Jedan od najvažnijih političkih događaja koji se tiče EU i koji se ovih dana održavao u Zagrebu (riječ je o kongresu Europske pučke stranke, najveće stranačke grupacije u Europskoj uniji), prošao je bez sudjelovanja Srpske napredne stranke na čelu s Aleksandrom Vučićem.
Vučić je rekao da je odustao od dolaska zbog medijske hajke u zemlji domaćina kongresa iako je njegova stranka pridružena članica EPP-a sa svim pravima, pa su tako ipak i njegovi delegati koji su, naravno, stigli, izabrali Donalda Tuska za novog predsjednika EPP-a. EPP se, sad se to najbolje vidjelo, slikovito može opisati kao veliko bratstvo stranki sličnih ideologija, u njihovu slučaju konzervativne, tradicionalne i demokršćanske, što, pak, aludira da su članice definitivno slične.
Tako se lako može zaključiti da su slični i Plenkovićev HDZ i Vučićev SNS i Orbanov Fidesz, ali i Merkelin CDU, jer je svaka stranka morala proći proceduru primanja u savez pučana koji je podrazumijevao analizu statuta svake od njih. Kako su sve dobile zaključak da su im programi "u skladu s europskim vrijednostima", ispada da nema velike razlike između Plenkovićeva HDZ-a i Vučićeva SNS-a.
No Srbija, unatoč tome što joj je na vlasti stranka koja pripada obitelji pučana, ipak mora još najmanje (što je itekako optimistično) pet godina čekati kako bi pristupila Europskoj uniji. Srbija ipak dobro kotira kod najutjecajnijih zemalja u EU - Francuskoj i Njemačkoj. Štoviše, nedavno ju je Ivo Vajgl, bivši slovenski europarlamentarac i bivši ministar vanjskih poslova Slovenije, opisao "štićenicom EPP-a".
To je argumentirao time što je Francuska na čelu s Macronom blokirala pregovore Sjeverne Makedonije i Albanije s EU (time se definitivno išlo na ruku Srbiji), ali i time što EPP mirno gleda na agresivnu beogradsku retoriku koja podržava separatizam u BiH.
Vučić je na neki čudan način postao miljenik pučana.
"Iako su pregovori za ulazak stali, Srbija ima posebnu ulogu u EU i nije nimalo beznačajna. EU će se boriti i popuštati Srbiji najviše zbog toga da je odmakne od Rusije. Ali, pitanje je kako će Srbija odigrati. Za sada sjedi na dva stolca", govori nam sugovornik iz vrha HDZ-a koji je neko vrijeme direktno surađivao s Aleksandrom Vučićem.
A igra na dva stolca Srbiji zaista dobro ide. Tako je Srbija u isto vrijeme dok čeka da uđe u Europsku uniju, u Moskvi potpisala sporazum o suradnji s Euroazijskom ekonomskom unijom, Putinovim odgovorom na Europsku uniju. Upravo smo zbog toga i kontaktirali sugovornike koji su bliski ruskoj diplomaciji kako bi objasnili položaj Srbije u očima dugovječnog im predsjednika Vladimira Putina no nitko nije bio raspložen za takav razgovor.
Tek su poručili da "Vučićev dolazak ili nedolazak na EPP kongres u Zagreb nikako ne utječe na Rusiju i njen odnos prema Srbiji, ali i Hrvatskoj".
EU, pak, sigurno na to ne gleda blagonaklono, iako su, reći će naši sugovornici koji su dobro upoznati s odnosima snaga u EPP-u, Aleksandra Vučića stvorili upravo EPP-ovci, odnosno Njemačka uz podršku Amerike. Naime, Nijemci, a samim tim i europski pučani jer, u glavu rečeno, Nijemci vladaju tom grupacijom, nisu bili zadovoljni kako je Boris Tadić, tada na vlasti, rješavao pitanje Kosova pa tako nije ispunio očekivanja Amerike i Njemačke.
Zbog toga su, kako govore naši sugovornici, Nijemci i Amerikanci odlučili spremiti svog igrača za tu utakmicu, Aleksandra Vučića. U to vrijeme na čelu Slobodne narodne stranke bio je Tomislav Nikolić, ali vrlo brzo na vrh je zasjeo upravo Vučić. Koja je, stoga, njegova uloga, nameće se kao logično pitanje.
"Vučić igra na sve strane, baš kao što to Srbija oduvijek radi. Iako se njemu do sada gledalo kroz prste autoritativno vladanje i manjak sloboda u zemlji, pitanje je što će dalje biti jer Vučić ne ispunjava zadaću zbog koje je postavljen, ne rješava pitanje Kosova. Europa i SAD žele da se ta priča zatvori pa je vrlo vjerojatno da će doživjeti sudbinu Borisa Tadića", govori nam sugovornik koji je nekad surađivao s srbijanskim premijerom.
Stoga je, kaže, uvjeren da Vučić nije miljenik EPP-a, nego da im je, naprosto, trebao. S druge strane Nijemci, objašnjava, nisu kada se počelo s pregovorima između EU i Srbije, htjeli da se Vučić prikloni Konzervativcima u Europskom parlamentu jer je njima vladao London, nego su htjeli da uđe u EPP. Tu su, naime, bili prisutni strahovi koji ih vraćaju u stoljeće prije, kada je Srbija prvo bila povezana s Berlinom i Rusijom, da bi se potom pod kraljem Aleksandrom Karađorđevićem priklonila Londonu, ali uvijek naravno i Rusiji.
Vučić, dakle, definitivno dobro kotira unutar EPP-a jer je njihov produkt pa ni ne čudi da se percipira kao miljenika pučana. Ali zbog toga ne treba isključivati da hrvatski premijer Andrej Plenković također nije miljenik najveće grupacije stranaka unutar Europskog parlamenta. No, valja naglasiti da su u pitanju drugačije relacije jer se Srbija nalazi u sasvim drugom položaju od Hrvatske koja je već šest godina članica EU.
"Plenkovića cijene i uvažavaju i sasvim je u drugom položaju od Vučića. To uopće nije za usporedbu", kaže naš sugovornik.
Maksim Samorukov analitičar jednog od najutjecajnih svjetskih think tankova, američkog think tanka Carnegie, odnosno njihovu podružnicu u Moskvi, pokušao je za Express odgovoriti želi li Rusija pokvariti planove Zapada da cijela regija postane dio zapadnih integracija. Samorukov kaže da Rusija definitivno razumije da je Balkan većim dijelom Zapadni, Crna Gora je već članica NATO-a, Makedonija će to uskoro postati. Srbija će, pak, usko surađivati s NATO-om, ali ne i službeno.
"U stvarnosti su NATO i Srbija suradnici, trenutno na najvećem mogućem stupnju do sada. Vučić je čest gost u Kremlju, ali to ništa ne znači. On to radi radi skupljanja političkih poena kod kuće. Jer, da bi u Srbiji dokazao da si domoljub, trebaš doći u Kremlj, a to Vučić zna. Stoga je Rusiji sada važna Bosna i Hercegovina. Rusija je sretna sve dok je u BiH status quo, odnosno sve dok je stanje nepromijenjeno. Ako bi u BiH došlo do napretka i stabilizacije, onda bi Rusija izgubila utjecaj. Ona podržava paraliziranu Bosnu. Isto tako Rusiji odgovara sukob Srbija-Kosovo jer kada taj sukob jednog dana bude riješen, Beograd neće više trebati Rusiju da stavi veto u UN-u. Što se tiče Crne Gore, ona je izgubljen slučaj. Dakle, da rezimiram, Rusija zna da je Balkan većinom Zapadni, orijentirani smo sada prema Kini, postsovjetskim republikama i Bliskom istoku. No, želimo i suradnju s Europskom Unijom", rekao je Samorukov potkrijepivši mišljenje naših hrvatskih sugovornika koji kažu da Rusija blokira rješavanje pitanja s Kosovom jer njoj odgovara nerješavanje problema.
Tako Beograd udaljava od Zapada i EU. No, Vučić još dugo neće moći sjediti na dva stolca te će morati odlučiti za koju ligu igra. U svakom slučaju, nekome od njih će se zamjeriti.
