavilo se ukupno 15.000 ljudi. Ovogodišnje okupljanje po prvi put će organizatori iz nekoliko izrazito konzervativnih i malo poznatih vjerskih udruga, organizirati u tri najveća grada Hrvatske – Zagreb, Split i Rijeka – kako bi se zahtijevalo i promoviralo zabranu pobačaja u našoj zemlji.
Ovaj prosvjed kontroverze su pratile još od prve organizacije 2016., kada se u povorci u Zagrebu, kao jedan od najistaknutijih, pojavio Dario Kordić, bosanskohercegovački političar, koji je u Haagu odslužio 17 godina zbog ratnog zločina iz 1993. nad 116 civila, od kojih je 11 bilo djece. Ove godine, suba 19. svibnja, politička komponenta sad već trostrukog "Hoda za život" je to što se održava usred prikupljanja potpisa za dvije referendumske inicijative koje su pokrenule također krajnje konzervativne organizacije. Novost je i to što se sada organizira i jedan "Protuhod za slobodu".
Unatoč novim licima poput donedavno javnosti potpuno nepoznatih Zvonimira Troskota, Marije Burazer ili Katarine Pavlović, jasno je da je riječ o političkom projektu osoba i organizacija koje su prije nekoliko godina doživjele debakl na parlamentarnim izborima. Referendumske inicijative odnose se na prijedloge da se referendumom odbaci saborski ratificirana Istanbulska konvencija o sprečavanju nasilja u obitelji i ona o proglašavanju nekih elemenata izbornog zakona ustavnim kategorijama.
U prva tri dana, objavili su organizatori, navodnos u uspjeli skupiti 78.000 potpisa. Sve da i uspiju u naumu da prikupe potreban broj, zamolili smo ustavnu stručnjakinju Sanju Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci da nam objasni kolike su im šanse da im prijedlozi, ako prethodno prikupe dovoljno potpisa, odobri Ustavni sud. "Nemam nikakve dileme oko toga da su obje referendumske inicijative neustavne, apsolutno nikakve dileme. I ne slažem se s onima koji su rekli da je to sukladno s Ustavom, jer nije", kazala nam je Barić i krenula prvo od inicijative kojom se ide protiv Istanbulske konvencije.
"Zaključivanje i sklapanje međunarodnih ugovora prema Ustavu je u isključivoj nadležnosti državnih tijela. Drugo, ta konvencija regulira ljudska prava. Ravnopravnost spada u ljudska prava i u kategoriju temeljnih ustavnih vrednota. Ravnopravnost spolova iz članka 3. temeljna je ustavna vrednota. Kad su u pitanju ljudska prava, ne može se referendumom ukidati, odnosno smanjivati postojeća razina ljudskih prava. Zbog ova dva razloga ta je inicijativa neustavna", objasnila je.
Potom je Sanja Barić objasnila i zašto ne dvoji da je neustavna i referendumska inicijativa o izborima. "Upitno je već to da li je uopće potrebno izdvajati izbornu materiju iz izbornog zakona i stavljati je u Ustav. A ako se to već i radi, onda bi to trebalo činiti sveobuhvatno. Ovdje se međutim regulira samo nekoliko elemenata, a ne sveobuhvatno. Čak i ako bismo prihvatili da je to i dobro i moguće, tamo ima nekoliko elemenata koji su ili neprovedivi ili suprotni cilju zbog kojih se navodno uvode", kazala je.
Podsjetila je da se tom inicijativom, između ostalog, traži uvođenje dopisnog i elektroničkog glasanja na izborima, za što je sam ministar uprave javno rekao da Hrvatska trenutno to ne može provesti jer za to nema tehničkih mogućnosti.
"To će kroz neko vrijeme biti moguće, ali ne sad. To i u EU ima samo Estonija jer postoji problem s osiguranjem autentičnosti, da ne bude hakiranja li zlouporaba. Da, mi tome trebamo težiti, ali još nismo u toj poziciji. Prema tome, uvoditi nešto u Ustav, a da ne postoji mogućnost osiguranja autentičnosti, znači da je to ustavnopravno iracionalno, jer ne dovodi do željenog cilja, nego do mogućnosti veće zlouporabe nego sada", kazala je.
Podsjetila je da je racionalnost propisa na svim razinama ustavnopravna kategorija, što znači, ako je nešto iracionalno, automatski je neustavno. Sanja Barić potom je rekla da za predložena tri preferencijalna glasa ne postoji suglasje bi li to građanima uopće koristilo ili ne bi.
"Prvo što to ide nauštrb političkih stranaka, odnosno višestranačke demokracije, a otvoreno je i pitanje bi li se time postigao željeni taj cilj ili bi se postiglo samo to da stranke na svoje liste počnu stavljati stavljaju isključivo poslušnike", rekla je Sanja Barić. Još jedna stvar koju predlaže inicijativa je smanjivanje izbornog praga, za što ne postoje baš nikakve projekcije kakve bi bile posljedice toga, dobre ili štetne.
"Naš izborni sustav jest loš i treba ga mijenjati, ali je upitno da li trebamo ostaviti samo razmjerni ili trebamo uvesti mješoviti izborni sustav, da dijelom bude razmjerni, a dijelom većinski. Da bismo učinili izborni sustav dobrim, treba se napraviti ozbiljna projekcija, posljedice izbornog sustava i sveobuhvatno ga izmijeniti. Ciljati samo tri ili četiri elementa postojećeg sustava, potencijalno može stvoriti još veću opasnost, jer nismo sigurni kakve će to imati posljedice. A jedino što je nesporno jest da će ti rezultati dovesti do koristi onima koji to predlažu, što nije cilj ustavne intervencije."
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Što nisu hodali kad je Komšić ubio majku i fetus. Ovako je fetus bio samo "otežavajuća okolnost" a ne dvostruko ubojstvo.
nemaju pametnijeg posla,budale primitivne