Vratimo se sad na onu neovisnost HNB-a. Dok čitate ovaj tekst je u tijeku rasprava o nagodbi vjerovnika Agrokora koji je spašen s ruba propasti intervencijom ruskih banaka i američkih strvinarskih fondova. Pitate se kakve veze ima Agrokor s neovisnosti HNB-a? Velike. Naime, HNB je upozoravao domaće banke da su previše novca posudile Agrokoru i tjerao ih da to isprave. Upravo zbog toga se Ivica Todorić okrenuo onim famoznim mjenicama, pa kasnije i Rusima koji su davali novac uz basnoslovne kamate i uvjete. Da su domaće banke kreditirale Gazdu u iznosima kojima je on htio i pod uvjetima na koje bi pristao, postavlja se pitanje bi li neke naše banke preživjele krizu koju gledamo već neko vrijeme.
A da je HNB bio pod većim utjecajem politike, gotovo je sigurno da bi dopuštao bankama kreditiranje, a možda bi se i sam upustio u upumpavanje novca u posrnuli koncern. Sve, naravno, pod egidom zaštite hrvatskih interesa i naših radnih mjesta.
Europskoj uniji možemo zahvaliti i postojanje PNUSKOK-a. Kako je to opisao Ante Orlović u svom preglednom radu iz prošle godine: "Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) osnovan je u Ministarstvu unutarnjih poslova RH (2008.) kao posebna ustrojstvena jedinica u sklopu Uprave kriminalističke policije. To se dogodilo prilikom reorganizacije naznačene Uprave kojoj se pristupilo s ciljem učinkovitog suprotstavljanja postojećim i novim oblicima kriminala usvajajući standarde zemalja Europske unije. Reorganizacija se temeljila na sljedećim ključnim postavkama: uvođenje koncepta Intelligence-Led Policing (ILP) (kriminalističko-obavještajni model), podjela kriminaliteta odnosno policijskog postupanja na razine (lokalni, regionalni, nacionalni), redefiniranje ciljeva kriminalističkih istraga (usmjerenost, represija, prevencija, specijalizacija, edukacija). U skladu s navedenim parametrima osnovan je PNUSKOK kao nacionalno policijsko tijelo nadležno za najsloženije oblike korupcije, gospodarskog i organiziranog kriminaliteta. Osnovna načela djelovanja Ureda su prilagodljivost i elastičnost, a ona proizlaze iz isto takvih karakteristika počinitelja složenih oblika korupcijskih, gospodarskih i kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta."
Upravo PNUSKOK i "uskočki sudovi" su ispregovarani u poglavlju o pravosuđu i temeljnim pravima. Poglavlju oko kojih se daleko najviše pričalo u javnosti, a posebno nakon što se ispostavilo da Unije neće popustiti niti milimetra nakon što su uspostavljeni jasni uvjeti koje Hrvatska mora ispuniti. Nekadašnji predsjednik Sabora Vladimir Šeks kritizirao je jedno izvješće Europske komisije još tamo 2008. godine o sporosti reformi pravosuđa. Kazao je da je to izvješće preoštro, a ne smijemo zaboraviti da je tadašnji premijer bio Ivo Sanader. Kad vidimo koliko repova i afera se povlači za njim i njegovim ministrima, moramo se upitati, je li izvješće bilo preblago?
Vrijedi podsjetiti i da je tajnovitost pregovora dovela do popularizacije teorija o zabrani sira i vrhnja i nekih drugih namirnica koju je gurao bivši novinar Nenad Ivanković. Osnivač u međuvremenu propale stranke Samostalnost i napredak je govorio da se protivi Europskoj uniji i NATO-u. Jedno vrijeme je svoju stranku promovirao zaboravljenom kampanjom Sir i vrhnje koja ga je umalo koštala i zatvora.
Večernji list je 2008. godine objavio sljedeće informacije: "Financijski direktor Zagrebačkih cesta Slobodan Gracin priskočio je u pomoć Nenadu Ivankoviću prisilivši kooperante svog poduzeća da podmire dug političke promidžbe njegove stranke, osnovano sumnja Uskok. Bivši novinar i desničarski političar, a sadašnji glasnogovornik Zagrebačkog holdinga, Nenad Ivanković našao se u problemu nakon što je na središnjem zagrebačkom trgu u ožujku 2005. podijelio građanima sira i vrhnja u vrijednosti višoj od 100.000 kuna. Kako promidžbu svoje Stranke Samostalnost i napredak nije mogao podmiriti, za pomoć je zamolio direktora Gracina. Ovaj je voditeljici nabave Nadi Hećimović naložio da nazove šest kooperanata tog gradskog poduzeća te da traži od njih da plate račun. Kako se kooperantima prijetilo prekidom suradnje s gradom, ovi su račune i platili. No vlasnik tvrtke Inter-Ing Boris Videc dosjetio se kako će sanirati nastali trošak. On je u suradnji s voditeljicom nabave platio račune mljekari Vodopijevec iz Donje Zeline, a štetu podmirio računom koji je ispostavio Zagrebačkim cestama. No faktura je slovila na sir i vrhnje, a ne na arhitektonske djelatnosti. Nakon upozorenja ju je ispravio, a Zagrebačkim je cestama navodno naplatio mnogo veći iznos od onog koji je isplatio mljekari. Zelinskoj mljekari tako je isplatio 35.000 kn, a Zagrebačkim cestama naplatio 57.000 kn". Što se u međuvremenu dogodilo s tim optužbama, nije potpuno jasno, ali Ivanković je ovih dana potpuno slobodan čovjek koji se kreće daleko od očiju javnosti.
Nakon pet godina članstva u Europskoj uniji teško se oteti dojmu da smo se najviše borili i najviše napredovali kad smo htjeli ući u taj ekskluzivni klub. Optuženi za korupciju su padali iz dana u dan, gospodarstvo je napredovalo, optimizam je bio na vrhuncu. Sad kad smo dio Unije, kao da smo zaboravili zašto smo uopće htjeli ući unutra.
