Zajednički napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ozbiljno su smanjili iranske kapacitete za ispaljivanje projektila i dronova, kažu stručnjaci, ali Iran i dalje zadržava dovoljno sposobnosti da nanese značajnu štetu, piše Al Jazeera.
“Iranski kapacitet balističkih projektila funkcionalno je uništen. Njihova mornarica procijenjena je borbeno neučinkovitom. Potpuna i apsolutna zračna nadmoć nad Iranom”, priopćila je Bijela kuća u subotu. “Operacija Epic Fury daje goleme rezultate”, navodi se, referirajući se na rat koji su Izrael i SAD pokrenuli 28. veljače. U nedjelju je predsjednik Donald Trump rekao da su američke snage desetkovale iranske kapacitete za proizvodnju dronova.
Ipak, u ponedjeljak poslijepodne Katar je objavio da je presreo najnoviju u nizu raketa ispaljenih iz Irana prema toj zemlji. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein također su izdali upozorenja. Jedan projektil pogodio je automobil u Abu Dhabiju, pri čemu je jedna osoba poginula.
Ispaljuje li Iran sada manje projektila?
Doista, broj projektila i dronova koje je Iran ispalio prema zemljama Perzijskog zaljeva, Izraelu i drugim državama u regiji naglo je opao od početka rata.
U prvih 24 sata sukoba Iran je, primjerice, ispalio 167 projektila (balističkih i krstarećih) i 541 dron prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nasuprot tome, 15. dana sukoba ispalio je četiri projektila i šest dronova, prema podacima koje je prikupila Al Jazeera na temelju priopćenja ministarstva obrane Emirata. Napadi na Izrael također su se smanjili, s gotovo 100 projektila u prva dva dana na jednoznamenkasti broj u posljednjih nekoliko dana, prema izraelskom Institutu za nacionalne sigurnosne studije.
Prošlog tjedna Pentagon je izjavio da su lansiranja projektila smanjena za 90 posto u odnosu na prvi dan borbi, a napadi dronovima za 86 posto.
Koliki je iranski raketni arsenal – i koliko je pogođen?
Iran ima najveći inventar balističkih projektila u regiji, procijenio je 2022. Ured američkog direktora nacionalne obavještajne službe. Iako ne postoje službeni podaci o ukupnom broju, izraelske obavještajne procjene sugeriraju da je imao oko 3.000 projektila, broj koji je pao na 2.500 nakon 12-dnevnog rata prošlog lipnja.
Ključ američko-izraelske strategije bilo je lociranje i uništavanje iranskih lansera. Svako lansiranje projektila stvara signal, poput velike eksplozije, koji mogu zabilježiti sateliti i radarski sustavi.
Prema visokom izraelskom vojnom dužnosniku kojeg citira Institut za proučavanje rata, Izrael je onesposobio do 290 lansera, od procijenjenih 410 do 440.
No Iran je golema zemlja i bez kopnenih snaga bit će teško eliminirati njegovu sposobnost lansiranja projektila, unatoč tome što SAD i Izrael imaju gotovo potpunu kontrolu nad zračnim prostorom, rekao je David Des Roches, izvanredni profesor na Nacionalnom obrambenom sveučilištu u Washingtonu.
“Nije očito kako identificirati lansere”, rekao je Des Roches za Al Jazeeru. “Vidimo projektile koji su bili skriveni ili smješteni na mjestima koja prije rata nisu bila povezana s vojskom, kada je nadzor bio slabiji.”
Prema njegovim riječima, usporavanje lansiranja rezultat je toga što su iranske snage izgubile sposobnost masovnih paljbi. Zbog toga Iran sada ispaljuje jedan ili dva projektila odjednom prema civilnoj i komercijalnoj infrastrukturi, osobito u zemljama Perzijskog zaljeva, umjesto da cilja vojne mete u valovima. Iran tvrdi da gađa isključivo američke interese u regiji.
“Vojno gledano, to nije značajno – riječ je o takozvanoj uznemirujućoj vatri čiji je cilj iscrpiti sustave uzbune u susjednim zemljama i zastrašiti stanovništvo”, rekao je Des Roches.
Koja je iranska strategija?
Prema Hamidrezi Aziziju, stručnjaku za Iran i gostujućem istraživaču pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP), ključna procjena Teherana jest da bi zemlje Perzijskog zaljeva i Izrael mogle ostati bez obrambenih kapaciteta prije nego što Iran ostane bez projektila.
Mogao bi postojati interes da se ovo pretvori u rat iscrpljivanja”, rekao je, ukazujući na manji, ali stalan broj oružja koje Iran svakodnevno ispaljuje.
Iako su SAD i Izrael bili uspješni u uništavanju dijela lansera i glavnih raketnih baza, Iranci su decentralizirali zapovijedanje projektilima, više se oslanjajući na mobilne lansere koje je teže otkriti i pogoditi, rekao je Azizi. “Ovo je utrka s vremenom.”
A u toj utrci Iran vjeruje da ima šanse, kažu stručnjaci.
“Nije važno koliko ih lansirate dok god održavate vjerodostojnu prijetnju”, rekao je Muhanad Seloom, docent sigurnosnih studija na Institutu za postdiplomske studije u Dohi, za Al Jazeeru. “Dovoljan je jedan uspješan dron da razbije osjećaj sigurnosti.”
Iran ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji jeftinih, ali učinkovitih dronova. Shahed 136 može se brzo i masovno proizvoditi u relativno jednostavnim tvornicama, a više njih može se lansirati istodobno, čime se preopterećuje obrana. Također ne zahtijeva složene lansere koje bi se moglo gađati iz zraka. S brzinom od samo 185 km/h, Shahedi se mogu obarati helikopterima, no mnogi su ipak uspjeli probiti američke i zaljevske sustave protuzračne obrane.
Samo u ponedjeljak izbio je požar u blizini međunarodne zračne luke u Dubaiju u incidentu povezanom s dronom koji je privremeno poremetio letove; još jedan napad dronom izazvao je požar u industrijskoj zoni Fujairah, također u UAE-u; u središnjem Izraelu oglasile su se sirene zbog projektila ispaljenog iz Irana; a u Hormuškom tjesnacu – ključnom plovnom putu kroz koji prolazi 20 posto globalnih energetskih zaliha – stotine brodova ostaju blokirane zbog straha od napada, unatoč malom broju incidenata na moru. Od početka rata pomorski nadzor zabilježio je 20 incidenata povezanih s plovilima.
To je, kažu stručnjaci, dio iranske obrambene doktrine asimetričnog ratovanja protiv vojno nadmoćnijih sila poput SAD-a i Izraela. Slabija strana, u ovom slučaju Iran, pribjegava nekonvencionalnim metodama ratovanja, iscrpljujući protivnika gađanjem ključne infrastrukture kako bi nanijela gospodarsku štetu.
Teheran je već pogurao cijene nafte iznad 100 dolara po barelu i unio paniku na globalna tržišta. Katar, drugi najveći izvoznik prirodnog plina, i dalje drži zatvorenu proizvodnju; državna naftna kompanija Bahreina proglasila je višu silu za svoje isporuke, a proizvodnja nafte iz glavnih južnih naftnih polja u Iraku pala je za 70 posto.
Ako Iran uspije nastaviti podizati globalne cijene nafte, “nanijet će jednaku ili veću štetu SAD-u nego američke bombe u Iranu”, rekao je Vali Nasr, profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočnih studija na Sveučilištu Johns Hopkins.
