Malo koje ime u automobilskom svijetu izaziva takvo strahopoštovanje kao Bugatti. Sinonim za beskompromisnu snagu, nevjerojatan luksuz i dizajn koji graniči s umjetnošću, ova marka već više od stoljeća predstavlja vrhunac inženjerskog umijeća. Njen put, međutim, nije bio pravocrtan. To je priča o vizionarskom geniju, bolnim obiteljskim tragedijama, spektakularnim bankrotima i uskrsnućima koja su svaki put iznova definirala pojam superautomobila. Od trkaćih staza Europe do modernih hiperautomobila, Bugatti je preživio sve, ostajući vjeran motu svog osnivača: "Ako je usporedivo, više nije Bugatti".
Pobjednik 24 sata Le Mansa
Priča počinje 1909. godine kada je Ettore Bugatti, Talijan rođen u Milanu u obitelji prožetoj umjetnošću, osnovao tvrtku "Automobiles E. Bugatti" u Molsheimu, gradu u tada njemačkoj regiji Alsace. Njegov otac Carlo bio je slavni dizajner namještaja u stilu Art Nouveau, brat Rembrandt cijenjeni kipar, a djed arhitekt. Taj umjetnički gen bio je duboko utkan u Ettoreovu viziju automobila. Za njega, oni nisu bili samo strojevi, već pokretne skulpture, savršen spoj mehanike i estetike. Njegov pristup bio je opsesivan. Blokovi motora ručno su se obrađivali do te mjere da brtve nisu bile potrebne, a sigurnosne žice provlačile su se kroz vijke u zamršenim uzorcima.
Kako je poginuo Jean Bugatti
Prvi uspjesi stigli su na trkaćim stazama. Maleni Type 13 dominirao je natjecanjima nakon Prvog svjetskog rata, no status legende zacementirao je Bugatti Type 35 iz 1924. godine. Smatran jednim od najuspješnijih trkaćih automobila svih vremena, zabilježio je više od dvije tisuće pobjeda. Njegov elegantan oblik i tehničke inovacije postavili su standarde za desetljeća koja su dolazila. Istovremeno, Bugatti je proizvodio i neke od najekstravagantnijih cestovnih automobila. Vrhunac je bio Type 41 "Royale", kolosalno vozilo dizajnirano za kraljevske obitelji, toliko skupo i ekskluzivno da je zbog Velike depresije proizvedeno samo sedam primjeraka.
Ključnu ulogu u oblikovanju Bugattijeve estetike imao je Ettoreov sin, Jean Bugatti. Talentirani dizajner i inženjer, stvorio je remek-djela poput modela Type 57 i njegove najpoznatije inačice, Type 57SC Atlantic, koji se sa svojim prepoznatljivim "leđnim šavom" i danas smatra jednim od najljepših automobila ikad stvorenih. Činilo se da je budućnost marke osigurana. No, sudbina je imala drugačije planove. Samo nekoliko tjedana nakon što je Bugatti odnio pobjedu na utrci 24 sata Le Mansa 1939. godine, 30-godišnji Jean poginuo je testirajući pobjednički trkaći automobil blizu tvornice. Bio je to udarac od kojeg se Ettore nikada nije u potpunosti oporavio. Drugi svjetski rat uništio je tvornicu, a Ettoreova smrt 1947. godine označila je kraj jedne ere. Tvrtka je životarila još neko vrijeme, no 1963. godine konačno je prestala s radom.
Talijanska renesansa Romana Artiolija
Gotovo četvrt stoljeća ime Bugatti bilo je tek fusnota u povijesnim knjigama. A onda se pojavio Romano Artioli, talijanski poduzetnik i strastveni kolekcionar automobila. Još kao dječak, čuvši vijest o gašenju Bugattija, zakleo se: "Ako nitko ne reagira, radit ću dokle god je potrebno da jednog dana vratim marku". Trebalo mu je 39 godina da ispuni svoje obećanje. Godine 1987. otkupio je prava na ime i osnovao Bugatti Automobili S.p.A.
Artioli nije želio oživjeti prošlost, već stvoriti budućnost. U Campogallianu, blizu Modene, u srcu talijanske "doline superautomobila", izgradio je najmoderniju tvornicu automobila na svijetu. Bio je to arhitektonski dragulj dizajniran da inspirira zaposlenike. Iz te je tvornice, na 110. rođendan Ettorea Bugattija, 15. rujna 1991. godine, izašao Bugatti EB110. Bio je to tehnološko čudo ispred svog vremena: prvi serijski automobil sa šasijom od ugljičnih vlakana, V12 motor s pet ventila po cilindru i četiri turbopunjača te pogonom na sve kotače. U svojoj Super Sport verziji, bio je to najbrži serijski automobil na svijetu, a jedan od najpoznatijih kupaca bio je Michael Schumacher, koji ga je smatrao bez premca.
Nažalost, Artiolijev san bio je kratkog vijeka. Globalna recesija početkom devedesetih urušila je tržište superautomobila, a loša poslovna ulaganja, uključujući kupnju Lotusa, dodatno su opteretila financije. Nakon proizvodnje samo 128 automobila, tvrtka je 1995. proglasila bankrot. Druga era Bugattija završila je jednako dramatično kao i prva.
Volkswagenova era: Redefiniranje nemogućeg
No, legenda je odbijala umrijeti. Godine 1998. Volkswagen Grupa, pod vizionarskim vodstvom Ferdinanda K. Piëcha, unuka Ferdinanda Porschea, preuzela je prava na Bugatti. Piëchova ambicija bila je golema: stvoriti automobil koji će biti ne samo najbrži i najsnažniji, već i najluksuzniji na svijetu. Postavio je naizgled nemoguće tehničke zahtjeve: više od tisuću konjskih snaga, maksimalna brzina preko 400 km/h i ubrzanje od nula do 100 km/h za manje od tri sekunde. I sve to u paketu koji je dovoljno udoban i pouzdan za svakodnevnu vožnju.
Jean Bugatti i jedan od modela automobila koje je dizajnirao
Inženjeri su godinama radili na ostvarenju te vizije. Srce projekta bio je jedinstveni 8,0-litreni W16 motor s četiri turbopunjača. Nakon godina razvoja i testiranja, rezultat je predstavljen svijetu 2005. godine: Bugatti Veyron 16.4. Automobil je ispunio i premašio sva očekivanja, postavši prvi serijski automobil koji je probio magične granice od 1001 KS i 400 km/h. Veyron je bio inženjersko remek-djelo, automobilski ekvivalent Concordea, koji je Bugatti vratio na tron. Njegov nasljednik, Chiron, predstavljen 2016., podigao je ljestvicu još više, s 1500 konjskih snaga i performansama koje su ponovno pomaknule granice fizike.
Spajanje s Rimcem i pogled u budućnost
Dok je Bugatti pod Volkswagenom usavršavao motore s unutarnjim izgaranjem do krajnjih granica, svijet se počeo okretati elektrifikaciji. Budućnost Bugattija, marke definirane svojim masivnim W16 motorom, postala je neizvjesna. Rješenje je stiglo iz neočekivanog smjera: Hrvatske.
U revolucionarnom potezu 2021. godine stvorena je nova tvrtka, Bugatti Rimac. Spojila je Bugattijevo stoljetno nasljeđe s pionirskom tehnologijom električnih hiperautomobila tvrtke Rimac Automobili. Mate Rimac, osnivač i inovator, preuzeo je vodstvo nove kompanije. Time je započelo četvrto poglavlje u povijesti ove legendarne marke.
