Top News
1605 prikaza

Rusija bijesna na Hrvatsku zbog angažmana u Ukrajini

Vladimir Putin
REUTERS
Tvrde kako žele imati prijateljske odnose s Hrvatskom

 Moskva je izrazila zabrinutost zbog kontakata između ukrajinskih i hrvatskih dužnosnika u vezi "povrata nekontroliranih područja" na istoku Ukrajine, što je, kako tvrdi ruska strana, suprotno mirovnim sporazumima iz Minska, prenose u subotu ruski mediji priopćenje ministarstva vanjskih poslova u Moskvi.

Kako javlja TASS, Kijev je krajem kolovoza ugostio bivšu hrvatsku ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, bivšeg ministra unutarnjih poslova Joška Morića i bivšeg voditelja Ureda hrvatske vlade za prognanike i izbjeglice Lovru Pejkovića.

"Prema trenutnim informacijama objavljenim u medijima, na sastancima se raspravljalo o pitanju 'povrata nekontroliranih područja' na temelju iskustva Hrvatske iz 90-ih godina", stoji u priopćenju ruskog ministarstva.

Radi se o "negativnom iskustvu" s obzirom da su hrvatske vojne operacije 1995. rezultirale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulim, dodaje se u ruskom priopćenju u kojem se aludira na vojnu operaciju "Oluju" kojom je u ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. 

"Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole 'normandijska kontaktna skupina' uspjela dogovoriti prekid vatre", nastavlja se u priopćenju.

'Normandijska četvorka' je skupina koju čine predstavnici Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske i koja pokušava razriješiti stanje na istoku Ukrajine.

Ruski MVP ističe da Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da "upotrijebi sve mogućnosti i potakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uvjeta za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutarnja ukrajinska kriza".

Vesna Škare-Ožbolt, Joško Morić, Zdravka Bušić i Lovro Pejković su članovi radne skupine hrvatske vlade za suradnju Hrvatske i Ukrajine koji su tijekom dvodnevnog radnog posjeta Kijevu predstavili hrvatski model uspješne i mirne reintegracije ukrajinskog teritorija, po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

Na konferenciji za novinare u petak istaknuli su da Hrvatska ništa ne čini mimo procesa iz Minska te, kako je rekla Bušić, da "nema nikakvu skrivenu agendu".

"Čitav pokušaj da prenesemo naša iskustva nimalo nije izvan granica onoga što smo već vidjeli i što zapravo žele ostvariti i svi ostali. Da jednom zatvorimo to pitanje: postoji li nešto što bi iritiralo naše prijatelje u Rusiji? Ne!", kazala je Bušić.

Joško Morić je objasnio da se posjet odvijao u okviru činjenica da je, "s jedne strane, Ukrajina subjekt međunarodno-pravnih i političkih odnosa u svojim međunarodno priznatim granicama, a s druge strane da su predsjednici Ruske Federacije, Ukrajine i Francuske te kancelarka Njemačke potvrdili da poštuju integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine i da čvrsto vjeruju da mirno rješenje problema nema alternativu".

"Mi nismo bili u Kijevu s figom u džepu (...) ono što smo radili i govorili u Kijevu možemo raditi i govoriti i u Donjecku, Lugansku, Moskvi ili Berlinu", kazao je Morić.

Škare-Ožbolt je predstavljajući model mirne reintegracije Podunavlja ukrajinskoj strani predstavila hrvatska iskustva u provedbi demilitarizacije prostora, uspostavi prijelazne policije, primjeni oprosta, održavanju lokalnih izbora, ukratko - uspostavi normalizacije života.

Ona smatra da Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku i ističe da je mirna reintegracija Podunavlja, od "početka do kraja, bila najuspješnije UN-ova mirovna misija".

"Dobro je to poznato i Moskvi i Kijevu", kazala je Škare-Ožbolt, podsjećajući da su u mirovnoj misiji UN-a u Hrvatskoj sudjelovali i ruski i ukrajinski vojnici.

Ruski ambasador Anvar Azimov o zategnutim odnosima

Šef ruske diplomacije u Hrvatskoj Anvar Azimov u eksluzivnom intervjuu za Express u proscincu prošle godine istaknuo je:

"Možda ne bih kao diplomat ovo trebao reći, ali...”. 

Naravno, ambasador je iskusan i zna dokle se može ići. Dosta ga hvale u diplomatskim krugovima. Kažu da se jako trudi poboljšati odnose sa slavenskom braćom Hrvatima, koji su, eto, sasvim malo i iz moskovske perspektive, zabrazdili stranputicom koju je utabala zajednička vanjska politika EU. A to ponekad i nije sasvim lako. 

"Mi Rusi volimo Hrvatsku. Gostoljubivi ste, srdačni, imate prelijepu zemlju s velikim potencijalima i Rusija želi samo imati najbolje odnose s Hrvatskom. Nikako probleme. Unatoč stanovitim usponima i padovima. Nadam se da Vlada i hrvatski građani cijene to što se Rusija trudi održati te odnose dobrima", govori on.

Dr. Azimov prošao je mandate u Indiji, Austriji (pri OESS-u), Zambiji, bivšoj Jugoslaviji, BiH...U Hrvatsku je stigao u srpnju 2015. I to u trenutku u kojem se politička dinamika, kako i on kaže, između Zagreba i Moskve znatno usporila. Zbog poznatih razloga: stanja u Ukrajini i ulaska Hrvatske u EU. Politički problemi onda su se zrcalili i na gospodarskoj razini.

U bilateralnoj krizi kod Plenkovićevog posjeta Ukrajini i vezane izjave, opet je rusku diplomaciju dovele do slanja sasvim neuobičajenih diplomatskih komunikea, veleposlanika nikako ne čini sretnim. 

"Izjave vašeg premijera u skladu su s često ponavljanim stajalištima EU o ukrajinskoj krizi. No dva su momenta koji su nas posebno zabrinuli. Prvi, Plenkovićeva izjava o integraciji okupirane regije Donbas i drugi o aneksiji Krima. Prema tumačenju veleposlanika to su tzv. crvene linije. 

A čini se da ih je predsjednik Vlade RH malo pregazio. Kako? "Već sam to objašnjavao u nekoliko intervjua. Rusija nije okupirala Donbas. Tamo nema regularnih postrojbi Vojske Ruske Federacije. Ipak, moramo priznati da ima ruskih dragovoljaca koji su dio postrojbi branitelja Donbasa. S druge strane, poznato je da se u Vojsci Ukrajine bore dragovoljci iz različitih država, uključujući, prema objavljenim informacijama, one iz Hrvatske.

Dalje, Rusija nije nikad oružano intervenirala u regiji koja se naslanja na naš državni teritorij i gdje je ta nesretna situacija, zapravo, posljedica građanskog rata izazvanog pučem i rušenjem ustavnog poretka te legalno izabranog predsjednika spomenute države. Ukrajinski radikali i nacionalisti prije tri godine počeli su s ozbiljnim pritiskom na lokalno rusko stanovništvo. 

Prije svega u Donbasu, gdje je 80 posto Rusa, i na Krimu, gdje su također Rusi većina. Na Krimu su, zbog djelovanja takvih radikalnih skupina, ubijene stotine ljudi. Bitno je reći da Rusija nema teritorijalnih pretenzija prema Donbasu iako je to područje prije Oktobarske revolucije i stvaranja SSSR-a pripadalo Rusiji.  Lenjin je odlukom iz 1918. Donbas zapravo ustupio Ukrajini. 

Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Goran Stanzl (PIXSELL)
Danas, unatoč želji tamošnjeg stanovništa da se priključe Rusiji ili da budu neovisni, ruski politički vrh to nije prihvatio. Jedino rješenje, rekla je moja vlada, može se pronaći u pregovorima predstavnika središnje vlasti iz Kijeva i Donbasa te u okvirima Sporazuma iz Minska, koji je skopljen nakon pregovora lidera Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske. Želimo i potičemo predstavnike Donbasa da se dogovore s ukrajinskim vlastima.  

Postoji problem jer središnje vlasti u Kijevu ništa nisu učinile u decentralizaciji te regije, važnom pitanju izbora i dodjeljivanja autonomije. A sve je to dio Sporazuma iz Minska. Zbivaju se i povremena kršenja sporazuma o prekidu vatre s obje strane. Sve sam ovo rekao kako bi vam bilo jasnije zašto se ne možemo složiti s tim da premijer Plenković koristi termine okupirana područja i aneksija. Okupirana od koga? Od Rusije? Još jednom: tamo nema postrojbi ruske vojske i Rusija nije okupator. 

Možda je za nas još osjetljivije spominjanje aneksije Krima.  Ne bih sad opet želio ulaziti u povijest te regije, ali se zna da je Krim, ogromnom većinom naseljen Rusima, predan Ukrajini odlukom predsjednika SSSR-a Nikite Hruščova iz 1954. Konačno, događaji u Ukrajini i strah domicilnog ruskog stanovništva od prije tri godine doveli su do referenduma o povratku Krima Rusiji. Taj je proces nepovratan i pitanje je zauvijek zatvoreno. Opstanak Krima iznimno je važno pitanje ruskog ponosa i nacionalnog interesa o kojem nema pregovora.

A što je s hrvatskom Olujom?

Spomenuli smo mu da su Hrvati osjetljivi kad se izvan konteksta spominje 250.000 Srba koje je protjerala Hrvatska u Oluji. To jednostavno ne odgovara povijesnoj istini. "Razumijem o čemu govorite. Razumijemo da je srpsko pitanje u Hrvatskoj jako osjetljiva tema. Rusija je bliska sa Srbima, ali isto tako želimo biti bliski s Hrvatskom. Hrvatska i njezina vlada na dobrom su putu u rješavanju takvih manjinskih pitanja unatoč teškom nasljeđu građanskog rata u Hrvatskoj. Znate dobro da smo se mi trudili demontirati krizu između Hrvatske i Srbije na miroljubiv način.  

Poznata je inicijativa posljednjeg predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova, koji je u listopadu 1991. pozvao Tuđmana i Miloševića na razgovore u Moskvu. Na dugim sastancima pokušalo se doći do prihvatljivog rješenja kojim bi se izbjegao rat.  Jedna od ideja predsjednika Gorbačova bila je konfederacija, kojoj se, kako stoji u dokumentima, Tuđman nije protivio. Kao korak bliže stjecanju nezavisnosti. Onda je, nakon 11 sati pregovora,

Gorbačov shvatio da konfederacija nije moguća i da je jedini politički i civilizacijski izlaz omogućiti nezavisnost Republici Hrvatskoj. Milošević se, naravno, nije složio. Tuđman jest. Ključno je reći da je Gorbačov došao do realnog i pragmatičnog zaključka da razvod mora biti civliziran. Osim toga, mi smo vrlo brzo priznali Hrvatsku i uspostavili diplomatske odnose. Sljedeće godine proslavit ćemo 25 godina. Rusija je nekoliko puta pokazala interes za kupnju dionica Ine, koje su u vlasništvu mađarskog MOL-a. To je složena geopolitička operacija, u koju se redovito upliću i Sjedinjene Američke Države.  

Inače su, nakon uvođenja sankcija Rusiji, investicije te države postale strogo kontroliran biznis. Ambasador je mišljenja da sankcije, unatoč pritiscima iz SAD-a, neće dugo trajati.

Mala potpora Hrvatske

- Dobro znate da je još SSSR bio važan trgovinski i gospodarski partner ondašnjoj Hrvatskoj, koja je bila dio bivše SFRJ.  Hrvatska brodogradilišta sagradila su za SSSR i Rusiju 400 različitih brodova u vrijednosti od 12 milijardi eura. To su bile i investicije u vaše gospodarstvo. Sad nisam zadovoljan razinom ruskih investicija. Ukupno je to više od 500 milijuna eura, uglavnom u nekretine na obali i hotelski biznis, što je nedovoljno. Svakako potencijala ima - procjenjuje ambasador uz jednu bitnu ogradu.

U Rusiji je stasala nova generacija poslovnih ljudi koji se drže stanovitih domoljubnih principa. "Vidite to na primjeru Krima. Pola troškova za uzdržavanje Krima plaća ruska država, a pola dolazi od privatnih ruskih biznismena. Za njih je pitanje nacionalnog ponosa tamo investirati. Sankcije EU također su problem i veleposlanik ima nekih primjedbi.

- Hrvatska je disciplinirana članica EU, ali nikad nije izrazila zabrinutost zbog uvođenja sankcija Rusiji, kao što su to učinile neke druge države iz EU.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.