Ruža Tomašić je političarka tvrdih stavova, definitivna desnica i Europa za kakvu se ona zalaže, konzervativna je Europa kakvu sanja rastuća desnica u Europskom parlamentu. No, Hrvatska se sa svojim europarlamentarnim zastupnicima pokazala kao zanimljiva zemlja po tome što je dosadašnjih 11 zastupnika iz naše zemlje pokazalo izrazito visoku razinu suradnje na pitanjima od nacionalne važnosti.
Pa bila to riječ o SDP-u, HDZ-u, Škrlecu ili Ruži Tomašić koja novi mandat lovi s liste Suverenista, a kao članica HKS-a. Nju se u Europskom parlamentu upamtilo po podršci krajnje desnim i konzervativnim inicijativama zastupnika iz drugih članica EU-a, ali i po velikom angažmanu na obrani interesa i razvoja primjerice ribarstva u Hrvatskoj.
Na čemu bi Republika Hrvatska najviše trebala poraditi kako bi sustigla prosjek EU-a u pogledu gospodarskog razvoja, standarda, razine vladavine prava i demokracije?
Borbi protiv korupcije i klijentelizma. Ako se one najbolje ograničava, a poslušne nagrađuje, ako su natječaji namješteni, ako su država, županije, gradovi, općine, javne ustanove i tvrtke glavni neplatiše na tržištu, ako i najjednostavniji sudski spor traje godinama, teško možemo i sanjati približavanje razvijenim državama. EU fondovi, sve je to lijepo, ali nama su temelji truli i moramo ih što prije popraviti da nam se kuća ne sruši.
Na koji način bi Hrvatska u okviru EU-a mogla ili i trebala rješavati problem iseljavanja stanovništva koji sve više dovodi do depopulizacije dijelova naše zemlje? Razvojnim fondovima ili nekako drugačije?
Treba se boriti za to da imamo pravo na još više sredstava iz fondova, ali ne iskorištavamo u potpunosti ni ovo što sad dobivamo zato što nam je javna uprava, blago rečeno, problematična. Glomazna, spora, bez pravog vodstva i sa sve manje kompetentnih ljudi, a sve više zaposlenih preko politike. Najvažnije je eliminirati sustavnu nepravdu. Ljudi vide da se nagrađuje podobne, one koji ne misle glavom, i da politika vlada svime. I boje se da ne to više ne da promijeniti.
EU je već godinama svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena na razini znanosti, politike i tehnoloških rješenja. Postavlja li se Hrvatska u odnosu na politike EU-a oko klimatskih promjena dovoljno aktivno? Što bi eventualno trebala mijenjati, posebno s obzirom na vrlo mračne prognoze s klimom upravo kod nas?
Naš je utjecaj na klimatske promjene malen jer mi smo mala zemlja i nismo toliko industrijalizirani. No to ne znači da ne trebamo sudjelovati u toj raspravi i nuditi svoja rješenja. Mislim da možemo jako iskoristiti sve ovo što je napravio Mate Rimac i pozicionirati se kao država koja podupire i privlači takve inovatore.
Očekujete li daljnji rast, stagnaciju ili pad desnih i konzervativnih političkih stranaka na razini EU-a na ovim izborima i što bi po Hrvatsku i susjedne zemlje, mislim prvenstveno na države nastale na području bivše Jugoslavije, značio trijumf tih stranaka?
Očekujem rast konzervativne opcije i u tome ne vidim nikakvu prijetnju miru i stabilnosti, nego povratak vrijednostima koje su Europu učinile kolijevkom naše civilizacije i demokracije. Nakon raspada Jugoslavije svatko je dobio svoju kuću, granice se znaju, i najviše nam problema mogu stvoriti ovi što su za ukidanje granica, a ne konzervativci koji vole svoje i poštuju tuđe.
Jesu li sadašnje vlasti u Hrvatskoj sposobne kvalitetno iznijeti skoro predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom? Posebno u ovako kritičnim trenucima i na EU i na svjetskoj razini.
Bit će izazovno jer je trenutak takav. Tko zna kad će Komisija biti izabrana, tko će u njoj sjediti i kakva će biti većina u Europskom parlamentu. Važno je da to predsjedanje iskoristimo za neke teme koje su nama kao državi važne i da ne budemo samo promotori tuđih interesa.
