Samo s tim, oni mogu sebi ispregovarati bolje pozicije za kupnju ruskog plina. Rusi su inače protiv terminala, koliko god to govorili u rukavicama. Oko tog pitanja su se direktno sukobili američki veleposlanik Robert Kohorst i ruski Anvar Azimov. Obojica su objavili svoje autorske tekstove u Večernjem listu tijekom prosinca, što jasno govori kako su u igri oko LNG-a ulozi veći nego što se na prvu može činiti.
"LNG projekt na Krku predstavljat će veliku pobjedu za Hrvatsku, regiju i Europu. Hrvatska je članica EU i, u skladu s time, EU pruža značajnu financijsku potporu ovom projektu. SAD će nastaviti pružati podršku projektu putem angažmana na visokoj razini, uz savjete i pomoć. Svjedočili smo ruskim prekidima opskrbe energentima u Europi, uključujući i prekid u opskrbi plinom 2009. godine, koji je utjecao na BiH, Bugarsku, Srbiju i Ukrajinu. Ovaj prekid u opskrbi plaćen je životima i nanio je štetu europskim gospodarstvima. Pogrešno je vjerovati riječima predsjednika Putina da Rusija neće koristiti opskrbu plinom kao političko sredstvo jer je Europa mnogo puta svjedočila ruskom nepoštovanju svojih obaveza", napisao je Kohorst prije Božića.
Azimov mu nije ostao dužan te je poručio da Rusija nikad nije obustavljala plin, osim kad su ih Ukrajinci potkradali.
"Nama je očigledno da Washington ni od čega ne preza da bi istisnuo ruski plin s europskog tržišta i natjerao Europljane da grade LNG terminale kako bi im pružio svoj skuplji ukapljeni plin. Kad bi američki plin bio konkurentan, SAD ne bi trebao raditi toliko aktivan politički pritisak u svrhu podrške ovih projekata. Nama je jasno da je gradnja LNG terminala na otoku Krku također djelo te taktike. Očigledno je i to što sam SAD nije spreman u njega uložiti ni centa. Mi se nećemo miješati u vaše suverene odluke, mi nismo Amerikanci. Međutim, vama treba biti jasno da će se zamjena ruskog plina mnogo skupljim američkim LNG-om iskazati na kupovnoj cijeni goriva te posljedično dovesti do povećanja krajnje cijene vaših roba i usluga", poručio je Azimov Hrvatima dva dana nakon Božića.
Dosad se pokazalo da američke kompanije u Europi ili njihovi saveznici zaista nisu spremni ništa uložiti. Nitko se nije javio za zakup. Ali također nije baš ni istina da se Rusija neće u ništa miješati. Zemljište na Krku već je kupila tvrtka Gasfin iz Luksemburga, koju upućeni povezuju s Rusijom iako oni to opovrgavaju. Pojavljivali su se i drugi investitori koji su išli za tim da bi pomogli gradnju, a u biti se nije radilo o realnim investitorima.
Hrvatska se zato i odlučila na plutajući terminal te već zakupila od Norvežana brod koji služi kao terminal i donijela posebni zakon kojim može izvlastiti zemljište potrebno za infrastrukturu. Sve kako bi zaobišla Gasfin koji je kupio propale pogone Dine i koji sad tvrdi da su spremni sudjelovati u gradnji. Ali pokazalo se da nema dovoljno zakupaca, osim ako se ne sklopi pakt s Mađarskom, koji je više nego izgledan.
"Ne, nema dogovora s mađarskom stranom da oni postanu većinski vlasnik Ine", ustvrdio je ministar na naše pitanje je li ministar Ćorić u kontekstu dogovora oko čitavog paketa s Mađarima.
Ipak, on je javno poručio da zadnjih pet, šest godina, kad se slučaj politizirao, nisu donijele ništa dobro Ini. Branio je i odluku da rafinerija u Sisku prestane s preradom nafte, uvjeravajući da će oni uložiti u Rijeku, iako zna da za to konačna odluka još nije donesena.
Uz partnerstvo u LNG-u, gradnju dvosmjernog plinovoda prema Mađarskoj, dogovore oko Petrokemije, upućeni ipak smatraju da se Hrvatska dogovorila s Mađarskom. Ćorić je pak najavio da Vlada još želi otkupiti Inu, ali nije objasnio ni kako ni kad. S druge strane, na pitanje hoće li pristati na mađarsko većinsko preuzimanje Ine, rekao je da će to zavisiti od poslovnog plana.
Uz sve to, ministar je odlučio ne primiti ni radnike rafinerije Sisak koji su u srijedu prosvjedovali protiv zatvaranja.
"Samo želimo da nas netko u Vladi primi i da im pokažemo podatke po kojima rafinerija pozitivno posluje te da se radi o mađarskoj manipulaciji sa zatvaranjem. Dokumente smo poslali, ali nitko nam nije odgovorio. MOL želi ugasiti rafineriju samo kako bi naftu odvozio u Mađarsku, a neće modernizirati ni Rijeku", rekao je predstavnik radnika Predrag Sekulić i dodao kako je već pisano zamolio ministra da provjeri brojke do kojih su oni došli.
Ćorić je odbio primiti radnike rekavši da je Sekulić sve ispolitizirao i da on vjeruje u poslovne odluke uprave Ine u kojoj sjede stručnjaci. Kako se Sekulić u međuvremenu pridružio Mostu, Ćorić je vjerojatno ciljao na tu činjenicu.
I to je važan signal. Tomislav Ćorić ne bi povlačio takve poteze bez odobrenja premijera Plenkovića. HDZ i Plenković su prije dvije godine u Sisku obećavali da ne daju rafineriju i da neće dopustiti zatvaranje. U upravi Ine su s hrvatske strane bili isti ljudi kao i danas.
