Suđenje u Zadru: Odvjetnici godinama koriste loše zakone

Skandal s puštanjem na slobodu  Darka Kovačevića Daruvarca, koji je pretukao i teško ozlijedio Zadranku (18), zbog isteka maksimalnog pritvorskog roka od šest mjeseci a da nepravomoćna presuda nije donesena, odlučio je iskoristiti ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je najavio izmjene Zakona o kaznenom postupku. - Na taj predmet nije se moglo utjecati, ali to iskustvo poslužit će nam da zakonskim izmjenama unaprijedimo pravni okvir kako se u budućnosti to ne bi događalo - izjavio je u nedjelju ministar i dodao kako će u proljeće u postojeći ZKP implementirati nove direktive EU, potom okupiti radnu skupinu koja bi kroz godinu-dvije  trebala temeljito pripremiti novi ZKP. 

Postojeći je na snazi od 1. srpnja 2009. i od tada je “krpan” i popravljan sedam puta. Kad je stupio na snagu, iz temelja je promijenio dotadašnji sustav jer je provođenje istrage iz ruku sudaca istrage prešlo u ruke državnog odvjetnika. No unatoč tome građani su nastavili pravosuđe navoditi kao najveći problem društva.

Smatraju ga sporim, neefikasnim i poprilično korumpiranim. Prema mišljenju stručne javnosti najveći problem pravosuđa su zakoni. Nedorečeni su, prečesto se mijenjaju, a neki su loši. Zakon o kaznenom postupku najvažniji je zakon za funkcioniranje kaznenopravnog procesa. Suci, tužitelji i odvjetnici slažu se da nam treba novi ZKP i da mora biti temeljito napravljen kako bi ubrzao suđenja i učinio sustav efikasnijim.

No svatko od njih vidi druge probleme koje bi trebalo rješavati. U DORH-u smatraju kako bi istraga trebala ostati državnoodvjetnička, a ne vraćati se u ruke sudaca. Suci su podijeljeni, a odvjetnici su većim dijelom za to da se istraga vrati sucima istrage. Dio odvjetnika smatra kako su zakonske izmjene, koje su dovele do toga da Državno odvjetništvo sad vodi istrage umjesto suca, bile glavni razlog što su dio predmeta izgubili.

“Oni, naime, u istrazi imaju jednu tezu koju nastoje potvrditi, a ne gledaju isti problem iz kuta obrane. A da to rade, situacija bi se realnije mogla sagledati već u fazi istrage, a ne čekati glavnu raspravu pa da se onda pokaže da stvari nisu onakve kako ih je doživjelo Državno odvjetništvo”, argumenti su branitelja. DORH u fazi istrage, kad se treba raščistiti postupak i vidjeti hoće li se istraga odbaciti ili će se ići prema podizanju optužnice, nije dopustio nazočnost obrane na ispitivanju.

INTERVJU Top News Bošnjaković otkriva kako će zagorčati život Mamiću

No da se stvari mijenjaju, pokazuje primjer u predmetu Agrokor, u kojem su odvjetnici bili nazočni ispitivanju osumnjičenika (prije ih nisu pozivali tvrdeći kako po zakonu to ne moraju, a za pravo im je svojim presudama dao i Vrhovni sud). Ako ništa drugo, tvrde odvjetnici, u DORH-u na taj način mogu sebe preispitati i provjeriti jesu li oni u pravu ili mogu skrenuti predmet u neke druge vode ili vidjeti da više nema osnove za kazneni progon.

“Taj model rada sigurno bi doveo i do kraćeg trajanja postupaka jer bi i jedna i druga strana došle s razrađenim i jasno definiranim tezama, a u konačnici bi se i sucima znatno olakšalo da mogu kvalitetno zaključiti predmet”, smatraju branitelji. U DORH-u kažu kako nema potrebe da se ZKP-om striktno propiše da tužitelji moraju pozivati branitelje okrivljenih na ispitivanje svjedoka nego da to treba ostaviti na procjenu tužiteljima. Sudac Ivan Turudić, predsjednik najvećeg županijskog suda u zemlji, zagrebačkog, drži kako bi ZKP-om trebalo regulirati da se odvjetnici okrivljenih moraju pozivati na ispitivanje svjedoka u DORH, što sad nije slučaj.

"ZKP se više ne može popraviti, a zapravo je projektiran da omogućuje ne samo obrani tzv. legalnu opstrukciju nego je njime poremećen balans na štetu okrivljenika ma kako to izgledalo kontradiktorno ili paradoksalno. Prvo treba odlučiti hoće li se vratiti sudska istraga ili će ostati državnoodvjetnička, a nakon toga najmanje dvije godine treba raditi na zakonu kako bi poslije vrijedio barem 10-15 godina. Međutim, ako se donese i savršeni ZKP, neće biti riješeni svi problemi", upozorava Turudić navodeći kako nemamo zakon o vještacima ni Visoki kazneni sud. 

"On bi trebao odlučivati o svim žalbama kako bi se usuglasila sudska praksa i nadam se da je ovo samo prijelazno rješenje", kaže Turudić priznajući kako je puno stvari i do samih sudaca jer i postojeći ZKP pruža neke alate koji se nedovoljno primjenjuju. Primjerice, sud odluke i dopise (pozive i druga pismena) dostavlja putem službene osobe državnog tijela koje sudjeluje u kaznenom postupku, pošte, javne ili privatne organizacije koja je posebnom odlukom ministra nadležnog za pravosuđe ovlaštena za poslove dostave u kaznenom postupku, pretinaca kod suda te telekomunikacijskim sredstvom.

Insajderski Top News Otkrivamo zašto tužitelji bježe iz DORH-a

Znači, suca ništa ne sprečava da telefonom nazove optuženika i kaže mu kad je sljedeće ročište. Za ovom mogućnošću poseže, međutim, malo sudaca.

Ljubo Pavasović Visković, odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo ističe: 

"Nažalost, ZKP se često mijenja zbog problema koji su uočeni u jednom predmetu, što je nedopustivo, kao što je nedopustivo da se zbog predmeta u Zadru stvara atmosfera da je potrebno mijenjati ZKP. Promjena ZKP-a, pogotovo ako je sveobuhvatnija, trebala bi biti plod strateških promišljanja države, a nikako ne javne histerije, koliko god javnost bila opravdano ogorčena, koja nikako ne smije biti pokretač tako važnih procesa", smatra Pavasović Visković.

U DORH-u imaju niz prijedloga kako bi se sustav mogao učiniti bržim i efikasnijim. Prvi je da svi koji imaju sumnje da je počinjeno kazneno djelo to prijavljuju striktno kriminalističkoj policiji. Samo ona bi potom, nakon istrage, protiv poznatog osumnjičenika podnijela kaznenu prijavu DORH-u, koji bi potom pokrenuo daljnje radnje, odbacio je ili  vratilo policiji na dopunu. To bi, tvrde, dovelo do ubrzanja postupka. Nadalje, ZKP-om bi, smatraju tužitelji, trebalo precizno odrediti da se na optužnim vijećima stranke ravnaju po postupku “ili sad reci što imaš ili zauvijek šuti”.

Sude nam Life Hrvatski suci: "Najbolji među nama ne napreduju!"

U DORH-u ističu kako obrana ima pravo uvida u spis tijekom istrage i da se može dobro pripremiti kako bi na optužnom vijeću (koje odlučuje o potvrđivanju optužnice) mogla iznijeti sve zahtjeve za izuzećem dokaza, vještačenja itd. te se, prema njihovu prijedlogu, ne bi tome mogla vraćati kad jednom počne postupak. Ovako se događa da do potvrđivanja optužnice prođe više vremena nego što poslije traje samo suđenje.

Slučaj Štandovi, u kojem je optužen zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, jedan je od tih primjera. Do potvrđivanja optužnice i početka suđenja prošle su godine, a samo suđenje završilo je za mjesec i pol. Nakon što se optužnica jednom potvrdi, slijedi pripremno ročište.

U DORH-u drže da bi ZKP trebao regulirati i to područje tako da se stranke na pripremnom ročištu dogovore što je nesporno, i na što neće gubiti vrijeme tijekom suđenja, a što je kontradiktorno. Nadalje drže da je potrebno do zareza regulirati način i ovlasti svih stranaka u postupku kod sklapanja sporazuma tužitelja i optuženika kao i uloge suca u tom procesu. 

"Izmjenama bi svakako trebalo uvesti i sudsku kontrolu državnoodvjetničkih odbačaja, odnosno dati mogućnost zainteresiranima da pred sudom zatraže mogućnost provjere zašto je neka prijava odbačena. To sad mogu samo oštećenici", kažu nam u DORH-u. Pored donošenje novog ZKP-a, a da bi nam pravosuđe bilo brže i učinkovitije, trebala bi se osnažiti i procesna disciplina, pogotovo u odnosu na branitelje.

Kao što smo pisali, oni na raspolaganju imaju niz legalnih mogućnosti kojima mogu odugovlačiti postupke gotovo u nedogled. Neprimanje poziva, traženje izuzeća sudaca i suda, traženje izdvajanja nezakonitih dokaza, iskaza svjedoka, vještačkih nalaza, otkazivanje punomoći odvjetniku, inzistiranje na čitanju svakog retka u dokumentu i svakog dokumenta tijekom glavne rasprave, sve su to alati koji stoje na raspolaganju optuženicima koji ne žele da se sudski postupci protiv njih završe relativno brzo.

Ne kao na Zapadu Top News Zato su u komi: 'Nitko ne može i suditi i voditi sustav'

"Klijenti imaju osobnih razloga zbog kojih traže da neki postupak traje dulje. Neki kalkuliraju s mogućnošću da bi sutkinja (ili sudac) mogao otići za koju godinu na drugi sud, pa da će spis doći drugom, koji će biti naklonjeniji prema njegovu slučaju, neki se nadaju da će se promijeniti zakon te da će novi biti povoljniji za njega. Neki žele odgoditi odlazak u zatvor što više mogu", kažu nam odvjetnici dodajući da klijent plaća i kako ima pravo izabrati taktiku koju želi. Novi ZKP te mogućnosti bi trebao ukloniti ili ih smanjiti na najmanju moguću mjeru.

"Izmjene bi trebale ići u smjeru smanjenja zloporabe procesnih ovlasti kod neosnovanog traženja izuzeća sudaca, predsjednika sudova te posebice onih sudaca koji ni na koji način ne sudjeluju u konkretnim raspravama. Drugo, trebalo bi spriječiti neosnovane odgode rasprava, što je krucijalno kako bismo imali efikasnija suđenja. Potrebne su i promjene u sudskoj praksi", smatra predsjednik  Hrvatske udruge sudaca Damir Kontrec. 

Odvjetnik Anto Nobilo, koji je karijeru počeo kao tužitelj, upozorava kako je za efikasnije pravosuđe i brže postupke nužan odabir najkvalitetnijih ljudi. 

"Dok god imamo ovakav odabir sudaca, da se ne biraju prema objektivnim kriterijima nego prema slobodnoj procjeni članova Državnog sudbenog vijeća, neće se birati najbolji. Onda na taj način izabrani utječu na niže sudove... Znači, bez uvođenja objektivnih kriterija i odabira najboljih nema bitne promjene sustava koliko god se mijenjali ili donosili novi zakoni. Kad govorimo o promjeni ZKP-a protiv sam parcijalne promjene 20 ili 30 članaka zakona. Smatram da su takve promjene loše i da nam treba sveobuhvatna promjena koja će donijeti ZKP koji se onda neće mijenjati sljedećih 20-30 godina, što će onda osigurati sudsku praksu koja će biti izvjesna",  smatra Nobilo, koji najavljene izmjene ZKP-a smatra manevrom politike nakon što se javnost uznemirila puštanjem Daruvarca na slobodu.

Podsjećamo, kad se jednom izaberu, suci ostaju doživotno na svojim pozicijama, a mogu raditi do 70. godine. 

Za svoj rad praktično ne odgovaraju nikome. Gotovo nema stegovnog postupka za one koji ne rade dobro. Jedino ako bi pali ispod 70 posto norme. Sami tvrde kako je frustrirajuće da najbolji među njima ne napreduju.