Ruski vojni proračun pao je prošle godine i to gotovo za petinu, po prvi put u skoro dva desetljeća, javlja Reuters. Analitičari pretpostavljaju da će stezanje remena utjecati i na buduće ruske vojne aktivnosti. Već godinama se hvale svojom vojskom i nižu uspjehe, od Ukrajine do Sirije. Analiza Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) pokazuje da je, na globalnoj razini, ulaganje u vojsku poraslo, ali rusko je palo gotovo 20% na 66,3 milijarde dolara.
Prvi je to zabilježeni pad još 1998. godine i ekonomske krize toliko duboke da Rusija nije mogla plaćati svoje domaće kredite. Iduće godine je Vladimir Putin preuzeo vlast u državi.
Na temelju planova proračuna do 2020. godine, stariji analitičar u SIPRI-ju Siemon Wezeman, očekuje da će izdvajanja za vojsku ostati jednaka ili čak blago pasti. "Očito će imati izravni utjecaj na nabavku i operacije. To je najlakše za srezati", kazao je Wezeman za Reuters.
Rusija je tako pala na četvrto mjesto u svijetu prema potrošnji na oružje nakon što ih je pretekla Saudijska Arabija.
"Rusija definitivno ima osjećaj da i dalje moraju pokazivati da su velika sila, a to rade operacijama u Siriji ili mornaričkim vježbama u Atlantiku", uvjeren je Wezeman.
Financije ruske države su i dalje na klimavim nogama nakon dvije godine teške krize pod utjecajem zapadnih sankcija i pada cijene nafte.
Vladimir Putin najavio je da će Rusija smanjiti proračun na manje od 3% bruto domaćeg proizvoda. SAD ostaje daleko najveći vojni potrošač i za obranu izdvajaju više nego idućih sedam država na popisu.
