Još je jedva dvadesetak dana ostalo do trenutka kad će demokrati dobiti većinu u Zastupničkom domu američkog Kongresa. Iako se trudi ostaviti dojam da ga se to ne tiče previše, Donald Trump ima mnogo razloga za brigu. Upravo bi iz tog doma mogla krenuti procedura za njegov opoziv.
Ovih dana ugledni Foreign Policy posvetio je Trumpu pravi veliki istraživački tekst koji se bavi njegovim poslovima s Rusima, a koji datiraju još s početka ovog stoljeća. Tekst je otkrio da su Trumpovi poslovi bili duboko povezani s ruskim kapitalom, a sadržaj, iako pisan po istinitim događajima, više podsjeća na krimić Johna Grishama.
Priča počinje u jesen 1992. Nakon što je sklopio ugovor s američkim bankama kako bi otplatio gotovo milijardu dolara osobnog duga, Donald Trump je u Atlantic Cityju priredio veliku svečanost da objavi svoj veliki povratak. Gosti zabave dobili su štapove s maskom Trumpovog lica da bi se mogli pred fotoaparatima prerušiti u poznatog mogula za nekretnine. Dok se glazbena tema iz filma Rocky orila dvoranom, jedan je uzvanik viknuo: "Zaplješćimo kralju!". A Trump, noseći crvene boksačke rukavice i ogrtač, probio se kroz papirnati zaslon. Jedan od njegovih rukovoditelja kasina je najavio da se njegov šef vratio kao "pobjednik", prisjeća seTrumpov biograf Michael D'Antonio.
Ali to je uglavnom bila gluma, rekao je D'Antonio za Foreign Policy. Zapravo, Trump je bio gotovo sve osim stvoren za investitora u nekretnine. Tako su mislili mnogi, a najviše bankarski sektor koji više s njim nije htio imati posla. Početkom 1990-ih on je, nizom nepromišljenih odluka spiskao dio bogatstva koje je stvorio njegov otac Fred.
Dvije njegove tvrtke objavile su stečaj - Trump Taj Mahal Casino u Atlantic Cityju i hotel Plaza u New Yorku, a i Trump Shuttle - njegova aviokompanija, prestala je poslovati 1992. godine. Trumpove kompanije zatražile su stečaj još dva puta. A kad dužnici stalno traže stečaj da bi se zaštitili od vjerovnika, oni postaju nepoželjni velikim kreditorima. Upravo je na takvom zlu glasu bila Trumpova tvrtka i reputacija.
"Uzeo je dulju pauzu. Skoro 10 godina da zaliže rane i da se oporavi", rekao je D'Antonio. A onda je 2003. godine bio u tako očajnoj financijskoj situaciji da je okupio braću i sestre i natjerao ih da, nakon smrti oca Freda žurno prodaju svu njegovu imovinu, protivno želji pokojnika. O tome je pisao New York Times u tekstu koji se bavio financijskom situacijom obitelji Trump u listopadu te godine. Ali njegovi su poslovi i dalje propadali. Trump Hotels i Casino Resort također su podnijeli zahtjev za stečaj 2004. i to zbog duga od 1,8 milijardi dolara.
Unatoč svemu, Trump se na kraju vratio, a prema nekoliko izvora koji su imali uvid u njegovo poslovanje, veliku ulogu u oporavku odigrao je opet strani novac. I to onaj iz Rusije. U njegove poslove počeli su ulagati oligarsi iz država bivšeg SSSR-a. Ovaj zaključak podupire sve veći broj dokaza koje su prikupile novinske organizacije, kao i ono što je navodno istraživao i Rober Mueller, dugogodišnji bivši direktor FBI-a i državni istražitelj za južni okrug New Yorka.
Trumpov bivši arhitekt, Alan Lapidus, ponovio je to u intervjuu za Foreign Policy u prosincu 2018. Lapidus koji je godinama radio za Trumpa, rekao je na temelju onoga što je znao iz poslovanja Trumpove tvrtke, da nakon njegovih bivših financijskih problema, “nije imao nikoga tko bi mu u SAD-u posudio ijedan dolar. Sve je dolazilo iz Rusije. Njegova suradnja s Rusijom bila je mnogo dublja nego što je priznao."
Novac iz inozemstva dolazio je u početku u obliku partnerstva u nekretninskom biznisu i kupnjom brojnih Trumpovih stanova, govori jedan njegov bivši poslovni partner koji je bio svjedok tih transakcija i koji se u međuvremenu s njim razišao.
"Rekao je:"A što bih drugo mogao učiniti? Uvjerit ću ljude da kupuju moj proizvod'. Jedini ljudi koji su to htjeli kupiti bili su Rusi, i to uglavnom ljudi bez ukusa, apsurdni razmetljivci koji žele zlatni zahod. To nećeš moći prodati ljudima s pedigreom iz Greenwicha u Connecticutu."
Sva ta njegova povijest pomaže da se neki od novijih događaja stave u kontekst. Jer u početku je doista izgledalo čudno da su ljudi iz njegovog najužeg kruga, uključujući i sina, kćer i zeta, tijekom predsjedničke kampanje, kontaktirali barem 14 Rusa, kako su tvrdile informacije iz federalne istrage. No, čini se da su barem neki od tih susreta proizašli upravo iz poslovnih kontakata koje je Trump razvijao tijekom dva desetljeća u biznisu.
Prema Trumpovom nekadašnjem partneru u nekretninskim poslovima, kao i drugim izvorima koji poznaju poslovanje Trumpove tvrtke iznutra, njegov poslovni procvat počeo je početkom 2000-ih i suradnjom s 'Bayrock' grupom, koja je iznajmila dva kata za svoje urede u Trumpovom tornju. 'Bayrockom' su upravljala dva investitora koji su mogli promijeniti Trumpovu sudbinu. Bili su to Tevfik Arif, bivši sovjetski dužnosnik rođen u Kazahstanu, koji se oslanjao na naizgled beskrajne izvore novca iz bivše sovjetske republike i Felix Sater, biznismen rođen u Rusiji, koji je 1990-ih priznao krivnju za veliku prijevaru s vrijednosnim papirima u koju je bila uključena i ruska mafija.
Uz pomoć 'Bayrocka' Trump je počeo svoju sveobuhvatnu transformaciju od građevinskog poduzetnika do brendiranja svog imena od čije je prodaje počeo uzimati tantijeme.
"Umjesto velikih banaka, 'Bayrock' je pomogao da se Trump vrati u nekretnine opskrbljujući ga dioničkim udjelom koji mu je bio potreban kako bi privukao banke za velike projekte", izjavio je bivši Bayrockov djelatnik. Najveći od tih projekata bio je Trump SoHo, problematična višestambena zgrada i hotel od 46 katova, koji je bio meta tužbi otkad je otvoren 2010. godine, a navodno ga istražuje Mueller zbog toga što je dijelom financiran ruskim novcem. Taj ugovor s Bayrockom je Trumpu priskrbio 18 posto kapitala samo jer je licencirao svoje ime. Osim Bayrocka, drugi partner bila mu je obitelj Sapir iz bivše sovjetske republike Gruzije.
Do trenutka kad se kandidirao za predsjednika, Trump je bio upleten u tajanstveni prekomorski priliv kapitala za koji mnogi istražitelji vjeruju da je mogao uključiti i 'perače novca' iz Rusije i bivših sovjetskih republika koji su u 15-ak godina otkupili na desetke njegovih stanova. A Felix Sater je baš usred predsjedničke kampanje, sredinom 2016. dao Trumpovom osobnom odvjetniku Michaelu Cohenu da odrađuje neki posao u Moskvi. To je otkrila i Muellerova istraga.
Zbog toga se sa istraga proširila i na Trumpovu tvrtku i poslove, a ne samo na predsjedničku kampanju, jer se samo tako mogu pohvatati svi konci njegovih veza s Rusima. A oni su, prema onom što je otkrio Foreign Policy, iznimno duboki.
Sve to posebno zanima demokrate koji će od siječnja 2019. imati većinu u Zastupničkom domu Kongresa i koji će tako preuzeti ključne uloge u raznim odborima. Prema riječima dvojice demokratskih djelatnika uključenih u istraživanje Trumpa, demokrati iz Senata surađivat će s kolegama iz Zastupničkog doma jer oni mogu izdati sudski nalog za istraživanje predsjednikovih poslovnih pothvata. A upravo bi tad u središte pažnje došli njegovi odnosi s 'Bayrockom', kao i drugi izvori financiranja njegovih biznisa.
Kažu da će još jedan od primarnih ciljeva biti istraživanje Trumpovih kupovina raznih nekretnina za gotovinu, a riječ je uglavnom o golf-terenima, kako bi se utvrdilo jesu li neke od tih investicija možda uključivale i pranje novca.
"Naš interes je da rasvijetlimo u kojoj mjeri se strani novac slijevao u Trumpovu tvrtku tijekom godina i hoće li to kompromitirati predsjednika", kaže jedan dužnosnik s Capitol Hilla. Dodao je kako to ne bi bio problem ako je Trump slijedio običaj da svoje poslovno carstvo, u trenutku pobjede na izborima, prenese na druge osobe kao što su to obično činili i njegovi prethodnici.
Ali Mueller svakako mora ispitati jesu li ti odnosi učinili Trumpa ovisnim o Rusima i je li dolazak ruskih poslovnih ljudi nastavak tradicionalne politike Kremlja da na taj način razvija obavještajnu mrežu.
"Ruski napori da se nekoga regrutira i učinkovito prisili na suradnju obično se odvija na način da ga se financijski ili seksualno ucijeni", rekao je David Kris, bivši pomoćnik državnog odvjetnika zadužen za Pravosudni odjel u Nacionalnoj sigurnosnoj službi.
"Ili nekim drugim načinom da nad osobom zadobiju moć. Ili će ga potaknuti da dobrovoljno surađuje ili će ići na ucjenu. A postoji i duga povijest takve vrste aktivnosti u kontekstu predsjedničkih izbora", kaže Kris misleći na sovjetske napore da financijski pomognu Huberta Humphreya na izborima 1968.
Doduše, Trump i nije previše lojalan čovjek prema onima koji su mu pomagali u prošlosti, a to je nedavno osjetio i njegov odvjetnik Michael Cohen koji je osuđen na 36 mjeseci zatvora. Na optužbe za poslovne veze s Rusima, Trump odgovara da mu je, kao biznismenu najvažniji novac i zarada. Ako kupac plati više, tim bolje. Kao što je rekao u predsjedničkoj kampanji 2015.:"Obožavam Saudijsku Arabiju! Od mene kupuju stanove. Potroše 40-50 milijuna dolara. Zar ih ne bi trebao voljeti?"
"Nisam Trumpov obožavatelj, ali to što se poslovno okrenuo Moskvi je uobičajeno u njegovoj branši koja traži kupce na svim stranama svijeta. Većina takvih pregovora na kraju propada", kaže Ross i dodaje:
“Ovo nije tako ozbiljno pitanje kao što vi zamišljate. Vi u medijima nemate pojma kako funkcionira biznis s nekretninama i da su to vrlo neozbiljne stvari. Trump se ne razlikuje mnogo od drugih njujorških građevinskih investitora koji trguju nekretninama. Svi oni su uglavnom antipatični lažljivci koji varaju ljude i kojima se ne smije vjerovati. Sve to u ovom biznisu nije ništa neobično."
Trump-'Bayrock' poslovno partnerstvo započelo je nakon što je Trump početkom 2004. pokrenuo svoju televizijsku emisiju "The Apprentice". U emisiji su sudjelovali mladi ljudi koji su se natjecali za radno mjesto promotora neke od Trumpovih nekretnina.
Njegova je slava eskalirala u cijelom svijetu, a 'Bayrock' je to pretvorio u marketinško bogatstvo. Stručnjaci za nekretnine u New Yorku, koji su poznavali Trumpovu karijeru, tvrde da je 'Bayrock' bio ključan most do uspjeha.
Uglavnom, 'Bayrock' je prodao mogulu ideju o pokretanju lanca hotela i stambenih zgrada s brendom Trump, a za ime su mu bili spremni dati dionički udjel od 10 posto. Bivši Trumpov partner kaže:"Bayrock mu je bio odani vojnik koji mu je donosio ugovore."
Kako je otkriveno, Trump je imao tako udjele u oko 500 korporacija, zaklada, društava s ograničenom odgovornošću i drugih tvrtki zbog 'Trump Marksa'. A one su bile rasprostranjene po cijelom svijetu, od Bakua u Azerbajdžanu, do Dubaija, Katara i Toronta. Bivši magnat nekretnina postao je uglavnom sakupljač naknada za brend.
'Bayrockov' novac dolazio je ponekad i iz izvora izvan Rusije i bivših sovjetskih republika, pa tako i od čudne islandske banke FL Group. No ti su putevi često opet vodili natrag u Rusiju. Građevinski poduzetnik Jody Kriss, kojeg je Sater angažirao da mu pomogne u upravljanju 'Bayrockom', rekao je 2017. godine Timothyju O'Brienu iz Bloomberga što se dogodilo nakon što su ga kontaktirali konkurenti FL Groupe, jer su željeli investirati u 'Bayrockove' biznise. Kada je Kriss to prenio Sateru i Arifu, rekli su mu da je novac iz islandske banke "uglavnom ruski" - i za ugovore s Trumpom mora uzeti samo FL-ova sredstva, jer je FL bio "blizak Putinu".
U 2007. godini FL Group je uložio 50 milijuna dolara u nekoliko 'Bayrockovih' projekata povezanih s Trumpom, uključujući onaj u Whitestoneu, Queensu i Trump SoHo na Manhattanu. Grupa FL ugasila se 2014. godine.
Kriss je rekao Bloombergovom novinaru O'Brienu da je otišao iz 'Bayrocka' jer je bio siguran da je tvrtka samo paravan za pranje novca.
Odakle je dolazio ostatak 'Bayrockovih' prihoda ostaje nejasno. Nešto su prihodovali od Arifovog biznisa s kromom u Kazahstanu, što se saznalo nakon što je Kriss podnio tužbu protiv 'Bayrocka'. Jedna mala razvojna tvrtka u Trump Toweru uspjela je nekako uvijek pronaći izvor novaca kad god bi 'Bayrock' ostao 'na suhom'.
"To se događalo mjesec za mjesecom, dvije godine", navodi se u Krissovoj tužbi. 'Bayrockovi' vlasnici Sater i Arif "na čarobni su način uvijek dolazili nekako do novca koji je bio dovoljno velik da tvrtka nastavi s poslovanjem." Glasnogovornica 'Bayrocka', Angela Pruitt, izjavila je da iz tvrtke ne žele to komentirati.
Prema istrazi Federalne izborne komisije za 2015. godinu, jedna velika banka koja je i dalje posuđivala novac Trumpovoj tvrtki - u stotinama milijuna dolara - bila je Deutsche Bank, najveća njemačka banka. Oni su bili glavni zajmodavci na jednom od nekoliko Trumpovih novogradnji koje je konačno počeo graditi nakon 90-ih. Bio je to Trump International Hotel i poslovni toranj na 92-kata u Chicagu, koji se otvorio 2008.
Od 2000-ih Deutsche Bank blisko surađuje s ruskim državnim institucijama, a 2015. godine ruske ruke su bile upetljane u toj banci u shemu pranja novca u iznosu od 10.000.000.000 dolara. Deutsche Bank je zbog toga kasnije potpisala nalog o suglasnosti i pristala platiti 630 milijuna dolara novčane kazne.
Demokrati koji će u siječnju preuzeti nadzor nad Zastupničkim domom Kongresa trebali bi istražiti odnos Trumpa i Deutsche Banke te odnose između te banke i Rusije.
"Već dugo postoje utemeljene sumnje da su Trumpove nekretnine služile za pranje novca ruskih oligarha, kriminalaca i režimskih ljudi", tvrde zastupnici u pismu Ministarstvu pravosuđa 13. ožujka. Zastupnik iz Kalifornije, demokrat Adam Schiff iz povjerenstva za obavještajne poslove i bivši savezni tužitelj, izjavio je u nedavnim intervjuima 'New Yorkeru' i u emisiji 'Meet the Press' da planira izdati Deutsche Banci pismeni nalog uz prijetnju kazne da se pojavi na sudu, a sve u sklopu istrage koju provodi njegov odbor.
"Razmotrit ćemo pitanje mogućeg pranja novca od strane Trump Organisation, a Deutsche Bank je očigledno mjesto odakle treba početi", kazao je. Izvješće Reutersa iz 2017. godine, u kojem citiraju javne dokumente, intervjue i korporativne zapise, također je otkrilo da je najmanje 63 Rusa ili ljudi s ruskim adresama kupilo imovinu vrijednu gotovo 100 milijuna dolara, u sedam luksuznih zgrada pod Trumpovim brendom na Floridi.
Troy Gravitt, glasnogovornik Deutsche Bank je izjavio da banka "ozbiljno shvaća svoje zakonske obveze i ostaje predana suradnji s ovlaštenim istragama". Na pitanje je li i Mueller također tražio subpoenu, Gravitt nije htio odgovoriti.
Unatoč tim financijskim vezama s Rusijom, od kojih su neke dobro dokumentirane, Trump i njegovi suradnici neprestano su umanjivali značaj veza s Rusima.
"Nemam ništa s Rusijom - nema posla, nema zajmova, nema ničeg!" tweetao je nekoliko dana prije svoje inauguracije aktualni američki predsjednik. Mjesec dana kasnije, na pitanje je li itko od njegovih savjetnika u kampanji kontaktirao s Rusijom, Trump je odgovorio: "Ne. Nitko za koga ja znam. ... Nemam ništa s Rusijom. Koliko mi je poznato, nijedna osoba s kojom surađujem to nije učinila.”
Tijekom predsjedničke kampanje 2016., čak i dok su Trump i njegovi zagovornici - poput Cohena - tvrdili da nisu imali nikakve veze s Rusima, Cohen je aktivno surađivao sa Saterom na dovršavanju velikog posla s nekretninama u Moskvi, kažu savezni istražitelji. Ali Trump je također tvrdio da jedva poznaje Satera.
"Da je sad sjedi u sobi, doista ne bih znao kako izgleda", svjedočio je Trump u videozapisu s jedne građanske parnice prije dvije godine. "Nisam mu toliko blizak." Na pitanje o Sateru slično je rekao i Associated Pressu 2015. godine:"Felix Sater, čovječe, moram dobro razmisliti tko je on. Nisam mu toliko blizak."
Ipak, ta je izjava neobična u svjetlu činjenice da tih godina - u vrijeme kada je Trumpova karijera djelomično oživjela upravo zahvaljujući Saterovom Bayrocku - Trumpova tvrtka nije bila tako velika i Sater je bio jedan od rijetkih koji su s njom blisko surađivali.
"Ljudi ne shvaćaju koliko je Trump Organisation bila mala. Zaista sam se iznenadio koliko je malo ljudi tamo radilo. Možda 15-20 njih", rekao je Blair, Trumpov biograf koji je navraćao u Trumpov ured barem desetak puta i to baš od kasnih 80-ih do sredine 90-ih.
U intervjuu za ABC News iz 2016. godine, Trump je ipak priznao mogućnost da je jednom sklopio neki posao s Rusima.
"Glavna stvar koju sam učinio s Rusijom je da sam kupio kuću u Palm Beachu u stečaju. Kupio sam ju za oko 40 milijuna dolara. Prodao sam za 100 milijuna dolara Rusu”, rekao je Trump.
Tu prodaju u Palm Beachu s imanjem od šest jutara terena ruskom milijarderu Dmitriju Ribolovljevu navodno također provjerava Mueller i njegova ekipa. U to vrijeme, Trump je tvrdio da je u samo četiri godine zaradio tako veliki novac i postigao takvu cijenu zato jer je temeljito renovirao kuću. Međutim, razlika u cijeni je ipak prevelika, naročito ako se zna da ju je Ribolovljevu prodao 2008. godine kad su cijene nekretnina padale zbog svjetske financijske krize. Stoga je demokratski odbor za financije Senata i senator Ron Wyden, imao razloga zatražiti istragu i o toj transakciji.
Čak su i Trumpovi sinovi, Donald Jr. i Eric, priznali da su Rusi mnogo puta 'podmirivali potrebe' Trumpove tvrtke za kapitalom.
U rujnu 2008., na konferenciji "Povezivanje Sjedinjenih Država i tržišta u nastajanju" u New Yorku, predsjednikov najstariji sin, Donald Jr., izjavio je:
"Kad govorimo o najskupljim proizvodima i priljevu novca u Sjedinjene Države, Rusi imaju neproporcionalno velik udjel u našoj imovini. Recimo, u Dubaiju, i svakako u našem projektu Tower SoHo, i posvuda u New Yorku. Vidimo da se mnogo novca slijeva iz Rusije.”
Godine 2014. njegov mlađi brat Eric - koji je također bio izvršni direktor u Trump Organisation, rekao je poznatom sportskom novinaru Jamesu Dodsonu, nakon što ga je on pitao gdje tvrtka dobiva novac za otkup tolikih golf igrališta: “Pa, ne oslanjamo se na američke banke. Imamo sva potrebna sredstva iz Rusije.” Na ovu svoju izjavu, nakon što je počela Muellerova istraga, Eric Trump je odbio dati komentar.
Ostaje nejasno je li Trump kompromitiran ili ucijenjen od strane ruske vlade. Također nije jasno jesu li poslovni ljudi poput Satera preuveličavali svoje odnose s Putinom, te kakva je uloga ruskog predsjednika mogla biti u bilo kojem od tih poslovnih kontakata s Trumpom. U studenome 2015. Sater je obećao Cohenu u e-poruci da bi mogao dobiti "cijelu Putinovu momčad da uđe u kupovinu" u Moskvi, što bi podiglo ugled Trumpovim poslovnim vještinama, pa bi mu i pomoglo u izbornoj utrci.
"Naš dečko mogao bi postati predsjednik SAD-a, i mi to možemo konstruirati", napisao je Sater. "Ja ću zainteresirati Putina za ovaj program, a mi ćemo na izborima dobiti Donalda."
Ali očigledno se ti poslovi nisu dogodili. Na temelju dosadašnjih dokaza, nije bilo ni sastanka s Putinom.
Ipak, Lapidus, Trumpov bivši dugogodišnji projektant, rekao je da je bio zbunjen kad je Trump, najprije kao kandidat, a zatim kao predsjednik, nastavio prosvjedovati da ne zna ništa o Rusiji i da tamo nije pokušavao sklapati poslove. Lapidus je rekao da ga je sam Trump poslao u Moskvu 1997. godine, kako bi pogledao nekretninu - hotel Moskva - tik uz zidine Kremlja - jer je razmišljao da ga kupi.
Taj je dogovor propao, baš kao i onaj iz 2016. godine. No, problem nije toliko u tome što je Trump Organisation radila u Rusiji - jer kako se pokazalo, nije radila mnogo, osim što je bila suvlasnik izbora za Miss Universe. Pitanje je što su Rusi radili za Trumpa u Americi, kaže Lapidus.
"Mora biti usluga za uslugu. Ako Trump nije mogao pronaći novac u Americi, pronašao ga je u Rusiji. A Rusi su mu dali mnogo novaca. Mora biti uzajamnosti. To je bar jasno. Previše je tu novaca u igri."
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Fake news pamflet. Prenošenje teorija zavjera cnna. Čestitke Trumpu na silnim uspjesima, čak i u ekologiji. Zemlja koja je najviše smanjila emisije co2? Trumpova amerika. Ekonomija najbolha u povijesti. Završavanje ratova i podupiranje mira i diplomacije.