Govor koji je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić izgovorio u četvrtak na molitveno-komemorativnom susretu povodom Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta iznenadio je mnoge. Ne samo da je osudio zločine tijekom Drugog svjetskog rata i rekao da je to bio pokušaj da su uništi židovski narod, nego je zagrebačka Katedrala ukrašena 50 metarskim natpisom koji se vijori s vrha zvonika. Na njemu piše na hebrejskom i hrvatskom:"27. 1. Dan sjećanja na žrtve holokausta - Međunarodni dan sjećanja na HaŠoa" - "Podići ću im u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime… dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno”.
“Za Dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječnja, dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, simbola svih nacističkih i fašističkih logora širom Europe, pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi”, kazao je Bozanić.
Tijekom govora, kardinal Bozanić je u četvrtak rekao je i ovo:
"Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti. Ne možemo isključiti iz ovoga spomena ni djecu i unučad počinitelja, čiji su životi obilježeni zločinima otaca i djedova, te im je potrebno pročišćenje istinom. Na tome je tragu neprihvatljivo dopustiti da se danas ponovno budi bilo koji oblik antisemitizma. Nama kršćanima sasvim je jasno – kako je rekao i papa Franjo – da kršćanin ne može biti antisemit. Kršćanstvo i bilo koji oblik mržnje prema čovjeku i drugom narodu, jedno drugo isključuju."
Pri tom se posebno osvrnuo i na događanja u Hrvatskoj:
"Svjesni snage zla, u ovom spomenu stavljamo preda se vrjednote dobra, nesebičnosti i ljubavi. Ovdje smo da bismo prepoznavali zlo i govor mržnje te mu se oduprli, da bismo zajedno gradili uzajamno poštovanje i ljubav, na dobro našega hrvatskog društva i svega čovječanstva."
Poruka koju je poslao kardinal Bozanić za mnoge je bila potpuno neočekivna, naročito ako se zna da su pojedini hrvatski katolički svećenici u posljednjih 30-ak godina s oltara besramno i redovito odašiljali huškačke poruke prema pripadnicima drugih konfesija, naročito prema pripadnicima drugih naroda i manjina. Njihove propovijedi često puta nisu zagovarale praštanje i ljubav prema bližnjem, nego su služile kao megafoni najkonzervativnijim strankama i pokretima u Hrvatskoj.
Davali su tako podršku i raznim referendumima i peticijama koji su trebali ostati u domeni svjetovnih pitanja, poput onih protiv istospolnih bračnih zajednica ili pak zabrane pobačaja.
Uostalom, još prije dva tjedna u zagrebačkoj crkvi Presvetog srca Isusova promovirana je revizionistička knjiga ‘Razotkrivena jasenovačka laž’, akademika Josipa Pečarića i dr. Stjepana Razuma u kojoj se umanjuju zločini počinjeni u ustaškom logoru nad Srbima, Romima i Židovima tijekom Drugog svjetskog rata. U istoj crkvi svake godine u isto vrijeme održavaju se i mise zadušnice za ustaškog poglavnika Antu Pavelića.
Istovremeno, papa Franjo iz dana u dan dokazuje da pokušava transformirati i liberalizirati katoličku crkvu i neumorno propovijeda toleranciju prema drugom i drugačijem. Stoga ne čudi da se hrvatska katolička crkva, od dolaska pape Franje, prilično udaljila od smjera u kojem ju Vatikan pod papom Franjom vodi. U tom kontekstu iščitala se i vijest od prije nekoliko mjeseci da papa Franjo namjerava smijeniti kardinala Bozanića i na njegovo mjesto postaviti nadbiskupa Dražena Kutlešu.
Istovremeno, i Andrej Plenković užurbano čisti HDZ od radikalno desne unutarstranačke struje, pa su se mnogi pitali je li ovaj Bozanićev nagli zaokret u retorici rezultat utjecaja Vatikana ili politike državnog vrha.
Kardinal Bozanić rekao je i da u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve holokausta, za koji je izabran dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, treba dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, gdje su građeni strašni logori za masovno ubijanje. Podsjetio je na stradanje hrvatske židovske zajednice, a posebno zagrebačkih Židova, kako je rekao, "duboko utkanih u život i kulturu grada, kojih je – kako govore podaci – od 11.000 preživjelo manje od 2000". Dodao je i da kršćanstvo isključuje bilo koji oblik mržnje prema čovjeku i drugom narodu, te se pozvao na riječi pape Franje o tome kako su danas dragocjen uzor i putokaz ljudi koji su se suprotstavili silama zla.
Za komentar Bozanićevog govora upitali smo i dvojicu hrvatskih povjesničara. Tvrtko Jakovina, redoviti je profesor svjetske povijesti 20.stoljeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a o Bozanićevom govru kaže:
"Pohvalno je da se kardinal Bozanić ovim riječima obratio povodom sjećanja na žrtve holokausta, no to po meni nije dovoljno. Čekamo da ode i korak dalje. Čekamo ga kod kripte Jasenovačkog spomenika. Nedavno je bila idealna prilika da se pridruži koloni sjećanja u Jasenovcu. Ako je to propustio prošle godine, neka to učini što prije. Neka dođe i neka se u društvu glavnog Rabina Hrvatske pokloni svim žrtvama. Uostalom, nije spomenuo ni druge žrtve Jasenovca, kao što su bili Srbi i Romi. Tek kad sve to učini, onda bi to bilo - to. Sjajno je sve što je Bozanić u četvrtak u Zagrebu rekao, šteta je samo što s tim kasni nekoliko desetljeća."
Njegov kolega Hrvoje Klasić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu bio je još oštriji:
" Drago mi je da je konačno progovorio na pravi način o žrtvama Drugog svjetskog rata, ali ne znam u čije ime govori, budući da još uvijek ima svećenika koji organiziraju promocije knjiga i filmova koji negiraju logor Jasenovac, koji svojim izjavama rehabilitiraju zločinački ustaški režim i relativiziraju ustaške zločine. Ovaj Bozanićev istup me prilično podsjeća na Alojzija Stepinca, jer ni on nije izrijekom osudio ustaški pokret, ali je Stepinac svake godine slavio misama NDH. Volio bih da se uz ovu propovijed, koju načelno podržavam, ogradio od svećenika koji promoviraju filmove o Maksu Luburiću i održavaju mise zadušnice za Antu Pavelića."
Klasić kaže da ne zna odakle ovaj zaokret u Bozanićevom govoru, no ističe:
"Uostalom hrvatska katolička crkva nikad nije imala toliko problema s priznavanjem holokausta, ali ima velikih problema s priznavanjem zločina nad pripadnicima srpskog naroda i nad Romima. Ono što me zanima jest stoje li iza Bozanićevog govora i sisački nadbiskup Vlado Košić ili primjerice Stjepan Razum i svećenici u Palmotićevoj koji neprestano dovode u pitanje zločinački karakter ustaškog pokreta."