Donald Trump je najavio da će uskoro objaviti svoje planove o daljnjem vojnom angažmanu SAD-a u Afganistanu i nitko ne smatra da će se dogoditi išta drugo, osim da će se rat nastaviti. Neki analitičari čak smatraju da će se SAD po prvi put od Baracka Obame početi više baviti tamošnjim ratom. Ovaj rat traje već 16 godina i CNN podsjeća kako je sve počelo.
Prema UN-u, ovog ljeta broj pobijenih civila, bilo da je riječ o terorističkim napadima ili direktnim ratnim okršajima, veći je nego što je bio tijekom ijednog polugodišta unazad osam godina. "Operacija trajan mir" i nakon desetljeća i pol ne pokazuje da talibani posustaju, čak zauzimaju nove teritorije i afganistanska vlada sada kontrolira samo 63,4 posto teritorija. Isto kao prije točno godinu dana. SAD je invaziju na Afganistan poveo 7. listopada 2001.
U studenom je tamo bilo 1300 američkih vojnika, u kolovozu 2010. čak 100.000, a danas oko 8400. Invazija je uslijedila nakon što je George Bush kao predsjednik optužio talibansku vladu da pruža utočište al Kaidinom vođi Osami bin Ladenu, direktne krivce za terorističke napade po SAD-u od 11. rujna 2001. Talibani su tada ponudili predati bin Ladena na suđenje, ali samo u "treće zemlje", ne u SAD, što je Washington odbio i ubrzo krenuo u zračne i kopnene napade. Kratko potom pridružili su mu se i saveznici, među njima i Hrvatska.
Al Kaidu su brzo izbacili iz Afganistana, talibanska vlada u Kabulu pala je prije kraja godine. No, rat je nastavljen. "Fokus se zatim prebacio s Afganistana na Irak, bila je to glavna strateška pogreška", kazao je za CNN Rodger Shanahan sa Zapadnoazijskog programa Instituta Lowy u Sydneyju. "Ne može se simultano voditi dva rata u dva tako različita okruženja. Možemo reći da je to bila izgubljena prilika." Dok je Obama preuzeo Bijelu kuću 2009., talibani su se regrupirali.
Tada su američki obavještajni službenici otvoreno izjavljivali da je pobuna sve uspješnija. Novi je predsjednik poslao nove trupe, u jednom trenutku 100.000, a do trenutka kad se vojska počela povlačiti, talibani, iako uzdrmani, nisu bili poraženi i uskoro su opet stali jačati. Talibani danas drže veći prostor te zemlje nego što su držali početkom 2002. Od početka rata SAD je na taj rat potrošio 783 milijarde dolara, odnosno više od 1000 milijardi kad se ubroji i razna skrb za veterane tog rata.
Usporedbe radi, u Iraku je SAD potrošio do danas 805 milijardi, u Siriji 12 milijardi, u Pakistanu osam milijardi... U Afganistanu je poginulo oko 2200 američkih vojnika, još tisuće savezničkih vojnika, te 62.000 afganistanskih civila i vojnika. U Afganistanu je danas 42.100 militanata, od čega 35.000 talibana. Ukupan broj žrtava danas je 111.442. Shanahan kaže da je jedan od razloga zašto SAD ne odlazi otamo to što ne želi ostaviti slobodan prostor za teroriste kojima bi ta zemlja u tom slučaju predstavljala utočište.
A održavanjem makar i slabe vlade u Kabulu, talibani i terorističke organizacije ne mogu računati na slobodu djelovanja. Hameed Hakimi iz londonskog Azijskom programa Chatham Housea kaže i ovo: "Vojni zapovjednici u Afganistanu će vam reći i to da ne žele da sve te godine ispadnu uzalud. Od Trumpa su očekivali da će raditi nešto drugačije nego Obama kojega su smatrali da je previše oprezan, da je prespor."
Shanahan upozorava da je uništenje pobune u Afganistanu krajnje teško, jer oni imaju i mnoštvo skrovišta i mogu u svakom trenutku prebjeći u Paksitan i čekati povoljan trenutak na povratak. "To je praktično nemoguć zadatak", kazao je. Trump se, kažu, ne može nadati da će tamo "pobijediti".
U najboljem slučaju mir se može ispregovarati, ali je teško zamisliti da bi SAD, Afganistan ili itko drugi bio u stanju privesti talibane za pregovarački stol. Posebno kad su oni u naletu. Jedina razlika je, dodaju, to što postoji razlika između starih talibana, koji se još sjećaju doba od prije 20 godina kad su bili na vlasti, i mladih. One prve još bi se i moglo privoljeti na sklapanje mira, dok ove druge...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
trebali smo prije 9 godina dobiti posao u Afganistanu. bili smo poprilicno raznolika ekipa, medu nama bio je i jedan rus. Kada je cuo da nam se nudi (izmedu ostalog) i Afganistan covjek je poblijedio kao zid. kada sam ga ... prikaži još!a upitao sto je rekao mi je da nikako ne prihvacam Afganistan a ako i prihvatim da se uvijek brinem da prije mraka budem u bazi. ispostavilo se je da je ranije bio casnik u sssr-u i da je ratovao u Afganistanu.