Iznenadna odluka Izraela da postane prva država članica Ujedinjenih naroda koja je formalno priznala samoproglašenu Republiku Somaliland kao neovisnu i suverenu državu pokrenula je diplomatski potres na Rogu Afrike i diljem svijeta. Potez koji je premijer Benjamin Netanyahu opisao kao čin "u duhu Abrahamskih sporazuma" izazvao je lavinu osuda, dok ga je Somaliland, nakon više od tri desetljeća čekanja, proglasio povijesnim trenutkom. No, što je zapravo Somaliland i zašto je ovaj potez toliko kontroverzan?
Somaliland je de facto neovisna država smještena na strateški važnoj obali Adenskog zaljeva. Iako ima vlastitu vladu, vojsku, valutu i demokratski sustav, za većinu svijeta on je i dalje tek autonomna regija na sjeverozapadu Somalije. Njegova povijest duboko je isprepletena s kolonijalnim naslijeđem. Dok je veći dio današnje Somalije bio pod talijanskom upravom, Somaliland je bio britanski protektorat. Ta razlika stvorila je poseban identitet koji je kulminirao 26. lipnja 1960. godine, kada je Britanski Somaliland stekao neovisnost. No, ta je sloboda trajala svega pet dana. Prvog srpnja ujedinio se s bivšom Talijanskom Somalijom u novu Somalijsku Republiku.
Ta se unija, međutim, pokazala problematičnom. Sjeverni dio, pretežno naseljen klanom Isaaq, osjećao se politički i ekonomski marginaliziranim pod diktaturom Siada Barrea, čiji je režim provodio brutalnu represiju. Nakon pada Barrea i izbijanja krvavog građanskog rata 1991. godine, sjeverni klanovi proglasili su obnovu neovisnosti unutar granica bivšeg britanskog protektorata.
Od tada, Somaliland je postigao ono što Somalija nije uspjela: stabilnost. Dok je jug desetljećima tonuo u kaos, sukobe klanova i borbu protiv militantne skupine al-Shabaab, Somaliland je izgradio funkcionirajuću demokraciju s višestranačkim izborima i mirnim prijenosima vlasti. Glavni grad Hargeisa postao je središte relativnog mira i razvoja. Unatoč tome, vrata međunarodne zajednice ostala su zatvorena. Bez formalnog priznanja, Somaliland je ostao izoliran, s ograničenim pristupom međunarodnim financijskim institucijama i pomoći.
Odluka Izraela od 26. prosinca 2025. prekinula je tu tridesetogodišnju izolaciju. Premijer Netanyahu objavio je da će Izrael odmah tražiti suradnju sa Somalilandu u područjima poljoprivrede, zdravstva, tehnologije i gospodarstva te je pozvao predsjednika u posjet. Predsjednik Abdullahi, poznat kao Cirro, pozdravio je odluku kao "povijesni trenutak" i najavio da će se njegova zemlja pridružiti Abrahamskim sporazumima, inicijativi koju je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump radi normalizacije odnosa Izraela s arapskim i muslimanskim državama.
Abdirahmana Mohameda Abdullahija, predsjednik Somalilanda
Iako službeni razlozi nisu detaljno objašnjeni, geostrateški položaj Somalilanda nudi jasan odgovor. Njegova obala ključna je za kontrolu Adenskog zaljeva, morskog prolaza koji povezuje Crveno more i Indijski ocean. Posebno je važna blizina Jemena, gdje Huti koje podržava Iran predstavljaju prijetnju međunarodnom pomorskom prometu. Somaliland bi mogao poslužiti kao strateška baza za praćenje i suzbijanje tih prijetnji. Pojavile su se i nepotvrđene medijske špekulacije da bi dogovor mogao uključivati i preseljenje palestinskih izbjeglica iz Gaze, što su obje strane izbjegavale komentirati, a Somalilandova vlada je ranije izjavila da takav plan nije vrijedan priznanja.
Somalija je izraelski potez nazvala "namjernim napadom" na svoj suverenitet i "nezakonitom agresijom". Predsjednik Hassan Sheikh Mohamud obratio se parlamentu, opisujući izraelsku odluku kao "najveću zlouporabu" suvereniteta u povijesti nacije.
- Potičem somalski narod da ostane miran i brani jedinstvo i neovisnost naše zemlje, koja se suočava s ovom golom invazijom - poručio je Mohamud.
Osudama su se pridružile ključne međunarodne organizacije. Afrička unija (AU) upozorila je da priznanje riskira "stvaranje opasnog presedana s dalekosežnim posljedicama za mir i stabilnost diljem kontinenta". Slične poruke stigle su od Arapske lige, Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) i Organizacije islamske suradnje (OIC). U zajedničkoj izjavi, OIC i ministri vanjskih poslova dvadeset i jedne države, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat i Pakistan, izrazili su "nedvosmisleno odbacivanje" izraelskog poteza, navodeći da on predstavlja "potpuno i očito zanemarivanje međunarodnog prava".
Europska unija pozvala je na poštivanje teritorijalnog integriteta Somalije i dijalog između Mogadišua i Hargeise. Čak su i palestinske vlasti i Hamas osudili priznanje, izražavajući potporu jedinstvenoj Somaliji.
Slavlje nakon izraelskog priznanja
Američka suzdržanost i neizvjesna budućnost
Dok je svijet osuđivao potez Izraela, Sjedinjene Američke Države ostale su suzdržane. Na pitanje novinara planira li Washington slijediti izraelski primjer, predsjednik Donald Trump odgovorio je kratko: "ne". Zatim je dodao pitanje koje je odjeknulo diplomatskim krugovima: - Zna li itko što je Somaliland, zapravo? -
Iako je Trumpova administracija ranije pokazivala određeni interes za jačanje veza sa Somalilandom, čini se da je strah od destabilizacije krhke somalijske države i otvaranja Pandorine kutije secesionizma diljem Afrike prevagnuo. Mnoge afričke države strahuju od domino efekta koji bi mogao ugroziti njihove vlastite granice, iscrtane u kolonijalno doba bez obzira na etničke i plemenske podjele.
