Povećanje neoporezivog dijela plaće, manji porez na dohodak, promjene poreznih osnovica za najviše plaće, samo je dio najavljenih poreznih reformi gotovo svih stranaka.
Silna obećanja o smanjenju stopa na porez na dohodak i povećanja plaća, ekonomist Željko Lovrinčević sa Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra nerealnim jer uopće u programima nema mjera koje bi kompezirale gubitke od 800-900 milijuna kuna koji bi njima nastali.
U programima svih stranka ne spominje se malo ili uopće da će se za smanjenje poreznih stopa morati proširiti baza koja se oporezuje.
"Razgovara se o poreznim stopama, a nema niti jedne kategorije koja će nešto izgubiti. To jednostavno ne drži vodu", kaže Lovrinčević za sva obećanja smanjenja poreza.
Što se tiče poreza na dohodak, on naglašava da jednostavno će se morati smanjiti silni izuzetci i olakšice koji trenutačno postoje ako se želi smanjiti oporezovanje plaća. A to su prije svega olakšice za djecu, posebna područja državne skrbi, Vukovar, morat će se uvesti kontrola da se plaće ne isplaćuju kroz terenski rad, studentske ugovore, mora se napraviti teritorijalni preustroj jer novca neće biti dovoljno za sve gradove i općine...
"Ti procesi moraju ići paralelno i morate prvo počepiti sve te silne rupe. Jedino što može kompezirati manje oporezivanje plaća je porez na nekretnine koji bi ostajao lokalnim jedinicama. No, idu lokalni izbori, pa taj porez nije popularan za razgovor, ali porez na dohodak jeste. Čak i da ga planiraju uvesti, to je nemoguće prije početka 2018. godine", objašnjava Lovrinčević.
Dok političari govore o stopama poreza, postavlja se pitanje što to znači za običnog građanina, za osobu koja prima prosječnu hrvatsku plaću.
Prema nekim simulacijama, Mostov porezni program najskromniji je i nudi tek postupno povećanje neoporezivog dohotka za 100 kuna godišnje. Primate li prosječnu hrvatsku plaću od 5.656 kuna, to bi značilo da vam ostaje 28 kuna više mjesečno.
Najradikalniji prijedlog novog poreznog sustava dolazi iz stranke Pametno. Osim dizanja poreznog odbitka na 3.600 kuna, sve plaće do milijun kuna godišnje oporezivali bi stopom od 20 posto, a sve plaće iznad milijun kuna jedinstvenom stopom od 40 posto. Velikoj većini građana to bi plaću povećalo za stotinjak kuna mjesečno. S druge strane, ljudima s visokim primanjima od 30 tisuća kuna bruto, to bi povećalo neto plaće za čak 2.480 kuna.
Dvije najveće stranke imaju i najsličnije prijedloge reforme poreznog sustava. Granicu najvišeg poreznog razreda HDZ bi podigao na 20.000 kuna, SDP tisuću kuna manje. Stranka Zorana Milanovića predlaže zadržavanje porezne stope od 40% na najviši platni razred, a Andrej Plenković želi tu stopu spustiti za četiri postotna boda.
Možda i najveća promjena u postojećem sustavu bilo bi uvođenje sintetičkog poreznog sustava. Zbrajali bi se svi prihodi građana i odrezala bi se jedinstvena porezna stopa na sve prihode od 12, 25 ili 36 posto. Takve promjene najviše bi osjetili ljudi s nekoliko izvora primanja poput honorara ili visokih menadžerskih bonusa.
Sintetski porezni sustav pokušao je provesti bivši ministar financija Slavko Linić, ali naišao je na veliki otpor koalicijskih partnera iz HNS-a. Osim političkog otpora, protivili su se i znanstvenici koji rade na nekoliko projekata istovremeno pa bi im zbrajanje prihoda povećalo porezna davanja.
