Top News Izbori u Americi
156 prikaza

"Sad je i službeno, H. Clinton se natječe protiv V. Putina"

Donald Trump
Press Association/PIXSELL
Nevjerojatno je koliko je direktno Trump u kampanji objasnio u čemu se sve slaže s Putinom

Republikanski kandidat za predsjednika Donald Trump odabrao je ovaj tjedan za razotkriti se kao de facto agent ruskog predsjednika Vladimira Putina, diktarora kojega je uvježbao KGB koji pokušavaiznova izgraditi sovjetsko carstvo tako što će potkopati slobodne nacije Europe, marginalizirati NATO i okončati vladavinu Amerike kao jedine svjetske supersile. Ne želim reći da je Putin angažirao Donalda Trumpa, iako je voditelj njegove kampanje Paul Manafort prije dosta godina bio na plaći kod bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, kojega je podržavao Putin.

Vladimir Putin | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

Želim reći da se Trumpovo razumijevanje uloge Amerike u svijetu poklapa s ruskim geostrateškim interesima, da se njegova kritika američke demokracije podudara s kritikom američke demokracije u Kremlju, te da Trump dijeli mnoge ideološke i dispozicijske tendencije s Putinom; primjerice, opsesiju snagom povezanom s diktatorima. Trump je dao do znanja da bi on, kao predsjednik, dopustio Rusiji da proširi svoje hegemonističke interese preko Europe i Bliskog istoka. Njegov izbor bi bio okidač za val globalne nestabilnosti, mnogo gori nego što je danas, jer američki saveznici Trumpa vide kao onoga tko bi vrlo vjerojatno razbio svjetski poredak koji je nakon Drugog svjetskog rata stvorio SAD. Mnoge od tih zemalja, nakon što bi se osjetile napuštene, razvile bi vlastite nuklearne programe, što bi vodilo u noćnu moru utrke u naoružanju.

Trumpove simpatije za Putina nikad nisu bile tajna. Trump je rekao da bi se on "jako dobro razumio s njim", a Putinu je išao niz dlaku i time što je izrazio potpunu nezainteresiranost za budućnosti Ukrajine, što stoji u samoj srži putinističkih principa. Trumpov pokret se s Putinom slaže i oko toga da je demokracija u SAD-u krajnje manjkava. Trumpov savjetnik Carter Page nedavno je pred moskovskom publikom denuncirao američko često dvolično fokusiranje na demokratizaciju, nejednakosti, korupciju i promjene režima. Nešto ranije ovog tjedna, Trumpovi operativci potkopali su sigurnosnu platformu Republikanske stranke u vezi Ukrajine, uklonivši obećanje o pomoći Ukrajincima u oružju u njihovoj borbi za slobodu od ruske kontrole.

NATO-ove vojne vježbe | Author: INTS KALNINS/REUTERS/PIXSELL INTS KALNINS/REUTERS/PIXSELL

U intervjuu za New York Times Trump je otišao i puno dalje, sugerirajući da i on i Putin dijele prezir prema NATO-u. Ispunjavajući ono što bi mogle biti Putinove najdublje želje, Trump je u intervjuu otvoreno dovodio u pitanje bi li on kao predsjednik držao do obaveza SAD-a prema NATO-u. Čak je u putanje doveo i to bi li kao predsjednik automatski nastavio sa sigurnosnim garancijama da SAD sa svojom vojnom moći stoji iza 28 članica Saveza. Rekao je Timesu, ukoliko bi Rusija napala saveznika iz NATO-a, da bi on prvo razmotrio da li ta nacija "ispunjava svoje obaveze prema nama". Ako da, rekao je, onda bi on priskočio toj zemlji u pomoć.

Takva vrsta okolišanja i plaćeničkih izjava, bez presedana u povijesti republikanskog političkog života, predstavlja poziv Putinu da intervenira još destruktivnije u nečlanicama NATO-a, poput Ukrajine i Moldavije, a predstavlja i pozivnicu Putinu da direktno intervenira i u članicama NATO-a, prije svega u baltičkim državama. Zato i jest estonski predsjednik tweetao u potpunoj panici odmah nakon objave Trumpovog intervjua on-line: "Estonija je jedna od pet NATO-ovih članica u Europi koja ispunjava svoju obavezu o dva posto državnog budžeta za troškove obrane." Predsjednik Toomas Hendrik Ilves je istaknuo da se Estonija bez ikakvih ograda borila s NATO-om u Afganistanu.

Sadam Husein | Author: REUTERS REUTERS

Za razliku od Trumpa, vođe zemalja poput Estonije vjeruju da SAD još uvijek predstavlja najveću nadu za slobodu. U svom intervjuu za Times Trump je u suštini ustvrdio da SAD nije ni po čemu posebna, te da zbog toga američki vođe nemaju pravo kritizirati ponašanje drugih država: "Dok svijet vidi u kako je lošem stanju SAD, a mi ga obilazimo i govorimo o građanskim slobodama, ne mislim da smo baš neki posebno dobar glasnik."

Kao netko tko je iscrpno pratio vanjsku politiku predsjednika Baracka Obame, usuđujem se reći da on nikada nije o SAD-u izrekao tako negativan stav. Republikanska stranka do sada je bila prilično jasna o brojnim stvarima: zadatak SAD je da poveća broj slobodnih zemalja diljem svijeta, SAD treba pomoći u obrani slobodnih nacija bez obzira jesu li te nacije spremne materijalno uzvratiti SAD-u u težnji za slobodom, Europa predstavlja stabilnu platformu s koje SAD projicira svoju moć i ideje po svijetu, SAD i saveznici trebaju se čvrsto suprotstavljati ruskim imperijalističkim snovima, povlačenje SAD-a iz ključnih područja svijeta – Azije, Europe i Bliskog istoka – značilo bi vrlo brzo popunjavanje tog vakuuma nedemokratskim režimima koji bi radili protiv nacionalnih interesa SAD-a.

Donald Trump, ako ga izaberu za predsjednika, okončao bi postratni međunarodni poredak i oslobodio diktatore, prije svega svog saveznika Vladimira Putina, da ispunjavaju vlastite interese. Moralni luk univerzuma je dug, a Trump, ako ga izaberemo, ustremit će se u smjeru despotizma i mraka.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.