Srbi su ubili i dva Hrvata u Srebrenici. Rudolfa i Antu našli su u istoj grobnici

BiH se prisjeća i odaje počast stradalima u genocidu u Srebrenici. Bosanski Srbi su u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. mučki ubili najmanje 8372 muškaraca i dječaka u enklavi koju je UN proglasio zaštićenom zonom. Žrtve su bile u dobi od 13 do 77 godina. Osim Bošnjaka koji su najviše stradali našla su se i dva Hrvata koji su se s Bošnjacima borili protiv Srba.

Fra Joso Oršolić, župnik župe Zvornik - Srebrenica, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) potvrdio je da su od 1992. do 1995. godine na području Podrinja smrtno stradala 23 katolika, od čega su dva ubijena u srebreničkom genocidu. Radi se o Rudolfu Hrenu i Anti Staniću. Imena i jednog i drugog uklesana su na bijeloj ploči u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari. Danas se tamo nalazi samo grob Rudolfa Hrena, jer su posmrtni ostaci Ante Stanića premješteni na drugu lokaciju kako je zatražila njegova obitelj. Rudolf je pokopan u Potočarima na inzistiranje majke i supruge jer je bio borac Armije BiH. Tako danas, u moru bijelih muslimanskih nišana, stoji jedan katolički križ. Taj križ ne svjedoči samo o smrti jednog čovjeka, već i o činjenici da je zločin bio usmjeren protiv svih koji nisu pripadali onima koji su ga počinili.

- Ovdje, u hladu razgranate lipe, nalazi se grob mog prijatelja Rudolfa Hrena, pripadnika Armije BiH. On nije jedina žrtva iz obitelji Hren, njegov brat Ivan također je bio pripadnik Armije BiH i poginuo je u jednoj od akcija u obrani svog grada, ispričao je Mirsad Mustafić, Rudolfov prijatelj za Oslobođenje.

Stradanje katolika u Podrinju tijekom rata od 1992. do 1995. šire je od priče o Srebrenici, iako se o tome rijetko govori. Fra Joso Oršolić, koji godinama putuje od Sarajeva do Zvornika i Srebrenice kako bi služio mise malobrojnoj katoličkoj zajednici, ističe da su u tom razdoblju na području Podrinja stradala 23 katolika, od čega 16 civila i sedam vojnika.

‌- Na neki način suosjećamo sa svim stradalim na ovom području. Ovdje su stradali i katolici iako se o tome možda puno ne govori. Četiri ili pet je stradalo u Zvorniku, a u Srebrenici tri. Ivan Hren je stradao 1992., njegov brat Rudolf 1995. i isto tako Anto Stanić '95. Dakle, Rudolf i Anto su stradali kao civili u genocidu - rekao je fra Oršolić.

Iako su brojke male u usporedbi s gotovo 8.000 katolika ubijenih u cijeloj Bosni i Hercegovini, fra Oršolić naglašava da je, s obzirom na malobrojnost katoličkog stanovništva u Podrinju prije rata, postotak stradalih izuzetno visok. Prema popisu iz 2013., na širem području od Han Pijeska do Zvornika danas živi tek oko 210 katolika. Unatoč teškoj prošlosti, fra Oršolić u svom radu inzistira na porukama mira i pomirenja. Njegov cilj je, kako kaže, izgradnja centra za dijalog, mir i pomirenje koji bi služio kao duhovno središte za sve ljude dobre volje.

‌- Meni je posebno stalo da se radi na propovijedanju i govoru o miru i dobru i kako izgrađivati mir i dobro. Svakako da se moramo sjećati i prošlosti pa i onih najtežih trenutaka ali, za moj pojam, nije dobro stalno kopati po ranama i uzvraćati na onaj način kako i šta je to bilo, šta se dogodilo pa vraćati istom mjerom. Mislim da to nije put kojim se izgrađuje i društvo i zajednica - poručio je fra Oršolić.

Rudolf Hren je prije rata u Potočarima radio u tvornici akumulatora. Tamo se i posljednji put rastao sa svojom obitelji. Otišao je u srebreničke šume pokušavajući prijeći na slobodni teritorij. Nikada nije uspio.

Prijatelji i poznanici sjećaju se Rudolfa kao skromnog i povučenog mladića.

- Bio je miran i tih momak, dobro je igrao nogomet, igrao je za naš klub. Kasnije, spletom okolnosti, njegova supruga i moja su u rodu, njegova je supruga tetka mojoj supruzi. Tada smo se češće viđali na obiteljskim okupljanjima, na vikendici uz Drinu. Bio je dobar dečko, ali nije puno govorio - kazao je Marinko Sekulić.

- Na ranu da ga priviješ. Zlatan momak, volio je nogomet, igrao je u juniorskoj ekipi lokalnog Gubera, a kasnije i u seniorskoj. No rano je napustio nogomet, iako je imao izniman talent. Volio je mladost, volio je život. Oženio se osamdesetih godina djevojkom Hatidžom. Iz tog braka dobili su kćerku Dijanu - prisjetio se Mirsad.

Odluka da se Hren ukopa u Potočarima bila je jedina ispravna, smatraju Marinko i Mirsad, jer je Rudolf cijeli rat proveo s prijateljima Bošnjacima, s kojima je i poginuo.

SRAMOTNE IZJAVE Politika i društvo AfD šokira: 'Srebrenica?! Ono što se dogodilo u Bosni sad imamo u svakom njemačkom dvorištu!'

Rudolfovi ostaci pronađeni su 2010. godine. Njegova majka Barbara preminula je 2018., a supruga Hatidža u lipnju prošle godine.

- Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, u srebreničkom genocidu ubijena su dva Hrvata. Obojica su pronađeni u istoj masovnoj grobnici Kamenica na području Zvornika 2009. godine. Rudolf Hren je ukopan u Potočarima, a Ante Stanić, prema informacijama koje mi imamo, u Zagrebu - pojasnila je glasnogovornica Instituta, Lejla Čengić.

Rudi je posljednji put viđen 11. srpnja 1995. godine u 13 sati. Dok su žene i djeca evakuirani prema Potočarima, on je, poput tisuća muškaraca, pokušao bijeg kroz šumu. Nažalost, uhvaćen je u selu Kamenica, strijeljan u Kozluku, a potom zakopan u sekundarnu masovnu grobnicu, prema tadašnjoj praksi prikrivanja ratnih zločina.